Videosimulacija prikazuje kako bi mogao izgledati nuklearni rat između Rusije i NATO-a u užasavajućem scenariju koji bi rezultirao smrću miliona ljudi širom svijeta u roku od nekoliko sati, piše Newsweek.
Video pod nazivom “Plan A”, koji su razvili istraživači povezani s Programom za nauku i globalnu bezbjednost Univerziteta Princeton (SGS), ponovno je izazvao interesovanje nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dana 24. februara ruske su snage počele napredovati u ukrajinskoj teritoriji preko nekoliko frontova, označavajući veliku eskalaciju u sukobu koji je započeo 2014. godine.
Iako nije jasno bi li ruski predsjednik Vladimir Putin ikada otišao tako daleko da upotrijebi nuklearno oružje, eskalacija sukoba u Ukrajini dovela je do sve više rasprava o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata.
“Ovo je najozbiljnija kriza od Hladnog rata, s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i SAD/NATO, iako se smatra da je rizik od nuklearnog rata mali”, rekao je Alex Glaser, jedan od tvoraca “Plana A”.
“Kriza kojoj svjedočimo trenutno često rezultira nesporazumom u komunikaciji između uključenih strana, što je dodatno pogoršano činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a”, rekao je za Newsweek Glaser, vanredni profesor na Fakultetu za javne i međunarodne poslove i Odsjeku za mašinstvo i vazdušno inžinjerstvo na Princetonu.
Simulacija Plana A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017., a kasnije je postala dostupna javnosti kao YouTube video 2019.
Cilj je istaknuti “potencijalno katastrofalne” posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a. Popularnost videa skočila je pred kraj februara 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju i kada je Putin aludirao na moguću upotrebu nuklearnog oružja.
Plan A pokazuje pokazuje kako bi lokalna nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarijo prikazan u prilogu je moguć na osnovu dostupnih dokaza.
“Naš tim koristio je nezavisne procjene trenutnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je takođe podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima te redoslijedu borbe, a sve s ciljem da bi se prikazala evolucija nuklearnog sukoba”, kaže Glaser i napominje da nisu imali pristup povjerljivim informacijama.
“Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih”, rekao je Glaser.
“Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao zbog smrti uzrokovanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnog otpada i drugih dugoročnih učinaka, uključujući moguću nuklearnu zimu na globalnom nivou”.
Simulacija počinje tako da Rusija ispali znak upozorenja s baze u blizini grada Kalinjingrada u pokušaju da zaustavi napredovanje snaga SAD-a/NATO-a. NATO zatim nakon toga uzvraća jednim, taktičkim, nuklearnim vazdušnim napadom.
Nuklearna razmjena se brzo širi u Evropi, pri čemu Rusija ispali 300 bojevih glava na baze i trupe NATO-a. Priličan dio Evrope u tom je scenariju je već razrušen, a NATO zatim ispali 600 bojevih glava s američkog kopna.
Prije nego što su njeni oružani sistemi uništeni, Rusija ispaljuje projektile iz silosa, drumskih vozila i podmornica.
U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i privrednih središta druge strane, koristeći 5-10 nuklearnih bojevih glava na svakome, zavisno od veličine stanovništva, u pokušaju da spriječe potencijal za oporavak.
Prema Glaseru, globalni termonuklearni rat ovakvih razmjera svakako bi se mogao smatrati “najgorim mogućim scenarijom”, iako naslov videa upućuje na činjenicu da je prikazani slijed događaja jednostavno dio standardnog “vodiča”.
“Jednom kad se prijeđe nuklearni prag, može biti vrlo teško spriječiti eskalaciju u sveobuhvatni nuklearni rat, tj. eskalaciju od jednokratne upotrebe, do taktičkog nuklearnog rata u Europi, do napada protusilom i na kraju do napada protuvrijednosti — ciljanje gradova i gospodarskih središta s ciljem sprječavanja oporavka druge strane”, rekao je Glaser.
Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi “nezamislive”. “Ne bih želio nagađati koliko bi vremena čovječanstvu trebalo da se oporavi.”
