Zasad vode ima na obradivim površinama, okućnicama i pojedinim ulicama, dok opasnosti od plavljenja objekata i većeg obima poplavnog talasa nema, kaže Mihailo Asanović
Vodostaj Skadarskog jezera juče je bio na visini 8 metara i 48 centimetara, a maksimalna visina zabilježena 2010. godine, kada su bile ogromne poplave, je 10 metara i 44 centimetara. To je saopštio Golub Ćulafić, iz Zavoda za hidrologiju i seizmologiju Crne Gore, koji je kazao da na području Zete imaju tri hidrološke stanice, ali da je stanica Plavnica najpouzdanija. Za sada voda je poplavila puteve kroz Vranjinu, ali i par dvorišta nekoliko kuća u Bistricama.
– Na hidrološkoj stanici Plavnica kontinuirano ispitujemo vodostaj i temperaturu vode. U ponedjeljak u 17 sati bila je 396 centimetra i to se mjeri od određene referentne tačke. Kota nule, odakle krećemo je na četiri metra i 56 centimetara i sve te vrijednosti se na nju dodaju. Trenutno je kota Skadarskog jezera 8 metara i 48 centimetara, a maksimalna zabilježena 2010. godine, kada su bile velike poplave, je 10 metara i 44 centimetara. Od 16. januara nivo je porastao za 160 centimetara i još raste iako je kiša stala. Sve vode koje gravitiraju Skadarskom jezeru Morača, Rijeka Crnojevića, Cijevna su u porastu, a tu je i sliv sa albanske strane. Mi nažalost nemamo raspoložive podatke sa njihove slivne površine. Problem je Bojana koja je otoka Skadarskog jezera jer ima mali pad od izvorišta do ušća i onda more, kada su južna strujanja, bukvalno sprečava normalno oticanje. I Drim presijeca njen tok i sve to utiče na porast nivoa jezera – kaže Ćulafić.
Na kojim kotama plave pomoćni objekti, a na kojima kuće, Ćulafić nije mogao da kaže, jer, kako je istakao, nemaju definisane pragove.
– U budućnosti radiće se na tome da se vidi na kojim vrijednostima idu određena upozorenja, ali trenutno nemamo te podatke. Mi imamo podatke samo sa naših stanica, a upozorenja dajemo na osnovu, d akažem, ličnog iskustva. Teško je reći i koliko jezero još može da raste, jer ne znamo šta dolazi sa strane Albanije. Teško je prognozirati i do kada će da raste – kaže Ćulafić.
On ističe da u ovakvim situacijama uvijek postoji bojazan od poplava, ali u kom obimu i veličini ne može se prognozirati.
– Nivo jezera je i sada visok. Narednih dana neće rasti tim intenzitetom. Sa sigurnošću se ne može reći da li da strahujemo da će nam se ponoviti poplave od 2010. godine. Može da se desi jer je pao i snijeg, te može doći do naglog otapanja snijega u kombinaciji sa kišom. Ima dosta do maksimuma, ali to može brzo da se promijeni – navodi Ćulafić.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kaže da su u prvoj zoni ugroženosti od voda Skadarskog jezera priobalni dio naselja Vranjina, Kurilo i Gostilj, koja se nalazi na koti od 6 do 8.
–U odnosu na stambene objekte, opasnost od ugroženosti od poplava je na nivou od 4,8. Opština Zeta na osnovu intenziteta padavina i meteorološke najave, a u poređenju sa podacima sa hidroloških stanica, prati situaciju na terenu, kao i obilaskom naselja. Na osnovu trenutnog hidrološkog stanja, u prvoj zoni ugroženosti od poplava, očigledno je prisustvo vode na obradivim površinama, okućnicama i pojedinim ulicama, ali nema opasnosti od plavljenja objekata i većeg obima poplavnog talasa. U kontaktu smo sa kolegama iz Operativno komunikacionog centra, kada je u pitanju informisanost o količini ispuštalja voda sa hidroelektrana iz Albanije. Na Vranjini je otežan prilaz stambenim objektim zbog poplavljene saobraćajnice – kaže Asanović.
Miodrag Dapčević sa Vranjine kaže da je usled pojačanog dotoka Morače, kao i jakog vjetra koji je duvao proteklih dana, došlo do rasta nivoa jezera i izlivanja.
– Navikli smo na ovakve situacije.Koristimo dio gornjeg puta koji vodi kroz cijelo selo. Snadbijevanje vodom i strujom za sada je na zadovoljavajućem nivou. Voda je poplavila glavni put. Što se tiče štete to će se vidjeti kada se voda povuče – ističe Dapčević.
Žitelj Bistrica Mićo Dobrović kaže da u ovom naselju nije kritično, ali da se voda primakla kućama.
– Ako bi kiša nastavila da pada i Morača raste onda će biti opasno. Voda će rasti još dan, dva iako kiša stane – kaže Dobrović.
Meteorolog Branko Micev kaže da kada su izdali upozorenje Morača je bila na 200 do 300 centimetara, a sada je prešla 10 metara visine.
– Porast vodostaja na Morači bio je preko osam metara u ovom kišnom periodu od 16. pa do 21. januara. Tu smo imali nagli porast nivoa vodostaja i promjene nivoa jezera. U Crnoj Gori ne postoji služba za prognozu voda i poplava, već samo vremena. Što se tiče padavina situacija se stabilizuje – ističe Micev.
Izvor: Dan
