Preko 2.000 prosvjetnih radnika potpisalo je da ne prihvata povećanje plata za 20 odsto od januara 2023. godine, što im nude ministarstva finansija i prosvjete, kazali su “Danu” iz Prosvjetne zajednice.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da ni juče nije postignut konačan dogovor oko zahtjeva Sindikata prosvjete, uz poruku da je zagarantovana namjera da se omogući povećanje zarada u granicama realnih finansijskih mogućnosti i raspoloživih budžetskih kapaciteta.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je prije tri dana da nastavnicima plate od januara mogu biti uvećane maksimalno 20 odsto.
Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice kazala je za “Dan” da je preko 2.000 zaposlenih u 20 prosvjetnih ustanova potpisalo zahtjev da im se plate od janaura uvećaju za 25 odsto, umjesto za 20 procenata.
“Trenutno imamo veliki problem zbog opstrukcija u školama i vrtićima, gdje se kolege uglavnom samoorganizuju i potpisuju zahtjev da se od januara koeficijent uveća za 25 odsto, a na ljeto rebalansom budžeta za preostalih 20 odsto. Međutim, neki predstavnici Sindikata u školama ne dozvoljavaju da se taj zahtjev potpiše i preda glavnom odboru, što je nedopustivo. Pored svega, Prosvjetna zajednica ima podatak da je to ipak urađeno u preko 20 ustanova i da je rukovodstvu Sindikata dosad proslijeđeno preko 2.000 potpisa. Nadamo da će se kolege ipak izboriti sa raznim pritiscima predstavnika Sindikata, ali i samom sindikalnog rukovodstva. Ukoliko Sindikat u daljim pregovorima ne bude zastupao naš zahtjev da nam se plate povećaju za 45 odsto, naravno da smo spremni da napustimo takav sindikat. Tada ćemo vidjeti i da li su tačne tvrdnje predsjednika Sindikata da uvećanje od 45 odsto traži manjina prosvjetnih radnika, a da je većina zadovoljna i sa 20 odsto. Posebno vrijeđa to što nas naši predstavnici, ministar i Sindikat, ne zastupaju valjano. Umjesto da se energično bore za naš bolji status i naše pravo da imamo koeficijent približan univerzitetskim profesorima, oni nas ubjeđuju da nam je 20 odsto dovoljno i ne uvažavaju našu peticiju od decembra prošle godine, sa skoro osam hiljada potpisa, u kojoj tražimo da nam se koeficijent poveća za 65 odsto, što su dobile kolege na fakultetima”, navela je Leković.
Profesorica matematike u OŠ “25. maj” u Tuzima Munirka Agović kazala je za “Dan” da su svjesni da se moraju sami boriti za povratak statusa prosvjetnih radnika na nivo koji im odgovara, jer, kako je ocijenila, Sindikat prosvjete ili nema snage za to ili ne želi da to učini.
“Probali smo preko peticije i dopisa ministarstvu, zahtjeva Sindikatu prosvjete, protesta, ali su Ministarstvo prosvjete i Sindikat postavili zid između nas i njih i ne čuju i ne vide naše probleme. Čak i naše komentare na fejsbuk profilu brišu. U slučaju da Sindikat prosvjete ne uvaži naše zahtjeve, bojim se da ubuduće neće imati koga da zastupaju. Prosvjetni radnici su meta kako roditeljima, tako i Ministarstva prosvjete, ali i šire javnosti, zbog loših rezultata koje učenici postižu na Pisa testiranju. Niko se ne pita pod kojim uslovima nastavnici rade i koliku platu primaju. Svakako da plata nije i ne može biti jedina motivacija, ali je odnos društva prema nama ponižavajući, za razliku od odnosa prema profesorima na fakultetu, doktorima, sudijama, pa čak i veterinarima. Ambijent u kojem radimo nije bolji od onog u kojem smo boravili kao učenici, tu svakako mislim na nas starije, a temperatura prostorija u mnogim školama u zimskom periodu je na dozvoljenom minimumu, ili čak niže”, tvrdi Agović.
Potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković kazao je za “Dan” da se pregovori privode kraju. On nije htio da otkrije koliko povećanje im je ponuđeno od strane Ministarstva finansija, uz obrazloženje da o tome prvo treba da se izjasni glavni odbor.
“Sa našim ministarstvom moramo da definišemo još neke stvari, a potom glavni odbor treba da glasa o konačnoj ponudi, nakon čega ćemo objaviti odbor. Glavni odbor će zasjedati sledećeg petka”, rekao je Drašković.
Bez prevoza i opreme za časove
Profesorica Agović ističe da neki nastavnici putuju i po 100 kilometara da bi stigli do škole, a da za to nemaju nikakvu nadoknadu.
“Nastavne materijale obično kupujemo od svog novca, što umanjuje vrijednost ličnog dohotka. Sve ovo utiče na upis dobrih učenika na nastavničke fakultete, pa samim tim ulazimo u opasnost da će djecu učiti loši đaci, ili neće imati ko da ih uči. Već postoji deficit kadra za matematiku, fiziku i hemiju, a ministarstvo ništa ne preduzima da se to popravi”, kazala je Agović.
