Na valutnim tržištima je prošle sedmice vrijednost dolara dostigla najniži nivo u posljednjih tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine i povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica, prenosi Hina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice tri odsto, na 99,78 bodova, najniži nivo u tri godine.
Pritom je kurs eura skočio 3,6 odsto, na 1,1355 dolara, najviši nivo od februara 2022. godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,3 odsto, pa je njena cijena pala na 143,50 jena.
Oštar pad kursa dolara drugu sedmicu zaredom posljedica je nesigurnosti zbog carina, koja predsjednik SAD-a Donald Tramp malo najavljuje, malo odlaže, pa ih na uvoz iz Kine povećava.
Eskalacija carinskog rata
Prošle srijede je Tramp neočekivano na 90 dana odložio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od 10 odsto na gotovo sav uvoz.
Nakon te Trampove odluke, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. I Evropska unija, koja je odložila i svoje protivmjere na Trampove carine.
No, carinski rat između Vašingtona i Pekinga se nastavlja jer je Tramp povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 odsto. Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 odsto.
Ta eskalacija carinskog rata između dva najveća svjetska tržišta mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog tržišta, pa i recesiju.
Dolar inače važi za jednu od sigurnih valuta u nesigurnim vremenima, no kako američkom tržištu prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švajcarska valuta, koje se takođe smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima.
Kurs “švajcarca”prema dolaru dosegao je najviši nivo u više od 10 godina.
Prodaja američkih obveznica
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su doprinosi na 10-godišnje obveznice dosegli oko 4,5 odsto. To predstavlja nedjeljni rast doprinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trampove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad dolara nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog tržištai trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više, radi se o padu povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika. Do sad je u periodu nesklonosti ulagača prema riziku dolar jačao kao sigurna valuta, no sada je dolar pod pritiskom, dok japanski jen i švajcarski franak jačaju”, objašnjava Vin Tin, strateg u firmi Brown Brothers Harriman.
Izvor: Hina
