Prije dvije godine trebale su trebale da se održe 30. Olimpijske igre u Japanu, ali su one prvi put u istoriji odložene za “neolimpijsku godinu” prošlog ovog ljeta. Do sada Olimpijske igre zbog ratova nisu održane 1916. godine (I svjetski rat) i 1940 i 1944. godine (II svjetski rat). Na sreću, Zimske olimpijske igre nisu doživjele
Isti slučaj je i sa organizovanjem Zimskih olimpijskih igara koje se nisu održavale, od 1920. godine, samo u vrijeme II svjetskog rata, a 1994. godine su kalendarski razdvojene od ljetnjih… Na sreću, Zimske olimpijske igre nisu doživjele sudbinu Olimpijskih igara u Tokiju i zbog pandemije nijesu pomjerane.
Antička Grčka njegovala je kult tjelesnog vježbanja, raznih vrsta takmičenja, mnogo prije nego što je osmišljen sistem sportskih igara. Grčka mitologija prepuna je takvih primjera, legenda kaže da je Danaj 50 svojih kćeri kao nagradu dao pobjednicima igara, da je i Odisej dobio Penelopu kao nagradu za pobjedu u trci…
Istorijski izvori kažu da su prve Olimpijske igre održane 776. godine prije nove ere, da su održane u Olimpiji i bile posvećene bogovima. Vremenom su dobile toliki značaj da je period od četiri godine između Igara (Olimpijada) korišćen i kao jedinica za mjerenje vremena.
Održane su ukupno 293 Olimpijade, dok rimski imperator Teodosije, koji je hrišćanstvo proglasio jedinom religijom Rimskog carstva, nije 393. godine odlučio da ih zabrani, kao pagansku ceremoniju…
Jedan od najznamenitijih spomenika antičke kulture, između ostalog, je i Mironov bacač diska, koji je jedinstvan po činjenici da je prva poznata skulptura pravljena po prirodnom odnosu tijela i glave, odnosno skladnosti tijela.
Međutim, mnogi zamjeraju Mironu što je svoju čuvenu statuu napravio sa greškom, Naime, diskobolos je napravljen gotovo savršeno i na njegovom tijelu se vidi napor koji je neophodan da bi sportista, bacač diska, bacio svoju atletsku spravu što dalje i postao olimpijski šampion, ali se na njegovom licu ne vidi grč, već očitava mirnoća.
Mislim da je baš u toj činjenici i najveća poruka koju je Miron želio da pošalje svojim posmatračima. Naime, olimpisjki šampioni su u Grčkoj smatrani polubogovima i vjerujem da je Mironov bacač diska jedan od antičkih olimpijskih šampiona, to znači istovremeno i polubog. A kakav bi to polubog bio ako bi imao grč na licu prilikom napora koji je neophodan da se osvoji šampionski lovor?
Vjerujem da je Miron napor iskazao skladnošču tijela i mišića, a polubožanstvo mirom lica koje bacač diska pokazuje na čuvenoj skulpturi…Trebalo je da prođe 1499 godina da sazri ideja o obnavljanju Igara.
Francuski baron Pjer de Kuberten je 25. novembra 1892. godine (taj datum se računa kao rođendan modernog olimpijskog pokreta) na skupu sportskih radnika na Sorboni predložio osnivanje i periodično održavanje igara sportista čitavog svijeta.
Nepune dvije godine kasnije, na međunarodnom atletskom kongresu, koji je od 16. do 23. juna 1894. godine održan u Parizu, formiran je Međunarodni olimpijski komitet, za čijeg je predsjednika izabran Grk Dimitros Vikelas. Tada je odlučeno da se prve Olimpjske igre modernog doba održe 1896. godine, u Atini.
Inače, Igre u Atini okupile su, od 6. do 10. aprila, 311 sportista iz 13 zemalja. Nadmetali su su samo muškarci, u 43 discipline, odnosno devet sportova.
