Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je cilj programa “Evropa sad 2” značajno poboljšanje životnog standarda građana i unapređenje crnogorske ekonomije kroz rast zaposlenosti, veću potrošnju i modernizaciju poreskog sistema.
On se u komentaru za portal Bankar.me, osvrnuo na ključne mjere i očekivane efekte programa “Evropa sad 2”.
Komentar prenosimo integralno.
– Program “Evropa sad 2” će doprinijeti ekonomskom rastu kroz značajno povećanje životnog standarda građana i podsticaj razvoju crnogorske ekonomije, s obzirom na to da je navedeno i suštinski cilj njegovog nastajanja. Preliminarne makroekonomske prognoze ukazuju na rast crnogorske ekonomije od 3,8 odsto u 2024. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 3,7 odsto na srednji rok. Rast minimalne i prosječne zarade će, kao ključna mjera programa, dovesti do snažnog efekta povećanja potrošnje koja je glavna komponenta BDP-a i suštinski generator privrednog rasta u Crnoj Gori. Pored navedenog, smanjenje doprinosa za PIO koje je pozitivno i sa aspekta zaposlenih, kroz veće neto zarade, i sa aspekta poslodavaca, kroz direktne uštede, predstavlja osnovu za intenzivno povećanje zaposlenosti, a posljedično i proizvodnje, odnosno, samog ekonomskog rasta.
Crna Gora bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u istoriji, što je rezultat uspješnih mjera za aktiviranje tržišta rada i podršku privatnom sektoru. Programi podrške preduzetništvu i investicijama, zajedno s modernizacijom poreskog sistema, omogućili su značajan rast zaposlenosti, penzija i zarada, čime se povećava životni standard građana.
Jedna od ključnih reformi je povećanje fiskalne transparentnosti i jačanje kontrole nad javnim finansijama. Kroz Program za reformu upravljanja javnim finansijama, usmjereni smo na smanjenje neproduktivnih rashoda i povećanje prihoda putem efikasnijeg oporezivanja. Fokus je na borbi protiv sive ekonomije, unaprijeđenju poreskog sistema i optimizaciji javne potrošnje. Takođe, program “Evropa sad 2”, kojim nastavljamo reforme započete prethodnim paketom Evropa sad 1, ima za cilj dalje povećanje zarada i smanjenje poreskih opterećenja na rad. Ovo će učiniti Crnu Goru konkurentnijom destinacijom za investicije, ali i atraktivnijom za zadržavanje domaće radne snage.
U oblasti turizma i ugostiteljstva, usvojili smo mjere koje izjednačavaju stope PDV-a za različite kategorije usluga, čime se eliminiše diskriminacija između učesnika na tržištu. Pored toga, ove mjere osiguravaju dodatne prihode državi, dok istovremeno održavamo fiskalnu stabilnost.
Naš fokus za naredni period ostaje na održavanju fiskalne stabilnosti, daljem smanjenju javnog duga u okvirima Mastrihta i
unaprijeđenju poslovnog ambijenta. Namjera nam je da, kroz povećanje investicionog potencijala i podršku razvojnim projektima, stvorimo dinamičniju i otporniju ekonomiju.
Kroz podršku infrastrukturnim projektima, uključujući digitalnu i saobraćajnu infrastrukturu, radimo na povećanju povezanosti zemlje i poboljšanju konkurentnosti domaćih preduzeća. Takođe, kroz unaprijeđenje zakonskog okvira za priređivanje igara na sreću i pojačanu kontrolu u ovoj oblasti, očekujemo dodatne prihode za državni budžet.
Naša Fiskalna strategija i reforme imaju za cilj da osiguraju dugoročnu stabilnost, veće investicije i poboljšanje kvaliteta života građana. Kroz fiskalnu disciplinu, odgovorno upravljanje dugom i strateška ulaganja u ključne sektore, Crna Gora ostaje posvećena održivom ekonomskom rastu i stabilnosti. Nastavljamo predano raditi na postizanju dinamične, konkurentne i otporne ekonomije, čime potvrđujemo našu poziciju na putu evropske integracije i globalne konkurentnosti.
Dakle, trenutna finansijska situacija u Crnoj Gori je stabilna, a dominantno je karakteriše kontinuirani trend rasta u naplati tekućih prihoda budžeta, uz ostvareni suficit budžeta za devet mjeseci, i to u iznosu od 85,0 mil. eura ili 1,2 odsto BDP-a.
U skladu sa dosadašnjim trendovima rasta naplate, ali i u skladu sa očekivanja i projekcijama za dalji porast prihoda u budžetu, ostvarivanje suficita u tekućoj potrošnji, što je podstaknuto izmjenama u domenu poreske politike, povećanjem poreskog obuhvata i snažnijom borbom protiv sive ekonomije, ostvariće se dalji uticaj na finansijsku stabilnost i održivost. Prioriteti Ministarstva finansija, i u narednom periodu, ostaju kreiranje održivog fiskalnog i makroekonomskog okvira – dostizanje suficita tekuće potrošnje, nastavak smanjenja neproduktivnih rashoda i povećanje budžetskih prihoda, te kreiranje pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, kroz podršku razvojnim projektima.
Plan je da se, kroz povećanje raspoloživog dohotka istovremeno poveća lična potrošnja što će omogućiti rast budžetskih prihoda kroz veću naplatu poreza na potrošnju. U isto vrijeme, jedan dio izgubljenih prihoda nadoknadiće se kroz veću osnovicu, usljed povećanja prevashodno minimalne zarade ali i ostalih zarada što će vratiti jedan dio prihoda koji se gube po osnovu smanjenja stope doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje, dok će jedan dio prihoda biti kompenzovan kroz veće prihode od poreza na dohodak usljed niskog praga “neoporezivog dijela” zarade i rasta minimalne zarade. Imajući u vidu da i dalje postoji “neformalna zaposlenost” i pojava isplate dijela zarade “na ruke” projektuje se da će dio poslodavaca usljed smanjenja poreskog opterećenja na rad smanjiti isplatu dijela zarade “na ruke” odnosno da će jedan dio zaposlenih preći u formalnu zaposlenost. Na taj način će i pored smanjenja doprinosa na PIO jedan dio prihoda po to osnovu biti naplaćen.
Nakon implementacije ove poreske reforme, Crna Gora će postati država sa jednim od najnižih poreskih opterećenja na rad, budući da će “poreski klin” kada je u pitanju u pitanju prosječna zarada iznositi 16,2 odsto (na 100 eura zaposleni zadržava 83,8 eura a država naplaćuje 16,2 eura) dok će u slučaju minimalne zarade od 600 eura iznosi 11,1 odsto a na 800 eura 13,5 odsto.
U tom kontekstu, važno je napomenuti i da je Program predložen na način koji je prihvatljiv i za zaposlene koji ostvaruju rast zarade i za poslodavce kojima se omogućava smanjenje poreskog opterećenja na zarade, uz očuvanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti.
Strateški cilj ekonomske politike, a ujedno i očekivani rezultat implementacije Programa, Crne Gore je: “ostvarenje pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta koji će doprinijeti unaprjeđenju kvaliteta života svih njenih građana”.
Dugoročno, vjerujemo da je ključno navesti stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, do kojeg će dovesti umanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje na teret poslodavca, s obzirom na to da predstavlja uštedu za njihovo poslovanje, odnosno umanjuje ključne troškove u poslovanju kompanija – fiksne troškove zarada. Dugoročno, očekujemo i rast investicija u srednjem roku, naročito na osnovu ulaganja u sektore turizma, energetike, infrastrukture. Investicije će biti podržane snažnim povećanjem kapitalnog budžeta države, uz veliku finansijsku podršku EU kroz Plan rasta odnosno kroz Reformsku agendu Vlade, koja postavlja prioritete reformi u srednjem roku, u oblasti privatnog sektora, jačanja ljudskog kapitala, zelene i digitalne tranzicije.
Program “Evropa sad 2” imaće veoma podsticajan uticaj na mlade ljude, budući da ovaj sveobuhvatni paket reformi prije svega donosi ključne mjere u oblasti zapošljavanja i poboljšanja uslova rada. Povećanje minimalne zarade, koje je već usvojeno, ima za cilj podizanje životnog standarda građana, čime želimo da pružimo mogućnost mladim ljudima da prilike za profesionalni i lični napredak ostvare u Crnoj Gori, kako bi se smanjila potreba za traženjem boljih prilika u inostranstvu. U skladu sa programom, srednjoškolci će po završetku škole imati osiguranu minimalnu zaradu od 600 eura, dok će visokoškolci na tržištu rada imati početnu zaradu od najmanje 800 eura. Ove minimalne zarade osmišljene su da mladima pruže veću finansijsku sigurnost i podstaknu ekonomski razvoj kroz povećanu kupovnu moć.
Smatramo da će implementacija ključnih mjera programa “Evropa sad 2” učiniti Crnu Goru privlačnijom destinacijom za život za mlade ljude, zbog kombinacije većih zarada i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja, ali i privlačnijom destinacijom za investiranje, zbog sniženih troškova rada i stimulativnih reformi, što će dodatno podstaći kreiranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije na međunarodnoj sceni.
Započeta implementacija programa “Evropa sad 2”, znači povećanje minimalne zarade sa 450 eura na 600 eura za zaposlene do V stepena obrazovanja, odnosno 800 eura za zaposlene sa VI i višim nivoom obrazovanja. Navedena mjera programa je jedna od najznačajnijih reformskih mjera Vlade koja će imati značajan uticaj na prognozirani rast ekonomije u 2025. godini i u srednjem roku. Pored povećanja zarada za kategoriju zaposlenih koja prima minimalne zarade, sveobuhvatnost programa “Evropa sad 2” omogućava da on, kroz svoju implementaciju, obezbjeđuje odgovarajuće povećanje i za ostale zaposlene.
Dakle, evidentna je razlika ukoliko povučemo paralelu, sa jedne strane, nekadašnje situacije sa minimalnim zaradama od 250 eura i minimalnim penzijama od 110 eura i, sa druge strane, programa ‘Evropa sad’ koji podrazumijeva prosječne zarade od 1000 eura i minimalne penzije od 450 eura. Kada na navedeno dodamo činjenicu da Vlada u kontekstu složenih ekonomskih i makroekonomskih politika mora pažljivo da balansira između poboljšanja životnog standarda i održivosti budžeta, smatramo da aktuelna Vlada uspješno ostvaruje poboljšanje životnog standarda građana u harmoniji sa održavanjem ekonomske stabilnosti bez narušavanja ekonomskog razvoja Crne Gore.
Ne treba zaboraviti da smo, suočeni sa inflacijom, kao globalnim fenomenom koji je uslijedio nakon krize nastale tokom prethodnih godina, koja je zadesila sve ekonomije, uključujući i ekonomije koje nisu primjenjivale mjere povećanja plata i penzija, što potvrđuju kako ekonomski eksperti tako i svi statistički podaci.
Vlada Crne Gore, uprkos izazovima, ostaje čvrsto posvećena strateškom poboljšanju životnog standarda svih građana. Statistički podaci Monstata jasno pokazuju da je prosječna neto zarada u Crnoj Gori od decembra 2021. do septembra 2024. godine porasla sa 537 eura na 877 eura, što je rast od 63,3 odsto, dok je stopa inflacije u istom periodu iznosila 24,8 odsto. Ovaj rast zarada, uz minimalnu penziju koja se povećala sa 147
eura krajem 2021. godine na sadašnjih 450 eura, predstavlja značajan iskorak ka jačanju kupovne moći naših građana. Takođe, treba podsjetiti da je minimalna zarada na kraju 2021. godine iznosila 250 eura, dok minimalna zarada predviđena programom ‘Evropa sad 2’ za srednjoškolce iznosi 600, a za visokoškolce 800 eura.
Napominjemo da je stopa inflacije na godišnjem nivou u septembru 2024. smanjena na 1,0 odsto, što je najniži nivo od marta 2021. godine, dok su cijene na mjesečnom nivou zabilježile pad od 0,4 odsto. Pad cijena hrane za 1,7 odsto rezultat je odluke o ograničenju marži, čiji je cilj da građanima omogućimo pristupačnije cijene osnovnih proizvoda. Pored toga što mjera utiče na sprječavanje rasta cijena i direktan rast kupovne moći građana, dodatan pozitivan efekat uočavamo u akcentovanju proizvoda domaćih proizvođača, što osnažuje crnogorsku ekonomiju i podiže konkurentnost domaće privrede. Takođe, u skladu sa očekivanim smanjenjem inflatornih pritisaka na evropskom nivou, predviđa se postepeno usporavanje inflacije, što dodatno potvrđuju i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija.skladu sa očekivanim smanjenjem inflatornih pritisaka na evropskom nivou, predviđa se postepeno usporavanje inflacije, što dodatno potvrđuju i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija.
Izvor: Bankar.me
