Piše: Predrag Zečević, ekonomski analitičar
Za razliku od Crne Gore, koja otvoreno tjera investitore, neke veće ekonomije u razvoju uspješno privlače investicije iz UAE zahvaljujući proaktivnom pristupu i atraktivnim podsticajima.
Turska i Brazil često se ističu kao primjeri zemalja koje su izgradile snažne ekonomske veze sa zalivskim kapitalom. Evo kako:
Turska: Kao regionalna sila sa diversifikovanom ekonomijom, Turska je posljednjih godina privukla milijarde dolara iz UAE. Vlada u Ankari investitorima nudi cijeli paket podsticaja: od poreskih olakšica, oslobađanja od PDV-a i carina za uvoz opreme, do subvencija za zapošljavanje.
Postojespecijalne ekonomske zoneitehnološki parkovigdje važe povlastice za strane ulagače. U sektoru turizma, turske vlasti su poznate da strateškim investitorima čak daju zemljište besplatno ili po simboličnoj cijeniza izgradnju hotela i resorta od posebnog značaja. Ovo se radi pod uslovom da investitor uloži određeni minimalni iznos i otvori radna mjesta. Takva politika rezultirala je time da suemiratske kompanije masovno investirale: npr. grupaEmaariz UAE razvila je velike projekte u Istanbulu,Dubai Ports (DP World)uložio je u turske luke, a fondovi iz Abu Dabija kupuju udjele u turskim bankama i industriji. Ključ je u tome što Turskaaktivno sklopi strateška partnerstva– recimo, 2023. potpisan je sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu (CEPA) između Turske i UAE koji olakšava trgovinu i ulaganja. Turski predsjednik lično lobira kod emira, a za velike projekte nudi“red carpet” tretman. Rezultat:preko 6 milijardi $ investicija iz UAE u Turskoj posljednjih godina, uključujući najave o novim energetskim, infrastrukturnim i tehnološkim poduhvatima. Ukratko, Turskaspaja ekonomski interes sa političkom voljom– stabilan okvir i izdašne pogodnosti čine da investitori iz Emirata osjećaju dobrodošlicu i sigurnost.
Brazil: Kao najveća latinoamerička ekonomija, Brazil je sve više meta investicija iz UAE, posebno nakon politiških promjena i otvaranja. Brazilske vlasti nude podsticaje u sektorima koje žele razviti:infrastruktura, energija, poljoprivreda, high-tech. Na federalnom i državnom nivou postojeporezne olakšice za velike investicione projekte, javno-privatna partnerstva sa garantovanim povratom, te povoljni krediti i garancije. Brazil je takođeliberalizovao vlasništvo nad infrastrukturom– npr. luke, aerodromi i elektroprivreda – što je privuklo zalivske investitore.
UAE su investirale preko 5 milijardi $ u Brazil od ranih 2010-ihu razne sektore. Posebno se ističe fondMubadala(Abu Dabi) koji je kupio brazilske kompanije: npr. rafineriju u Bahiji za milijardu dolara, udio u petrohemiji i čak fudbalskom klubu. Najnovije, 2023. i 2024, Brazil pod predsjednikom Lulom intenzivno gradi veze sa UAE: dogovorene su velike investicije u ekologiju i urbani razvoj.Abu Dhabi Investment Group (ADIG)je 2025. obećao čak$100 milijardi ulaganjau brazilske gradove i industriju – od čega $19 milijardi za obnovu gradskih zona u Rio de Žaneiru. Ovi ogromni iznosi su ploddirektnog angažmana najvišeg nivoa: brazilski predsjednik lično je lobirao i ponudio partnerstvo Emiratima u razvojnim projektima, uzgarancije stabilnosti i povrata. Brazil koristi i svoje komparativne prednosti: ogromno tržište, resurse i međunarodni ugled.Podsticajiuključuju davanje državnog zemljišta za agrarne projekte (npr. arapske zemlje ulažu u brazilsku poljoprivredu radi sigurnosti hrane) ipodatke o benefitima: Brazil često ističe da će investitor imati idruštvenu korist(CSR projekte) – primjer je ADIG-ov plan da ulaže u modernizaciju favela u zamjenu za povoljne uslove gradnje. Ukratko, Brazilkombinuje ekonomske olakšice sa strateškim partnerstvom– Emirati dobijaju priliku da ulažu višak kapitala u profitabilne poduhvate, dok Brazil dobija infrastrukturni i tehnološki skok bez zaduživanja.
Drugi primjeri: Vrijedi pomenuti iSrbija, blizu Crne Gore, koja je izuzetno uspješna u privlačenju investicija iz Emirata posljednjih godina. Kroz lično prijateljstvo vlasti, Srbija je omogućila projekt“Beograd na vodi”(finansira ga kompanija Eagle Hills iz UAE) tako što je dala izuzetne povlastice: praktično poklonjeno zemljište na obali Save, oslobađanje od komunalija, poseban zakon lex specialis za taj projekat. Danas taj projekat vrijedi preko 3 milijarde €. Takođe, Srbija je dobila stotine miliona € povoljnih kredita iz Abu Dabija, investicije u poljoprivredu (zalog žita za petrodolare) i čak oružje – jer jepolitički prioritizovala odnose sa UAEi nudila šta je potrebno da investicije dođu. Slične primjere nalazimo i uEgiptu, Maroku, Indoneziji, gdje vlade nude specijalne režime (npr.slobodna zonaoko Kanala Suec sa arapskim ulaganjima, tehnološki hubovi u Maleziji, itd.).
Zajednički imenitelj uspješnih strategija: stabilnost, brza birokratija, atraktivni podsticaji i politička volja. Ozbiljne države se trude daolakšaju život investitoru: ako treba mijenjaju zakone, daju povlastice (besplatno zemljište, porezne praznike 5-10 godina, obuku radne snage), sve sa ciljem da se investitor osjetisigurno i poželjno. Ne manjka nidiplomatskog angažmana– često su sporazumi o investicijama dio širih bilateralnih paketa prijateljstva. Takav pristup dovodi do toga da zemlje poput Turske i Brazilakanališu milijarde kapitalau razvoj, dok recimo Crna Gora, koja je daleko manjeg tržišta, sebi ne može priuštiti luksuz da odbija velike investicije, a ipak se to dešavalo.
Rizici
Treba napomenuti i da podsticaji nose rizik: dajući previše, država može ugroziti svoje interese. Ali balans je moguć – pametno strukturirani ugovori mogu zaštititi javni interes a istovremeno privući investitora. Npr. Turska često koristi klauzule o podjeli profita ili obaveznom zapošljavanju domaćih radnika, čime osigurava da investicija donese korist lokalnoj ekonomiji. Crna Gora, nažalost, još nije usvojila takav sistemski pristup. U nekim slučajevima (kao Kraljičina plaža) pokušala je dati ustupke, ali netransparentno i kasno, dok u drugim nije ponudila dovoljno pa nije ni bilo ozbiljnih ponuda.
Izvor: Biznis CG
