Poslanici Skupštine Crne Gore na današnjoj sjednici usvojili su Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Glasala su 64 poslanika, i svih 64 je bilo za.
Današnju sjednicu obilježila je rasprava i umalo fizički sukob između poslanika SD-a Nikole Zirojevića i lidera GP URA Dritana Abazovića, nakon što je Zirojević kazao da je poslaniku koji urla – aludirajući na visok ton Abazovića tokom prethodnog izlaganja, potrebno dati „bensedin“ i „strepsilss“.
Skupština je sa 64 glasa za, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, nakon čega je predsjednik Skupštine dao pauzu od 10 minuta, prenosi.
Za Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o popisu glasalo je 59 poslanika, svih 59 je bilo za. Pomenuti predlog zakona je usvojen u načelu.
Data je pauza kako bi se poslanici izjasnili oko predloženog zakona.
Poslanik SD-a Branislav Nenezić istakao je da je Mandić kao predsjednik Skupštine trebao da da opomenu lideru GP URA Dritanu Abazovića, zbog ranije rasprave sa poslanikom Nikolom Zirojevićem.
Mandić je pozvao Nenezića da se vrati na temu popisa, ali mu je nakon što je Nenezić kazao Abazoviću da „prazna šerpa najbolje zveči“, oduzeo riječ.
Lider GP URA Dritan Abazović rekao je da se već dosta toga čulo, i podsjetio da je odluka Zakona o popisu donijeta u decembru prošle godine.
Rekao je da su oni koji su se najviše bunili za popis znali da je 9. februara 2023. donijeta odluka Vlade o održavanju popisa 1. novembra, prenosi RTNK.
„Tada, sve do 27. septembra niko ništa nije pominjao da sa popisom nešto nije u redu. Bilo je dovoljno popisa da se ukaže na neke stvari koje treba da se unaprijede, niko ništa ukazao nije. Interesovali su vas predsjednički izbori“, kazao je Abazović.
On je poručio da je ova rasprava danas suvišna, te da ništa ne može da se promijeni.
„Sve ovo priče o softveru i slično samo su političke igre“, rekao je Abazović.
Lider HGI Adrijan Vuksanović kazao je da cilj te partije da imaju popis gdje će svi moći da iskažu sebe.
„HGI je na sceni 21. godinu, njena misija je očuvanje hrvatskog identiteta..“, rekao je, između ostalog Vuksanović.
Istakao je im nijesu potrebni ni bilbordi ni panioni, niti ostala reklamna sredstva, te da će Hrvati kao i svi ostali, najbolje pomoći sami sebi da budu to što jesu.
Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić navela je da je popis za kreiranje politike svih onih koji žive u Crnoj Gori.
Umjesto da popis bude alat za jačanje ekonomije i sistema, Vučelić je kazala da za neke predstavlja priliku za prebrojavanje na nacionalne ili vjerske pripadnosti.
Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović poručila je da će SNP podržati predložene izmjene jer je popis zakonska obaveza prije svega.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin poručio je da je čitav postupak potrebno depolitizovati, te da nijedna politička partija ne bi trebalo da koristi kao alat za realizaciju određenih političkih ciljeva ili rejtinga.
On je poručio da je predlog ovog zakona demokratski iskorak.
Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pozdravio je što se tok sjednice usmjerio ponovo na pitanje popisa.
„U modernim demokratijama ovo pitanje bi bilo suvišno, ali kod nas, ako imamo teško istorijsko breme, da je stotinama godinama pokušavano da se neutrališe sve kad je u pitanju Bošnjačka kultura, naravno da se moramo upitati kako će građani da se izjasne na ovom popisu. Ono što je važno, vjerujem da je nacionalna svijest Bošnjaka porasla od prošlog popisa“, kazao je on.
„Dijaspora je najveći investitor u CG i mi njijesmo uspjeli da im obezbijedimo da se izjasne“, istakao je Ibrahimović.
Poslanik DNP-a Jovan Vučurović naveo je da popis vidi kao tačku dogovora i tačku oko koje treba da se ujedinimo, a nikako kao tačku razdora.
Rekao je da nema više nikakvih smetnji zbog kojih ne bi bio održan 30. novembra.
„Te 2003. i 2011. smo imali tadašnji famozni MONSTAT koji je bio samo jedna od poluga tadašnjeg režima, a služio je kao štelovanje rezutata, jer i 2003. i 2011. bili su falsifikovani rezultati popisa“, naveo je on.
Poslanica Jevrosima Pejović istakla je šta će sve popis pokazati – od toga koliko su škole opterećeni, centri za socijalni rad, do migracija stanovništva, nezaposlenosti, nedostatka meritokratije…
„Popis će pokazati i koliko smo kao društvo zakazali pred svakim važnim pitanjem, i nadam se da ćemo nakon njegovih rezultata iz odgovornosti, zaista sjesti i pozabaviti se suštinskim problemima i pronalaziti njihovo rješenje“, kazala je ona.
Poslanik DUA-a Mehmed Zenka pitao je kao država misli da ljudi iz dijaspore dođu na popis, kada je riječ o hiljadama eura troškova koji će imati preko 70. 000 Albanaca i Bošnjka koji bi trebalo da dođu da se popišu.
„Pet para vi ne dajete za elementarna prava manjina u Crnoj Gori“, poručio je Zenka.
Naveo je da će maksimum 5-6 hiljada Albanaca doći da se popišu.
„Umjesto da smo organizovali da se popišu u ambasadama i konzulatima. I sad to možete da organizujete. Ali nećete, jer vam to ne odgovara“, istakao je Zenka.
Dodao je da je politika u poslednjih 50 godina uslovila da manjine iz CG idu „trbuhom za kruhom“.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da smo prvo čuli da popis nije političko pitanje, a nakon toga da će rezultati popisa značiti konačan pad režima koji je vladao do 30. avgusta, te da je potpuno jasno o čemu se radi.
„Ovakav popis stanovništva je završni čin produbljivanja podjela u CG što je u kontinuitetu rađeno od 30. avgusta 2020. pa do Vlade gospodina Spajića“, kazao je on.
Kako je rekao, nije sporan datum održavanja popisa kao datum, već je sporna činjenica da je vrlo moguće da sve ono dogovoreno Sporazumom neće moći da se implementira do 30. novembra, datuma za koji je planiran početak popisa.
„Dakle, od krucijalne je važnosti da se svi mehanizmi koji su dogovoreni sporazumom implementiraju do kraja, jer je to jedini način da imamo popis stanovništva sproveden na kvalitetan način, i da zaista imamo popis koji će dati rezultati koji niko u Crnoj Gori neće osporavati“, dodao je on.
Kazao je da „niko od nas nije protiv popisa“, ali da je ključno obezbijediti adekvatne uslove za sprovođenje popisa.
„Rečeno je da ne postoje nikad bolji uslovi za sprovođenje popisa. A ja ću reći: moguće, ali nikad bolji uslovi za skije, sanke i čamce“, zaključio je Zirojević.
Poslanik SNP-a Bogdan Božović rekao je da će klub poslanika SNP-CIVIS podržati prijedlog izmjena i dopuna Zakona o popisu.
Umalo fizički sukob između Zirojevića i Abazovića
Prilikom izlaganja poslanika SD-a Nikole Zirojevića došlo je do rasprave između njega i lidera GP URA Dritana Abazovića zbog čega je data pauza.
Zirojević je kazao da je „poslaniku koji urla“ potrebno obezbijediti jedan bensedin i dati mu „strepsil“, na šta je Abazović burno reagovao, krenuvši put njega.
Predsjednik Skupštine zbog toga je morao da da pauzu od tri minuta.
Živković je odgovorio Abazoviću da DPS nije kriva što GP URA nije dio vlasti, te da za to treba da se obrate koalicionim partnerima.
Lider GP URA Dritan Abazović naveo je da su sve riječi koje je iznio tačne.
„Nemojte da glumite Mila Đukanovića gestikulacijom i drugim stvarima jer Vam to ne priliči. Vi ste poprilično korektan poslanik i ja Vam želim sve najbolje. Drugo, što se tiče tužilaštva već sam se načuio tih priča. Sve što treba, sve što bude, sve što se pokrene, ja sam naredan. Nadam se da jednaku spremnost imate vi, do kojih je ruka pravde već stigla“, kazao je Abazović.
Poslanik DPS-a Nermin Abdić pozvao je poslanike da od Skupštine ne prave cirkus. Tražio je od Mandića kao predsjedavajućeg da se riječi da neko „laže“ ne upotrebljavaju u državnom parlamentu.
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je Abazoviću da kad neko podiže ton znači da su mu slabi argumenti.
„Imali ste priliku i šansu, nijeste je iskoristili i nema razloga da vičete… Razumijem vašu emociju jer ste ostali bez funkcije premijera. Vi ste partija koja nestaje. Jedino ste uspjeli da zadržite toliko poslanika jer su vam Demokrate izašle u susret, inače pitanje je da li biste i prešli cenzus“, kazao je Živković.
Rekao je da je Abazović „višefazna“ struja koja će se uskoro riješiti razriješiti u tužilaštvu.
Lider GP URA Dritan Abazović poručio je da Vukoviću da moraju da budu svjesni da će u istom tonu odgovarati.
„Uzmite kokice i ovo što ste vidjeli je ništa što ćete vidjeti u narednom periodu. Polako, relaksirano, istina će naći put do svih nas“, kazao je Abazović i dodao:
„Crna Gora će na kraju završiti sa suficitom i sva priča Spajića i Krvavca će pasti u vodu. Ti ljudi bi morali da se pozovu na političku i krivičnu odgovornost za iznošenje neistina. Nacionalni interesi u 42. i 43. Vladi bili su maksimalno odbranjeni“, istakao je on.
Adžić je kazao Vukoviću da je jasno da su ispali naivni, kao i da su jeftino iskorišćeni, te da mu je zadovoljstvo što su oni kao grupa od tri poslanika uspjeli da ih „preveslaju“ i ostvare svoje političke ciljeve.
„Nećete javnost ubijediti da ste imali otklon i od Medenice, i od Veljovića i mnogih ljudi koji su procesuirani.. Uzalud se trudite i žao mi je što ste oborili vladu koja je imala ambiciju da ispuni sve uslove ka ubrzanom putu u EU“, rekao je on.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković na današnjoj sjednici Skupštine rekao je da se odomaćila praksa da najuticajnija partija u CG karakteriše na ružan način.
„Kažem vam da ćemo vas odvikavati od te prakse… Vrlo vodimo računa u razmjeni mišljenja u parlamentu, i ono što su kritike nastojimo da potkrijepimo argumentima“, dodao je on.
Vuković je kazao da je Adžić koji treba da priča o pregovorima o formiranju vlade.
„Vodite računa kako nam se obraćate. Ovdje nema niko ko se pominje u tim famoznim SKY prepiskama, dok ih u tim redovima ima“, dodao je on kazavši da ne ljude ne možemo stavljati u isti koš.
Poslanik DNP-a Milan Knežević tražio je od Adžića da elaborira na šta je mislio kad je pričao o političkoj trgovini PES-a sa DF-om i DPS-om, kao i da će DPS biti dio vlasti za manje od godinu.
Poslanik GP URA Filip Adžić naveo je da ni poslanici ni građani danas nijesu bliži bilo kakvom razrješenju situacije, kao ni „jesu li doma ili nijesu doma“.
Lider DNP-a Milan Knežević sugerisao je potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću ko ima pravo na repliku, osvrćući se na polemiku Hutera i Bojovića.
„Da smo mi gledali ono što su oni izjavljivali za vrijeme izbora Mandića za predsjednika Skupštine ja bih sad trebao da dođem sa zoljom da ih sve poubijam, pa niti smo reagovali niti smo ulazili u kršenje poslovnika“, rekao je Knežević.
Poslanik DPS-a Oskar Huter istakao je da je očigledno da su predsjednik Srbije i portparol „srpskog sveta“ dali određene naloge po kojima se mora djelovati.
„Ođe se ne radi o statistici nego o srpskom jeziku“, kazao je Huter i dodao da ta partija nije protiv popisa već protiv „montiranih i režiranih procesa“, koji žele da se ovdje dese.
„Samo želimo da kako se neko izjasni tako bude zapisano“, rekao je Huter.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović rekao je da bi popis najprije trebao da posluži Vladi ali i privatnom sektoru i preduzetnicima, te domaćim i stranim investitorima da planiraju ulaganja i sopstvene preduzetničke korake.
„Uvjeren sam da je došlo vrijeme da se svi izjasne onako kako treba“, dodao je on.
Poslanica BS-a Kenana Strujić Harbić istakla je da trenutni ambijent nije povoljan za održavanje popisa, o čemu govori činjenica da je predsjednik Skupštine kazao da bi nakon popisa trebalo otvoriti dijalog o jeziku.
„Mi nećemo dozvoliti da se urušava ustavna pozicija bosanskog jezika u Crnoj Gori“, dodala je ona.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da popis ne služi da mjerimo ko je jači i ko je bolji, već da državi omogući da ima uredne papire.
„To što sada opoziciji obezbjeđujemo nikad jače i nikad viđenje mehanizme kontrole popisa, znači da CG postavlja ne samo visoke standardne u smislu odgovornosti, nego postaje i regionalni lider u postavljanju demokratskih statističkih standarda“, kazao je Bogdanović.
Popis je kaže prilika da se čuje svaki glas, svaka razlika, ali i da bez obzira na sve, svi smo „listovi istog stabla.“
Radunović: Crna Gora nije zastava, grb i Skupština, već zajednički interes svih koji žive u njoj
Poslanik NSD-a i koalicije ZBCG Slaven Radunović kazao je da je sporazumom parlamentarna većina izašla u susret i opoziciji ali i „sama sebi“.
„Statistički podaci koje treba da dobijemo iz popisa su najvažnija stvar – ekonomske, demografske i sve moguće, jer mi u ovih 12 godina ne znamo u 50 ili 100 hiljada stanovnika koliko ih ima Crna Gora…“, rekao je on.
Upitao je „ima li išta normalnije u demokratskoj zemlji, nego da se utvrdi činjenica sa popisa“.
„Nije Crna Gora zastava, grb i Skupština, niti mi kao poslanici. Crna Gora je zajednički interes svih koji žive u njoj i treba da služi svojim poslanicima.. Na silu je donesen Zakon, bez poslanika opozicije, da srpski ne bude službeni jezik, a govori ga 63 odsto građana“, dodao je on.
Rekao je da uslovi za popis nikad nijesu bili bolji nego danas.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ponovio je da u ovom trenutku u Podgorici fali više od 200 popisivača, a ostalo je tri dana do početka popisa.
„Mislim da će sjutra biti dovoljno vremena i spremnosti da se donese bijeli papir da se pretrese sve što smo potpisali sporazumom, pa da se vidi đe smo“, rekao je Nikolić.
Poslanik PES-a Miodrag Laković kazao je da softver treba da bude operativan kad se podaci pohrane u bazu podataka.
„Ono će biti i prije zato što je Izmjenama Zakona predviđena procedura formiranja komisije i izrade softvera. Ta procedura je inkorporiana u tekst prijedloga Izmjena i dopuna zakona o popisu. Broj popisivača je trenutno vjerovatno nedostajući, ali znate da postoji mehanizam da se popis produži na 15 dana i na taj način se sanira broj popisivača, što se odnosi i na vremenske uslove koje ste pomenuli. Vremenski uslovi mogu da proizvedu potrebu da se prolongira vrijeme sprovođenja popisa“,rekao je Laković.
Očekuje, kaže, da će DPS glasati za ovo zakonsko rješenje i time napraviti pozitivan iskorak.
Mandić je kazao da i među Albancima, i Bošnjacima i Crnogorcima u Crnoj Gori postoje oni koji su nezadovoljni svojim položajem, kao i da je juče formirana nova partija koja će se zalagati za položaj crnogorske nacionalne zajednice, i da će se prvenstveno baviti pitanjima tog naroda, kao što se partija koju on predstavlja bavi pitanjima srpskog naroda.
Nikolić Mandiću: Ne sjećam se da ste prepoznati kao poštovalac Ustava
Nikolić je kazao da se ne sjeća da je Mandić prepoznat kao „poštovalac Ustava“, te da u međuvremenu nije promijenio svoje političke ciljeve, a zna se, kaže, koji su.
„Nijesam ja 2011. govorio o tome da mladi Srbi u CG treba tako da se izjasne kako bi ostvarili pravo na zaposlenje, niti je bilo ko iz DPS-a stimulisao bilo koju nacionalnu zajednicu na osnovu nacionalnog, vjerskog ili bilo kog određenja“, rekao je Nikolić.
Mandić: Jezik koji se popisom utvrdi kao najbroniji u Crnoj Gori treba uvrstiti u službeni
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio je da kada se popis završi i kada se utvrdi da je neki jezik najbroniji u Crnoj Gori, da treba otvoriti dijalog i život upodobiti sa onim što je najviši pravni akt CG.
„Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvare koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale činjenice da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, onda i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, rekao je Mandić.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić kazao je da nijesu postojali uslovi za održavanje popisa te da namjere prethodne vlade nijesu bile dobre, zbog čega je premijer Milojko Spajić napravio sporazum za opozicijom, civilnim sektorom i Vijećem manje brojnih naroda.
„Nijesmo naivni, znamo s kim imamo posla, znamo ko je u ovom trenutku u vladajućoj većini“, dodao je on.
Kazao je da će morati još jednom da sjednu sa premijerom, kako bi zauzeli finalne stavove.
„U ovom trenutku u jednom broju opština fale popisivači. To je jedan od uslova. Takođe, još nema softvera niti rješenja o softveru… Vidjeli ste da ovih dana neimonovani aktivisti sugrađanima u NK ostavljaju knjigu „Zemljopis kraljevine CG“ čija je glavna poruka da su svi koji žive u Crnoj Gori – Srbi. Da ne govorim o tome i šta za političku partiju treba da predstavlja popis. Niste i nećete čuti od DPS-a da rezultat popisa treba da bude rast broja Crnogoraca“, kazao je Nikolić.
Nikolić je kazao da tri pitanja – o vjeri, naciji i jeziku, toj partiji nijesu potrebni, jer nemaju preveliki značaj za formulisanje budućih državnih politika.
Poslanik Pokret Evropa sad Miodrag Laković kazao je da je potreba za prijedlogom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova proizašla iz činjenice da popis bude transparentan, te kako bi svi društveni subjekti imali povjerenja u proces, kako bi učestvovali u istom.
Navedene promjene, kako je kazao, najviše se odnose za izradu softverskog rješenja, kako bi se svakom građaninu omogućilo da provjeri podatke sa svoje popisnice.
„Ova mogućnost ograničava potencijalnu zloupotrebu i doprinosi povjerenju građana u proces popisa“, rekao je on.
Podsjetio je da već 12 godina nemamo vjerodostojne podatke koji su važni za državne politike u svim društvenim oblastima, te da je Zakon o popisu donesen 2022. godina, a Uredba kad će biti sproveden 2023.
Usvojen dnevni red sa dopunama
Prijedlog dnevnog reda glasovima 72 poslanika za, usvojen je u cjelini sa dopunama.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović kazala je da nije bila uzdržana zato što prijedlog dolazi iz redova opozicije, već što je GP URA prisvojila zasluge Ženskog kluba.
„Mi smo u prethodnom periodu radile na tome i taj rad je trajao nekoliko mjeseci“, kazala je ona.
Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je da mu je žao što se prijedlozi odbijaju samo zato što dolaze iz opozicije, što je bila nekadašnja praksa.
„Nažalost, prvi put posle 30. avgusta da se odluke donose ili odbijaju samo zato što dolaze iz redova opozicija. Ako treba opet da se borimo protiv takvih praksi, borićemo se“, kazao je Konatar.
Poslanici nijesu glasali da se izmjene zakona o PIO i Alimentacionom fondu uvrste na dnevni red
Nije usvojen ni predlog da se na dnevni red uvrsti rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o Alimentacionom fondu.
Za taj predlog glasalo je 56 poslanika, 14 je bilo za, a 42 uzdržano.
Predlog GP URA o izmjenama i dopunama Zakona o PIO nije uvršten na dnevni red, jer je od 57 poslanika, 14 glasalo za, a 43 je bilo uzdržano.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da to značajan Prijedlog zakona, te da je neophodno što prije djelovati, ali je napomenuo da je sud dao mandat Vladi da predloži izmjene Zakona kako bi se regulisalo to stanje, te dodao da je Vlada pozvanija da predloži izmjene Zakona o PIO, naročitu u dijalogu sa socijalnim savjetom.
„Zato predlažem da se ova tačka ne uvrsti u dnevni red, kako bi dozvolili Vladi da da svoj predlog“, dodao je on.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović obrazložila je prijedlog za proširenje dnevnog reda te partije, koji se odnosi na izmjene zakona o PIO.
Zakonom o PIO propisuju se povoljniji uslovi za odlazak u penziju sa 64 godine, dok se drugim predlogom deblokira rad Alimentacionog fonda.
„Ovim prijedlog se propisuju povoljniji uslovi nego što su bili u prethodnom rješenju, poštuje se odluka Ustavnog suda odnosno eliminiše diskriminacija na način što se uslovi između muškaraca i žena izjednačavaju, i takođe ovaj predlog je usaglašen sa višegodišnjim naporima sindikata, USSCG i penzionera“, navela je ona.
Prisutna je većina poslanika.
