Osjećate se umorno? Nemate volju za obavljanje svakodnevne aktivnosti? Imate povećanu potrebu za slatkišima i snom? Muči vas neobjašnjiv osjećaj tuge i žalosti?
Ako je odgovor na ova pitanja pozitivan, velika je vjerovatnoća da vam se prikrada zimska depresija, sezonski afektivni poremećaj koji pogađa svakog desetog Evropljanina i od koga boluje čak 40 odsto stanovnika Skandinavskog poluostrva.
Što smo dalje od ekvatora, veća je učestalost sezonskog afektivnog poremećaja – neko ko živi u Kanadi ima veći rizik od razvoja sezonske depresije od žitelja Floride i Kalifornije. U Floridi, primjera radi, svega 1,5 odsto ljudi pati od zimskog „bluza”, dok se u sjevernom Nju Hempširu čak deset procenata stanovništva bori sa sezonskom melanholijom.
Istraživanja govore da su ljudi širom svijeta tokom zimskih mjeseci manje sposobni da se nose sa stresom nego za vrijeme toplih dana, a ova sezonska tuga osjetljivije osobe može gurnuti na ivicu depresije. Zbog složenih hormonalnih procesa, polna statistika svjedoči da žene četiri puta češće pate od ovog sezonskog poremećaja.
Odgovor na pitanje zbog čega se vraćanje sata unazad, do koga dolazi poslednjeg vikenda u oktobru, smatra „prethodnicom” zimske depresije relativno je jednostavan i glasi – što manje sati provedemo na suncu, veća je šansa da će nas preplavi „zimski bluz”. Naime, glavni uzrok sezonske depresije je kraći boravak na suncu, jer manjak dnevne svjetlosti izaziva smanjeno lučenje serotonina, neurotransmitera sreće i zadovoljstva.
Drugi važan faktor u regulaciji sreće i tuge je melatonin, hormon koji reguliše spavanje, čiji je nivo tokom dana u uobičajenim okolnostima niži nego noću. U najhladnijem godišnjem dobu povećava se proizvodnja melatonina, što može uzrokovati osjećaj pospanosti i bezvoljnosti.
Zimska depresija dijagnostikuje se kod osoba koje su depresivne svakodnevno, najmanje dvije nedelje i kod kojih se melanholično raspoloženje ponavlja dvije godine uzastopno.
S obzirom da zimsku depresiju izaziva deficit sunčeve svjetlosti, osobe sklone melanholiji treba da provode što više vremena na dnevnom svjetlu i u šetnji. Fizička aktivnost podiže nivo tzv. neurotransmitera zadovoljstva, a pravilna ishrana može biti saveznik u liječenju sezonske depresije – preporučuje se smanjenje unosa ugljenih hidrata i uzimanje hrane bogate proteinima i vitaminima. Ako ste u mogućnosti, radni i životni prostor neka vam bude dobro osvijetljen.
Razlog zbog koga i mentalno zdrave osobe pate od zimske melanholije relativno je jednostavan: hladnoća nas čini manje pokretnim, a fizička neaktivnost smanjuje proizvodnju neurotransmitera zadovoljstva. Nekada je to mnogo lakše reći nego uraditi, ali najdjelotvorniji način da se „otrgnemo” iz „zagrljaja” zimske tuge jeste kretanje i fizička aktivnost.
Stručnjaci za mentalno zdravlje podsjećaju da je i sport dobar saveznik u borbi sa svakom depresijom, bilo da je ona sezonskog karaktera ili se javlja u sklopu nekog drugog poremećaja.
