Klimatske promjene natjeraće brojne životinje da pobjegnu iz svojih dosadašnjih ekosistema u područja pogodnija za život, gdje će njihovo miješanje s ostalim životinjskim vrstama uveliko povećati rizik od međusobnog prenosa virusa i nastanak novih, pokazali su rezultati nove studije.
Istovremeno se povećava opasnost od pojave novih bolesti potencijalno prenosivih na ljude, a možda je pred nama još jedna pandemija, upozorili su američki naučnici.
Na temelju proučavanja dosadašnjih klimatskih modela, podataka o uništavanju prirodnih staništa i načina na koji virusi prelaze s jedne vrste na drugu, naučnici u svom radu ukazuju na još mračniju projekciju budućnosti do 2070. za planetu na kojoj živimo.
A čini se da je ta putanja nepovratna, čak i u slučaju ograničenja povećanja temperature na 2 Celzijusova stepena, smatraju autori saUniverziteta Georgetown u Vašingtonu koji su rezultate studije objavili u časopisu Nature.
Trenutno je u svijetu najmanje 10.000 poznatih virusa koji su u stanju da pređu sa životinja na ljude i koji “tiho kruže” među divljim sisarima, uglavnom u dubinama tropskih šuma, podaci su njihovih istraživanja.
Povećanje temperatura prisiljava te sisare da napuste svoja izvorna staništa, a u pogodnijim, hladnijim područjima prvi će se put susresti s drugim životinjskim vrstama, omogućujući nastanak najmanje 15.000 novih virusa koji će biti u stanju da pređu sa životinje na životinju do 2070., predviđaju stručnjaci.
Taj je proces vjerojatno već započeo, a nastaviće se čak i ako svijet uskoro uspješno djeluje na smanjenje emisije ugljenika. Naučnici ističu da on predstavlja veliku prijetnju za životinje i za ljude.
“Imamo dokaze o novim i potencijalno razornim mehanizmima nastanka bolesti koje bi u budućnosti mogle ugroziti zdravlje životinjskih populacija, ali će najvjerojatnije imati posljedice i na zdravlje ljudi. Ovaj stručni rad nam pruža više nepobitnih dokaza o tomu da godine pred nama neće biti samo toplije već i bolesnije”, rekao je koautor istraživanja Gregory Albery, biolog sa Univerziteta Georgetown u Vašingtonu.
Studija, na kojoj se radilo pet godina, proučavala je 3139 vrsta sisara, projektujući na koji bi se način izmijenila njihova globalna kretanja u sklopu niza scenarija o globalnom zagrijavanju. Naučnici su analizirali i kako bi njihova kretanja uticala na prenos virusa.
Ustanovili su da bi se novi kontakti među raznim sisarima udvostručili. Događali bi se svuda u svijetu, a bili bi posebno koncentrisani u području tropske Afrike i jugoistočne Azije.
Globalno zagrijavanje uticaće i na to da se ti prvi kontakti ostvare u gušće naseljenim područjima u kojima će “ljudi vjerojatno biti osjetljiviji i ranjiviji na promjene u prirodi, a neki će se virusi širiti globalno iz bilo kojeg od ovih populacijskih središta”.
Vjerovatna žarišta su područje Sahela, etiopsko područje, dolina Rift koja prolazi kroz Etiopiju, Keniju i Tanzaniju, Indija, istočna Kina, Indonezija, Filipini i neki naseljeniji dijelovi Evrope, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje je završeno samo nekoliko nedjelja prije početka pandemije koronavirusa, ali naučnici su već tada istakli prijetnju koju predstavljaju šišmiši, a vjeruje se da je covid krenuo upravo sa pijace Huanan u kineskom Wuhanu, gdje su se, među ostalim prodavale i žive životinje.
Skrivenu prijetnju, upozoravaju naučnici, predstavlja 10.000 virusa koji ‘tiho kruže’ među divljim sisarima u tropskim šumama, a mogli bi se prenijeti i na ljude.
Kao jedini sisar koji može letjeti, šišmiš može preći daleko veće udaljenosti od svojih rođaka na kopnu, šireći tako razne bolesti.
Stručnjaci vjeruju da je taj proces već započeo i da je nepovratan, a njihova studija ukazuje na to da su upravo šišmiši odgovorni za veliku većinu potencijalnih prvih susreta s ostalim sisarima, uglavnom u jugoistočnoj Aziji.
Čak i ako svijet vrlo uskoro i ‘masovno’ uspije smanjiti sadašnje emisije stakleničkih gasova, čini se da to neće doprinijeti rješenju ovog problema.
Izvor: Index.hr
