Jedna od misterija koja intrigira kako antropologe i evolucione biologe tako i širu javnost jeste – kada smo počeli da se ljubimo? Nova studija otkriva da je do toga sigurno došlo makar 1.000 godina ranije nego što se prvobitno mislilo.
Konkretni dokazi o tzv. francuskom poljubcu su nalaženi u brojnim istorijskim izvorima iz različitih epoha. Stoga su se naučnici i bračni par – stručnjak za Mesopotamiju dr Trole Pank Arbol sa Univerziteta u Kopenhagenu i biolog dr Sofi Lund Rasmunsen sa Univeziteta u Oksfordu zapitali da li mogu da odrede kada je po prvi put došlo do razmjene strastvenih poljubaca.
Jer kako sami tvrde poljupci vezani za seksualne odnose su najvjerovatnije produkt evolucije kako bi se partneri bliže povezali, ali i da bi se utvrdilo da li je onaj drugi zdrav i nema neprijatan zadah iz usta.
“Poljubac je nešto što uzimamo zdravo za gotovo i čini nam se kao da je oduvijek postojao. Ali on je morao u jednom trenutku da se javi i mi mislimo da je do toga došlo u dubljoj prošlosti nego što se ranije vjerovalo”, objasnila je dr Rasmunsen. I dodala kako su za to najbolji dokaz bonobo šimpanze koji ga takođe praktikuju i služe im da razviju bliske odnose sa drugim članovima zajednice.
Kada je do toga moglo doći?
Stoga su riješili da potraže konkretne arheloške dokaze i tragove u biološkom materijalu, koje bi objedinili i na taj način vremenski odredili kada su se strastvenih poljupci sa sigurnošću razmjenjivali. Istražili su zapise sa glinenih ploča iz drevne Mesopotamije, koji spominju ljubljenje kao romantičan čin koji se praktikuje nakon odnosa i to u periodu od prije 4.500 godina – što je 1.000 godina ranije nego što se prvobitno vjerovalo.
S tim u vezi, Arbol i Rasmunsen ukazuju na činjenicu da je to otprilike i period kada se u drevnim mesopotamskim tekstovima pominje bolest slična herpesu, od koje danas boluje veliki dio svjetske populacije: “Primjetno je da postoje sličnosti između bolesti poznate kao bušanu, spominjane u drevnim medicinskim tekstovima i simptoma izazvanih infekcijom herpes simepleksa. Jer se bušanu takođe ispoljavala oko usta i grla u vidu ranica.”
Oni sada vjeruju da je ovo najvjerovatnije donja granica kada su poljupci počeli da se razmjenjuju, iako kako dodaju niko ne može da potvrdi kada je do toga stvarno i došlo po prvi put u ljudskoj istoriji.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Science.
Izvor: National Geographic.rs
