Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, u intervjuu za Focus Europe iznosi stanje naprednih pregovora o pristupanju, preostale izazove i geopolitičku viziju Podgorice u Evropi koja se širi ka Zapadnom Balkanu.
Crna Gora je posljednja zemlja regiona koja je stekla nezavisnost, a ipak je danas najnaprednija u procesu evropskih integracija. Kako objašnjavate taj paradoks?
Crna Gora je stara država, ali je u posljednjem vijeku bila dio „različitih Jugoslavija“, sve do referenduma 2006. godine kojim je obnovila nezavisnost. Integracija u Evropsku uniju bila je glavni cilj crnogorske vanjske politike od samog početka, te smo pregovore o pristupanju otvorili prije četrnaest godina.
Imali smo uspjeha, posebno u posljednje dvije godine i šest mjeseci. Moram reći da je intenziviranje pregovora uslijedilo nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada se cijeli geopolitički okvir promijenio i kada je Evropska unija počela strateški razmišljati o svojoj ulozi kao geopolitičkog aktera.
Mi smo to prepoznali i odlučili da iskoristimo taj trenutak. Tokom 2024. godine bili smo prva – i trenutno jedina – zemlja koja je dobila pozitivan IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) od Evropske komisije, odnosno međuvremeni izvještaj za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Od tada je omogućeno zatvaranje poglavlja: već smo zatvorili četrnaest, gotovo polovinu. Naš cilj je da ih zatvorimo sva do kraja godine. Naš slogan je jednostavan: „28 do 28“.
Koja su područja u kojima Crna Gora ima najveće poteškoće i da li već pregovarate o prelaznim periodima za implementaciju?
Sa političke strane, ne bih rekao da postoje problemi za Crnu Goru, jer je vlada potpuno posvećena ovom procesu, a i sve partije u parlamentu su proevropske, tako da se svi zakoni usvajaju bez negativnih glasova.
Sa tehničke strane, jedan od najvećih izazova je poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i održivost, jer postoji veliki broj evropskih pravila koje moramo ne samo usvojiti nego i primijeniti. Zbog toga ćemo vjerovatno tražiti prelazne periode.
Takođe, važno je poglavlje 24 koje se odnosi na viznu politiku. Riječ je o građanima zemalja koji trenutno ne trebaju vizu za ulazak u Crnu Goru, ali je trebaju za ulazak u Evropsku uniju. To je važno za nas jer Crna Gora zavisi od turizma i posjetilaca iz različitih zemalja. Ipak, odlučili smo da uradimo sve što je neophodno, i do septembra ili oktobra i to će biti završeno.
Posljednje pitanje odnosi se na administrativne kapacitete Crne Gore, ali trenutno radimo 24 sata dnevno. Imamo podršku ne samo Evropske komisije, nego i država članica EU, uključujući Italiju, koje šalju eksperte u naša ministarstva i pomažu našim službenicima da sprovedu sve što je potrebno. Uz političku volju i tehničku pomoć, ovaj cilj je realan.
Posebno želim da istaknem odlične odnose Crne Gore i Italije, kao i snažnu podršku Italije našem evropskom putu. Naša bilateralna saradnja je vrlo čvrsta i veoma smo zahvalni za pomoć tokom prošlogodišnjih šumskih požara
Kako građani Crne Gore doživljavaju proces evropskih integracija i kako im objašnjavate šta znači ulazak u EU?
Podrška javnosti članstvu u Evropskoj uniji je uvijek bila visoka i kreće se između 70 i 80 odsto. Nema većih problema u percepciji javnosti, iako je ona, kao i svuda, promjenljiva.
Ljudi vjerovatno ne znaju sadržaj svih pregovaračkih poglavlja niti tehničke detalje, ali razumiju da postoje obećanja i da ona moraju biti ispunjena. Ako nijesu ispunjena, to utiče na javno mnjenje.
Zato uvijek kažem da je ispunjavanje obećanja najbolji način za stabilnu podršku javnosti. Ako se obećanja ne realizuju, otvara se prostor za druge uticaje koji nijesu u korist evropskog puta, što smo vidjeli u drugim zemljama, ali bez uspjeha u Crnoj Gori.
Što se tiče komunikacije, nastojimo da građane gotovo svakodnevno informišemo o svemu što se tiče Evropske unije. Ministarka za evropske poslove Maida Gorčević ima i direktan kontakt sa građanima, često obilazi opštine, razgovara sa građanima, gradonačelnicima, studentima i privrednicima, objašnjavajući šta znači članstvo u EU.
Jedna od najvažnijih stvari za građane je vladavina prava, jer EU vide kao primjer sistema u kojem su svi jednaki pred zakonom, institucije nezavisne i transparentne.
Šta Crna Gora može da ponudi Evropskoj uniji?
Prije svega, sa strateškog aspekta, geografski položaj Crne Gore govori sam za sebe. Riječ je o maloj zemlji, ali smještenoj u srcu Mediterana i Evrope, i već smo članica NATO-a.
Takođe, tu su prirodne ljepote, gostoprimstvo i multikulturalno i multivjersko društvo koje može doprinijeti evropskom identitetu. Sa ekonomskog aspekta, Crna Gora može biti važna tačka za trgovinu zbog svog položaja.
Crna Gora već koristi euro kao valutu, iako još nije članica EU. Kako je došlo do toga?
U Jugoslaviji je postojao dinar, ali zbog ekonomske nestabilnosti Crna Gora je tada jednostrano odlučila da uvede njemačku marku. Kada je Njemačka prešla na euro, i mi smo ga preuzeli.
To olakšava život građanima i posjetiocima. Takođe, korišćenje eura znači da Crna Gora ne može izazvati fiskalne ili ekonomske probleme u eurozoni.
Da li je bilo spoljnog uticaja, posebno iz Rusije, da se Crna Gora udalji od evropskog puta?
Uvijek postoji zabrinutost vlade zbog pokušaja uticaja na unutrašnju politiku i spoljnopolitički pravac zemlje. Takvi pokušaji postoje gotovo svuda.
Međutim, procjenjujemo njihov uspjeh po rezultatima. Ako smo ostvarili značajan napredak u pregovorima i ostali usklađeni sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, to znači da ti pokušaji nijesu bili uspješni.
Ipak, važno je ispunjavati obećanja građanima, jer u suprotnom se otvara prostor za uticaje. Crna Gora trenutno nema taj problem i ostvaruje napredak, ali mora održati tempo.
Kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana koje su kandidati za članstvo u EU?
Odnosi su generalno dobri, ali ponekad složeni. Sve zemlje su izrazile želju da postanu članice EU, ali se nalazimo u različitim fazama procesa.
Crna Gora je najnapredniji kandidat, zatim Albanija, dok neke zemlje nijesu u potpunosti usklađene sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Regionalna saradnja je uslov za evropske integracije. Jedna od važnih inicijativa je Berlinski proces, koji je pokrenut 2014. godine, a ove godine Crna Gora preuzima njegovo predsjedavanje. To će biti prilika da se potvrdi regionalna saradnja u oblastima infrastrukture, obrazovanja i socijalne politike.
Ponekad postoje kompleksni odnosi, ali Crna Gora će nastojati da uskladi različite stavove u regionu. Podržavamo evropsku perspektivu svih zemalja regiona, jer vjerujemo da je to ne samo najbolja, već i jedina realna opcija.
