Sadržaj
U prijavi se navodi da su ta djela izvršena tokom februara.
– Na način što su svjesno i protivno propisima prikrivali postojanje zarazne bolesti kod životinja, ne prijavljujući Javnoj veterinarskoj službi znakove bolesti na farmama koje posjeduju. Angažovanjem Komunalnog preduzeća Lim, prevezli su uginule koke nosilje, i to 13.000 sa jedne i oko 5.000 sa druge farme do gradske deponije. To je dovelo do širenja zarazne bolesti H5N1 na druge manje farme i domaćinstva, pričinivši materijalnu štetu čiji ukupni iznos prelazi 25.000 eura – navodi se u saopštenju.
Policija je poručila da nastavlja intenzivne aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela i zaštiti javnog zdravlja, te da će svi odgovorni za takve postupke biti sankcionisani u skladu sa zakonom. Prijava protiv vlasnika te dvije firme uslijedila je nakon što je Specijalna veterinarska ambulanta potvrdila da su ptice uginule od ptičjeg gripa.
U prijavi se ne spominje Komunalno preduzeće koje je transportovalo i zakopalo uginulu živinu bez saglasnosti veterinarskog inspektora.
Prva pojava virusa kod domaće živine
Visokozarazna avijarna influenca H5N1 ili ptičji grip potvrđen je 4. marta na dvije lokacije u Bijelom Polju i jednoj u Nikšiću. Bolest je potom, 10. marta, potvrđena u Plavu. U sve tri opštine riječ je o manjim gazdinstvima u kojima je živina uzgajana za sopstvene potrebe. Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je 11. marta saopšteno kako je tokom ispitivanja utvrđeno da se bolest ranije – u februaru – pojavila na dvije komercijalne farme u Bijelom Polju čiji vlasnici nijesu prijavili oboljenje i masovno uginuće kokošaka.
Dodatno, vlasnici tih farmi angažovali su Komunalno preduzeće Lim koje je preuzelo uginule životinje i zakopalo ih na gradsku deponiju u Dobrakovu. Kako bi utvrdili da li je riječ o ptičjem gripu, morala je biti urađena ekshumacija zakopane živine.
Osim novčane i zatvorska kazna
Vlasnici farmi koji su prikrili pojavu ptičjeg gripa prekršili su Zakon o veterinarstvu i Krivični zakonik Crne Gore. Prema Zakonu o veterinarstvu (čl. 86, 109, 154), držalac životinja obavezan je da odmah prijavi veterinaru ili inspektoru svaku promjenu zdravstvenog stanja ili uginuće. Leševi se ne smiju bacati na deponije, već se moraju predati ovlašćenoj službi ili zakopati u jamu-grobnicu isključivo po odobrenju inspektora.
U ovim slučajevima, administrativne (prekršajne) kazne za pravno lice iznose od 2.500 eura do 15.000 eura, a za odgovorno lice u firmi od 500 do 1.000 eura.
Pošto je pokrenut krivični postupak, na snagu stupa Krivični zakonik. Prema Članu 318 (Prenošenje zaraznih bolesti kod životinja), zbog činjenice da je usljed prikrivanja bolesti nastupila znatna imovinska šteta (veća od 3.000 eura), zaprijećena je kazna zatvora do tri godine. Takođe, shodno Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, preduzećima „B. C.“ i „F. B.“ u sudskom postupku mogu biti izrečene visoke novčane kazne, pa čak i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
Zakon o krivičnom postupku (ZKP) definiše mehanizme dokazivanja, pa policija po nalogu tužioca izuzima uzorke, pretresa farme i provjerava evidenciju. Slijedi vještačenje veterinarske struke koje mora dokazati uzročno-posljedičnu vezu širenja zaraze.
Prema Zakonu o veterinarstvu Crne Gore vlasniku se isplaćuje tržišna vrijednost za životinje koje su usmrćene ili uginule zbog naređenih mjera (kao što je eutanazija cijelog jata zbog ptičjeg gripa). Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ranije saopšteno da držalac koji ne postupi po zakonu (ne prijavi bolest, uginuće…) automatski gubi pravo na isplatu naknade štete.
Veterinarsko javno zdravlje
Zakon o veterinarstvu (Član 4) definiše veterinarsko javno zdravlje kao integralni dio javnog zdravlja koji se ostvaruje kroz kontrolu životinja, zoonoza i bezbjednosti hrane životinjskog porijekla. Kada držalac životinja ne prijavi bolest, on direktno narušava ovaj sistem, što više nije samo problem uginuća na jednoj farmi, već direktno ugrožavanje ljudske ishrane i zajedničkog prostora.
Veterinarsko javno zdravlje obuhvata tri glavna stuba: kontrolu zoonoza (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude), bezbjednost hrane i ekološku zaštitu kroz pravilno uklanjanje životinjskih ostataka kako se ne bi zarazili voda i zemljište.
Osim 18.000 kokošaka na farmama u Bijelom Polju, od pojave virusa uginulo je još 213 komada živine u domaćinstvima. Posljednji put ptičji grip u Crnoj Gori pojavio se kod pelikana na Skadarskom jezeru 2022. godine, dok je ovo prvi put da je virus potvrđen kod domaće živine u našoj zemlji. Prošle sedmice u Kočanima, kod Nikšića, nedaleko od gazdinstva na kojem je otkriven ptičji grip, pronađena je mrtva svraka zaražena tim virusom što je prva pojava H5N1 ove godine kod divlje ptice.
Na snazi je zabrana držanja živine na otvorenom kako bi se spriječio kontakt sa divljim pticama koje su prenosioci tog veoma zaraznog virusa.
Tvrdišić: Ekipe su neprekidno na terenu
Glavni veterinarski inspektor Marinko Tvrdišić kaže za Pobjedu da su veterinarske ekipe stalno na terenu i prate situaciju. Na farmama na kojima se pojavila zaraza izvjesno vrijeme proizvodnja se neće obnavljati jer moraju biti sprovedene higijensko-epidemiološke mjere.
– Prema trenutnim pokazateljima, situacija se stabilizuje. Što se tiče farmi na kojima je došlo do uginuća koka nosilja, primijeniće se zakonom propisane higijensko-epidemiološke mjere. Inače, treba da prođe određeni inkubacioni period koji će se permanentno pratiti. Koliko će trajati, zasad je nepoznanica – objasnio je Tvrdišić.
Sumnja na virus na Cetinju
Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, ptičji grip je potvrđen u tri opštine. U Bijelom Polju je registrovano pet žarišta – tri manja seoska gazdinstva i dvije komercijalne farme. U Plavu je virus potvrđen na jednom manjem seoskom gazdinstvu, dok je u Nikšiću takođe pogođeno jedno seosko gazdinstvo, a virus je izolovan i kod uginule svrake. U toku su laboratorijske analize uzoraka sa Cetinja, gdje postoji sumnja na pojavu virusa H5N1.
Izvor: Pobjeda
