Ovo nam je velika nagrada za predan, savjestan i pošten rad u Prirodnjačkom muzeju. Došli smo u muzej od njegovog osnivanja, došli smo na ledinu, nijedna zbirka nije oformljena. Od starta smo počele jako vrijedno da radimo, stekle smo strast prema prirodi jer je posao zahtijevao terenski rad. Tokom istraživanja jednog manje poznatog područja desilo se da smo otkrili novu vrstu za nauku i novi rod, izjavila je samostalna savjetnica u Eneko centru CANU Snežana Dragićević, gostujući u Jutarnjem programu Adria televizije „Zorom“.
Muzejska savjetnica Snežana Vuksanović kaže da novootkrivena biljka raste u Lješanskoj nahiji, na granici sa Rijelom nahijom.
„Njeno rasprostranjenje obuhvata četiri sela – Štitare, Đinoviće, Bokovo i Kosijere. Ne otkrivamo prave koordinate te biljke, bojimo se nesavjesnih sakupljača. Vijest o novoj biljci je obišla ne samo region, nego i svijet. To je ljuti crnogorski krš, tu je biljka ostala skrivena. Molekularne analize su dokazale da je biljka tu hiljadama godina ili desetinama hiljada godina“, kazala je Vuksanović.
Precizirala je da je biljka raste u pukotinama stijena.
„To je ono što je odvaja od svih ostalih rodova dvousnatica. Trajnica je, ima bubrežaste zelene listove sa porama na vrhovima režnjeva, ima male cvijetiće koje ljude obično podsjećaju na anđela, neke na zečića, ali to je tipičan cvijet dvousnatica. Prašnici su joj duboko uvučeni u tu cijev vijenčića, jako sjeme ima, masno tkivo koje vole mravi, to je ustvari njeno rješenje kako da se širi. Mravi uzimaju to sjeme, neko od tih sjemena uspu izgube i tako se biljka u tim pukotinama stijena širi i raste“, pojasnila je Vuksanović.
Dragićević je navela da je nakon otkrića biljke uslijedio laboratorijski rad- metodom isključivanja se utvrđuje kojem rodu neka biljka pripada.
„Gledaju se morfološke odlike biljke, karakteristike vegetativnih i reproduktivnih organa. Kad smo utvrdili da se to nigdje ne uklapa u dosad poznate vrste, onda smo uključili u naš tim profesora Boštjana Sorinu iz Rijeke, iskusnog botaničara, koji standardnim metodama takođe nije uspio da utvrdi kojem rodu biljka pripada. Bila je nevjerica da to uopšte može da se desi u Evropi, da se otkrije nova vrsta i rod. Onda smo očitali cijeli genom, što se desilo u jednoj laboratoriji u Kini“, rekla je Dragićević.
Vuksanović ističe da je vijest o novoj biljci obišla cijeli svijet.
„Tom je nešto što očekujete da će se desiti u tropskim područjima Afrike ili Azije. Ovo je bilo potpuno neočekivano. Da vi u prirodi naiđete biljku koju niko do tada nije opisao iz struke, to se u Evropi nije desilo od 19. vijeka“, podvukla je Vuksanović.
Dragićević kaže da bilo kakav vid devastacije tog prostora na kom se nalazi biljka ne dolazi u obzir.
„Projekti tipa otvaranje kamenoloma, premještanje dalekovoda, izgradnje puteva, drugi infrastrukturni projekti. U cijelu ovu priču se uključila Agencija za zaštitu životne sredine, što je prvi korak ka zaštiti biljke. Mi moramo smisliti model kako ćemo i šta dalje da radimo. Mještani sela su svjesni značaja ovog otkrića i imamo od njih čvrsto obećanje da će biljku da sačuvaju, i da prostor valorizuju na mudar način“, zaključila je Dragićević.
Izvor: Adria
