Jedan od preživjelih logoraša sa Golog otoka Borislav Pavićević (97) u razgovoru za Portal RTCG rekao je da načelno podržava predlog crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini Crne Gore Inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Pavićević nam je rekao da sve ono kroz šta su prošli logoraši na Golom otoku ne može se naplatiti materijalnom naknadom, niti se može otkupiti grijeh onoga koji je napravio ono što su napravili na Golom otoku. Ipak ističe da bi to bila neka vrsta priznanja da se prema tim ljudima tada pogriješilo.
Predstavljajući inicijativu, Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi. On je rekao da Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi građani, zbog stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost.
Pavićević nam je rekao da je u dijelu država bivše Jugoslavije, ovo pitanje koliko-toliko riješeno.
“U Crnoj Gori nije, a Crnogoraca je tamo bilo mnogo. Traženo je dosta puta, ali je ignorisano. Hvala Bogu da i to dođe na red, mada da vam pravo kažem to obeštećenje nije adekvatno s obzirom na to šta su tamo ljudi sve doživjeli i šta se tamo događalo. Ali ipak, ako do toga dođe, dobro dođe”, naveo je Pavićević.
On je naglasio da nema ništa protiv inicijative.
“Mislim da se o tome mora razgovarati i da je pravedno da se ovo pitanje riješi. Neke republike su to uradile, onoliko koliko je to realno bilo moguće. Sve ono kroz šta smo prošli, ne može se naplatiti materijalnom naknadom. Ne mogu se tu otkupiti grijeh onoga koji je napravio ono što su napravili nama na Golom otoku. Ali, eto to je ipak neka vrsta priznanja da se prema tim ljudima tada pogriješilo. To je moje mišljenje”, kazao je Pavićević.
Crnogorski predsjednik u Inicijativi navodi da je, imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona.
Ako bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, time bi se ispunilo obećanje dato još 1992. godine, naglasio je.
Milatović predlaže da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih osobama osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. Crnogorski predsjednik je taj Nacrt, koji je 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok”, dostavio uz inicijativu.
Podsjetimo, nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata i pobjede partizana na čelu sa Josipom Brozom Titom, tek formirana socijalistička Jugoslavija je ušla u sukob sa Sovjetskim Savezom Josifa Viserionoviča Staljina. Namjera Staljina da Jugoslaviju stavi pod sovjetsku kontrolu poput zemalja istočne Evrope, otvorila je sukob sa liderom SFRJ Josipom Brozom Titom koji je odbio da zemlju potčini Moskvi.
Po Staljinovom nalogu Informbiro je 1948. izdao rezoluciju koja je imala za cilj obaranje Titove vlasti. Prema onima koji su stali na stranu Staljina uslijedila je odmazda jugoslovenskih vlasti. Uhapšeni po tom osnovu su internirani u logor na kamenitom jadranskom ostrvu Goli otok, u Hrvatskoj.
Međutim, postoje mnogi dokazi da većini onih koji su završili na Golom otoku, nikada nije dokazana krivica. Zatvorenici su slati u logor bez pravičnog suđenja, često samo na osnovu sumnji, bez ikakvih stvarnih dokaza. Uslovi u logoru bili su nehumani. Logoraši su se suočavali sa brutalnim psihofizičkim nasiljem, sa žeđi, gladi i bolestima. Procjenjuje se da je na Golom otoku umrlo najmanje 300 osoba. Takođe, ljudi su prolazili kroz špalire i razne druge oblike torture, a uhapšeni žene i muškarci doživjeli su nasilje od svojih drugova i drugarica.
Borislav Pavićević bio je jedan od najboljih studenata građevinskog fakulteta u Zagrebu, nakon čega je izgradio bogatu karijeru u struci kao građevinski inženjer. Dao je doprinos u građenju Jugoslavije bilo da je riječ o mostovima i putevima. Bio je i profesor u Građevinskoj školi u Podgorici.
Izvor: RTCG
