Crna Gora pripada regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posledice klimatskih promjena i taj trend će se nastaviti u periodu koji je pred nama. Zbog uticaja klimatskih promjena, Crna Gora je postala zemlja klimatskih ekstrema, kazala je u razgovoru za “Dan” Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta “Donja Gorica” (UDG).
– Iako je naša država veoma mali emiter gasova s efektom staklene bašte, u poslednjih 30 godina došlo je do rasta prosječne temperature vazduha za 1,1 stepen Celzijusa. Toplotni ili tropski talasi postali su učestaliji i predstavljaju sve veću ekstremnu klimatsku opasnost. Međutim, zagrijavanje za posledicu nema samo porast prosječne temperature i toplotne stresove, već podrazumijeva i sve češće i ekstremnije ostale meteorološke i hidrološke situacije. Sa porastom temperature i smanjenjem padavina tokom ljeta i jeseni, očekuje se dalji rast obima i pojave suša – kazala je Vojinović.
Napominje da se klima na globalnom nivou značajno izmijenila i već sada je globalna temperatura za 1,2 stepena Celzijusa veća u odnosu na predindustrijski period.
– To znači da je cilj ograničenja rasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa iz Pariskog sporazuma teško ostvariv. I upravo se u tom procesu globalnog zagrijavanja naš evropski kontinent zagrijao više nego dvostruko u odnosu na ostatak svijeta. Područje Jugoistočne Evrope i Mediterana u budućnosti biće značajnije izloženo ekstremnim hidrometeorološkim hazardima – rekla je Vojinović.
Prema njenim riječima, već sada imamo situaciju da su padavine značajno promijenile svoj intenzitet i karakter kao posledica otopljavanja i viših temperature vaduha, posebno u sjevernom regionu.
– Kao direktnu posledicu klimatskih promjena imamo smanjenje broja dana sa sniježnim padavinama i trajanja sniježnog pokrivača, što dovodi do pojave tzv. brzih poplava. Ovo znači da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru. Posledice poplava mogle bi da budu velike materijalne štete, ugroženost kritične infrastrukture, dok bi poljoprivredne površine smještene u kotlinama posebno mogle da budu snažno pogođene poplavnim talasima. Takođe, fenomen takozvane meteorološke poplave (urbane i bujične poplave), koja znači kratkotrajne kiše jakog intenziteta, sasvim je moguć u bilo kojem dijelu Crne Gore, posebno ukoliko se bude povećavala nekontrolisana urbanizacija, pa se može desiti da bujični tokovi ostanu bez prirodnih korita – ističe Vojinović.
Upozorava i da su olujne, grmljavinske i gradonosne nepogode, kao i vrtložni fenomeni u obalnom pojasu, poput morske pijavice, takođe opasnost za Crnu Goru i da mogu da nanesu veliku štetu.
– Realni klimatski hazard za Crnu Goru su i hladni, odnosno ledeni talasi koji mogu da poprime karakter nepogode u slučajevima kada se bilježe ekstremno niske temperature, kao što je primjer rekordne minimalne temperature u Kosanici od minus 36 stepeni u januaru 2021. godine. Najvećem riziku od klimatskih promjena izloženi su sektor voda, šumarstvo, poljoprivreda i javno zdravlje – ukazala je Vojinović.
Ukazuje da je sektor poljoprivrede ranjiv i na klimatske promjene zbog zavisnosti od specifičnih temperaturnih uslova i raspoloživosti vode.
– Veliki dio poljoprivrednih područja nalazi se u ravnicama, što ih čini posebno sklonim poplavama, a izložena su i sušama. Dobro javno zdravlje zavisi od bezbjedne vode za piće, dovoljne količine hrane i dobrih socijalnih uslova, na šta sve utiču klimatske promjene. Uz to, klimatske promjene mogle bi uticati i na kapacitet zdravstvenog sistema da se izbori sa vanrednim situacijama – naglasila je Vojinović.
Podsjeća da se u proteklih nekoliko decenija u Crnoj Gori izdvojilo šest najčešćih klimatskih ekstrema: učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature, češći i duži toplotni talasi, veći broj tropskih dana i noći, manji broj mraznih dana, učestalija pojava suša i intenzivnije padavine.
– Od 70-ih godina 20. vijeka do danas, svaka decenija u Crnoj Gori bila je toplija od prethodne. Uz očekivani porast temperature do 2,5°C tokom ljeta, toplotni talasi biće duži, češći i štetniji, što će uzrokovati suše – kaže Vojinović.
Objašnjava da kao direktna posledica meteoroloških faktora nastaju i tzv. meteorološke poplave.
– Svakako, ključni klimatski hazard u obalnom pojasu Crne Gore je porast nivoa mora, što zahtijeva urgentno prilagođavanje uslova izgradnje u obalnom području – ističe Vojinović.
Ona smatra da je u Crnoj Gori i dalje relativno mali broj ljudi u široj javnosti zainteresovan da razumije cijelu sliku klimatskih promjena.
– Potrebna je bolja edukacija o klimatskim promjenama. Treba da se potrudimo da što više pješačimo i vozimo bicikl, umjesto što se vozimo automobilima, da bolje izolujemo naše domove, da se trudimo da trošimo manje energije u našim prostorima… Adaptacija na klimatske promjene je od suštinske važnosti, posebno za poljoprivrednike – kazala je Vojinović.
Radi se nacionalni plan adaptacije
Ukazujući na dobar zakonodavni okvir u vezi sa klimatskim pomjenama i potpisana međunarodna dokumenta, Vojinović ističe da postoji hitna potreba da se Crna Gora pozabavi efektima klimatskih promjena kroz promovisanje djelotvornih mjera adaptacije u ključnim ranjivim sektorima.
– Trenutno se uz podršku UNDP-a radi na izradi prvog Nacionalnog plana adaptacija na klimatske promjene, koji će obuhvatiti ključne sektore koji su pogođeni klimatskim promjenama, kao što su poljoprivreda, vode, turizam i zdravlje. Ono što je posebno važno jeste da će ovaj dokument donijeti i finansijsku procjenu primjene mjera adaptacije klimatskim promjenama u navedenim sektorima. U svakom slučaju, kako bismo izbjegli gubitke živog svijeta, biodiverziteta, imovine i infrastrukture, neophodna je ambiciozna i ubrzana adaptacija na klimatske promjene, uz istovremeno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, poput ugljen-dioksida i metana – zaključuje Vojinović.
Izvor: Dan
