Vilijam Petersen, zvijezda krimi-drame “Mjesto zločina”, o seriji koja je promijenila svijet televizije

Uprkos tome što je u karijeri dugoj četiri decenije imao svega 34 uloge, holivudski glumac Vilijam Petersen obilježio je svijet savremene televizije kao rijetko ko od njegovih kolega.

Rolom Gila Grisoma, specijalnog agenta u seriji “Mjesto zločina”, koja je zauvijek izmijenila krimi žanr, dostigao je zvjezdane visine na čijoj magičnoj prašini “lebdi” 15 godina nakon što je zvanično napustio seriju i penzionisao svog junaka, ali i dobio tri nominacije za nagradu Emi i jednu za Zlatni globus.

I dok se najpoznatija krimi franšiza u TV istoriji, nagrađena sa šest Emija i nekoliko desetina nominacija za isto priznanje, kao i sa još 4 nominacije za Zlatni globus, vraća na kanal Foks krajm sa 9. sezonom koja će se premijerno prikazivati od 21. februara, radnim danima, u 20.05, u ekskluzivnom intervjuu za “TV novosti”, njena najveća zvijezda otkriva kako su izgledale godine kada je bio više Gil Grisom nego Vilijam Petersen.

– To je bio i jedan od najvažnijih razloga zbog kog sam napustio “Mjesto zločina” – uz smijeh, na početku razgovora otkriva glumac, dodajući da je u ovu seriju utkao cijelog sebe, i kao glumac i kao producent.

– Nije mi bilo previše teško da se oprostim od Grisoma, jer sam na neki način trasirao putanju kojom će se tokom serije razvijati, baš kao što sam osmislio i njegov kraj. Uživao sam u svakom trenutku koji su mi ova serija i uloga donijeli, ali onog trenutka kada sam osjetio da gubim onaj osjećaj da mi je stalo do toga da pomjeramo granice i da mi Grisom polako postaje rutina, shvatio sam da ne postoji dovoljno dobar razlog zbog kojeg bih ostao. Mnogi se na mom mjestu i u poziciji da zarađuju koliko sam ja u to vrijeme zarađivao ne bi bavili čak ni razmišljanjem o tome da odu, ali glavni razlog zbog kojeg sam ja otišao jeste taj što sam se uplašio da mi je postalo previše udobno u Gilovoj koži – otkriva glumac koji je u jednom trenutku sa honorarom od 600.000 dolara po epizodi bio najplaćeniji holivudski glumac. Ipak, kako kaže, veliki honorar je najveći rizik za karijeru svakog glumca.

Neobična prošlost holivudskog velikana

Vilijam Petersen porijeklo vodi iz mješovitog braka Danca i Njemice, koji su u Ameriku došli, kao i većina imigranata, nadajući se boljem životu. Doselili su se u Ajdaho, i tu su otvorili prodavnicu namještaja. Vilijam je bio najmlađe od šestoro djece, a put ka glumi vodio ga je nevjerovatnom stazom. Na fakultet se upisao zahvaljujući sportskoj stipendiji. Bio je ragbista, ali to ga nije spriječilo da tokom studija krene na kurs glume. Ubrzo sa prvom suprugom napušta Ameriku i odlazi u Baskiju (pokrajina u Španiji) u čiju se kulturu zaljubljuje do te mjere da i svojoj prvoj ćerki daje baskijsko ime Majte Nerea, koje znači “Moja voljena”. U Baskiji se rađa i njegova ljubav prema Šekspiru koja ga vraća u Ameriku, ali i pozorište kom je ostao vjeran do danas.

– To je opasna zamka. Čim vam veliki novac pređe u naviku, steknete utisak da više ne morate da se trudite. Bio je to trenutak u kom sam shvatio da sam kao umjetnik atrofirao. Ako radiš bilo šta devet godina, to postaje pomalo napamet. Nisam želio da budem u seriji samo zbog toga što sam od nje imao bogatstvo. Ako ne razmišljate dugoročno, ta trenutna lagodnost koštaće vas života. Umjerenost je najdragocjenije pravilo u svemu. Mudri ljudi umiju da odu onda kada je “najslađe”. Jedino tako ne iskuse gorčinu koja dolazi posle – ističe Petersen koji je, kako priznaje, uspio da razbije stakleno zvono pod kojim je sam sebe zarobio. I to na neuobičajen način za televizijskog glumca.

– U trenutku kada sam bio na vrhuncu TV slave, rekao sam “Dosta!”, i okrenuo se pozorištu. Ono je bilo moj spas. Iako su svi očekivali da ću patiti od nostalgije, istina je da mi Grisom nije nedostajao. To je za mene bila jedna “vožnja” koja je došla do kraja. Priča koja je zaokružena na pravi način. Tokom godina posmatrao sam kako se serija pretvara u moćnu poslovnu mašineriju koja je produkciji donosila milijarde dolara. Ne smatram da je mojim odlaskom serija bila oštećena, a to se najbolje vidi i po tome što je nastavila život godinama posle toga. “Mjesto zločina” je jedna od najznačajnijih serija u istoriji televizije i to je njena najveća vrijednost – smatra glumac koji je bio i producent čuvene franšize od njenog debija 2000. godine.

“Mjesto zločina” dovelo je tehnologiju na male ekrane i prvi put u istoriji televizije nauku povezalo sa istražiteljskim poslom.
– Kada sam prvi put dobio ponudu da radim na ovoj seriji nisam znao u kom pravcu će se ona razviti. Bilo mi je jedino jasno da je ideja odlična. Uvijek sam mislio da bi bilo zanimljivo vidjeti kako se zapravo rješavaju zločini pomoću tragova sakupljenih na terenu, i da se gledaocima otkrije ko su ljudi koji se bave tim poslom, a za koje do tada niko nije znao. U krimi serijama do tada uvijek ste imali priliku da vidite policajce i advokate. Željeli smo da vidimo ko je iza kulisa – poručuje Petersen, dodajući da se televizija promijenila otkako je počelo da se emituje “Mjesto zločina”.
– Danas su forenzičari značajan dio njenog pejzaža, baš kao što su to nekada bili advokati i policajci. Zahvaljujući tom iskoraku koji smo napravili sa “Mjestom zločina” utrli smo put savremenim krimi serijama. Uticaj se osjetio i u drugim sferama. Promijenjen je način na koji sudovi gledaju na dokaze, kao i to kako advokati moraju da se predstave u sudnici. Baš kao što je promijenjen i način na koji su se kriminolozi ponašali. Uz našu seriju čak su i patolozi postali popularni – objašnjava glumac napominjući da je to vjerovatno i najveće nasleđe ovog projekta jer je, kako kaže, zabilježeno da se od emitovanja “Mjesta zločina” povećalo interesovanje studenata za forenziku i kriminologiju. A kako je izgledalo Petersenovo poslednje zbogom Grisomu?
– Čini mi se da čak i kada se oprostite od takvih uloga, vi zaista nikada ne odlazite od njih. One vas zauvijek prate. Nedavno smo se i vratili sa nastavkom. To je poput vožnje bicikla. Kada jednom naučite nikada ne zaboravljate. Od Grisoma ću se zaista oprostiti jedino kad umrem – uz smijeh poručuje glumac koji se od pre dvije godine u nastavku “Mjesto zločina: Las Vegas” ponovo obreo u Grisomovoj koži.

– Svijet se u međuvremenu mnogo promijenio. Kao prvo, tehnologija je napredovala i potpuno je neko drugo vrijeme. Glupo je reći da se zločin promijenio jer je on uvijek isti, ali danas se sve odvija mnogo brže, pa se i do istine dolazi brže. Drago mi je da smo bar malim dijelom i mi tome doprinijeli, jer imam osjećaj da smo svojim radom motivisali snage zakona da još više razvijaju taj segment kriminologije. Time smo dali doprinos jačanju pravde. Naravno, sve ima svoje lice i naličje, pa su se i zločinci modernizovali, a kriminal se sa ulica preselio u neki virtuelni svijet – ističe glumac koji smatra da se i publika promijenila uz televiziju tokom poslednjih godina.
– Nisam siguran šta bi bio sledeći korak u razvoju tema kojima se bave TV serije. Djeluje mi da se gledaoci danas brzo umore od svega. Čini mi se da bi “Mjesto zločina” danas imalo mnogo teži zadatak nego prije dvije decenije. Živimo u vrijeme površnosti i to je najveća bolest današnjice. Zastrašujuće je da savremenu publiku više ne šokira apsolutno ništa. Zapitate se u šta smo se pretvorili i ko su ti ljudi pred malim ekranima kojima su horor filmovi i krvave scene ubistava od prije nekoliko decenija danas poput sapunice. Da li je naša realnost postala strašnija od tih scena? Ili, jednostavno, živimo toliko brzo da čak više i ne stižemo da se uplašimo – pita se popularni glumac.

Izvor: Večernje novosti

Subscribe
Notify of
guest
Nije obavezno
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments

Pratite PRESS online portal na Facebook-u.

Marketing

Sve informacije vezane za oglašavanje na našem sajtu možete dobiti putem email-a: marketing@press.co.me

 

PRIJAVI PROBLEM!

Uređivački tim Press Onlin Portal-a garantuje anonimnost svima koji prijave problem i obavezuje se da će po važećem “Zakonu o zaštiti podataka i ličnosti” štititi izvor.

Prioritet će imati prijave za nezakonite procedure javnih tendera.