“Samo tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma pokazali smo da ne ostajemo na potpisima i najavama, već da dogovoreno pretvaramo u konkretne projekte. S jednim od svjetskih lidera u oblasti čiste energije već ulazimo u fazu realizacije prvih zajedničkih razvojnih projekata”, kazao je Dragaš.
Potpisani sporazumi obuhvataju izgradnju solarnih elektrana ukupne instalisane snage 190 MWp, kao i ispitivanje mogućnosti razvoja reverzibilnih hidroelektrana kapaciteta većeg od 400 MW.
“Tri potpisana ugovora pojedinačnih investicija – solarna elektrana Štedim snage 140 MWp, solarna elektrana Krupac snage 50 MWp sa 400+ MW potencijalnih kapaciteta projekata reverzibilnih hidroelektrana prvi su korak u stvaranju razvojnog portfolija od čak dva GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori. To jasno pokazuje da EPCG razmišlja dugoročno, ulaže strateški i gradi partnerstva sa najboljima u svijetu, jer želimo da budemo kompanija koja će narednim generacijama ostaviti snažniji, sigurniji i održiviji elektroenergetski sistem”, rekao je Dragaš.
On je naveo da kompanija Masdar razvija projekte na svim kontinentima, te da je iskustvo u realizaciji velikih energetskih projekata i ambiciozan cilj dostizanja 100 GW instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine svrstavaju među vodeće svjetske kompanije u oblasti čiste energije.
“Za EPCG, partnerstvo sa ovakvom kompanijom predstavlja snažnu potvrdu kredibiliteta i razvojnih potencijala naše kompanije. Ono potvrđuje da je EPCG prepoznata kao pouzdan partner sposoban da sa međunarodnim kompanijama realizuje kompleksne investicije koje predstavljaju novu eru razvoja crnogorske energetike”, poručio je Dragaš.
Kakav je poslovni rezultat EPCG ostvarila u prvih šest mjeseci ove godine? Kako ocjenjujete taj rezultat?
DRAGAŠ: Zadovoljan sam činjenicom da je EPCG u prvom kvartalu ostvarila veoma dobre poslovne rezultate. Neto dobit od 36,47 miliona eura, uz rast prihoda i smanjenje poslovnih rashoda, potvrđuje da kompanija posluje stabilno i odgovorno. Ovakav rezultat ostvaren je zahvaljujući stabilnoj proizvodnji, uspješnom puštanju u probni rad Termoelektrane Pljevlja nakon ekološke rekonstrukcije, izuzetno povoljnim hidrološkim uslovima u tom periodu, ali i kontinuiranom unapređenju operativne efikasnosti.
Prema preliminarnim podacima, EPCG u prvoj polovini 2026. godine očekuje neto dobit od oko 15 miliona eura. Iako je ovaj rezultat niži u odnosu na prvi kvartal i ranija očekivanja za prvo polugodište, važno je istaći da je ostvaren u uslovima izuzetno nepovoljnih hidroloških prilika. Smanjena proizvodnja električne energije u hidroelektranama imala je direktan uticaj na finansijski rezultat, ali uprkos tome EPCG ostaje profitabilna i finansijski stabilna.
Uvijek težimo boljim rezultatima i ne tražimo izgovore za izazove sa kojima se suočavamo. Ipak, kada se rezultat sagleda u ukupnom kontekstu, smatram da on potvrđuje otpornost EPCG, kvalitet upravljanja i sposobnost kompanije da i u zahtjevnim proizvodnim i tržišnim uslovima posluje stabilno i odgovorno. Upravo činjenica da ostajemo profitabilni uprkos nepovoljnim hidrološkim uslovima predstavlja najbolju potvrdu da EPCG vodi održivu i dugoročno odgovornu poslovnu politiku, usmjerenu na očuvanje finansijske stabilnosti i dalji razvoj energetskog sistema Crne Gore.
Kakav poslovni rezulatat očekujete do kraja ove godine? Da li je, prema Vašim projekcijama, moguće da ovu poslovnu godinu EPCG završi u plusu?
DRAGAŠ: Na osnovu trenutnih projekcija, očekujem da će EPCG poslovnu 2026. godinu završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatom. Svjesni smo da će konačan ishod u znatnoj mjeri zavisiti od hidroloških prilika do kraja godine, kretanja cijena električne energije na regionalnom tržištu i rada naših proizvodnih objekata. Međutim, uvjeren sam da ćemo, zahvaljujući odgovornom upravljanju i pravovremenim odlukama, sačuvati finansijsku stabilnost kompanije i godinu završiti u plusu. Definitivno nećemo čekati da se okolnosti promijene u našu korist već ćemo na izazove odgovoriti radom, disciplinom i odgovornim upravljanjem. Kontinuirano optimizujemo troškove, unapređujemo efikasnost proizvodnje i jačamo naše tržišne aktivnosti, jer se stabilni rezultati ne ostvaruju slučajno već jasnom strategijom.
Uspjeh EPCG ne treba mjeriti samo visinom ostvarene dobiti. Jednako su važni očuvanje dugoročne finansijske stabilnosti, nastavak snažnog investicionog ciklusa i stvaranje uslova za dalji razvoj kompanije. Naša obaveza je da građanima i privredi obezbijedimo sigurno, kvalitetno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom, istovremeno gradeći modernu, efikasnu i održivu EPCG koja će biti oslonac energetskog razvoja Crne Gore.
Koliko je EPCG u svojim elektranama proizvela električne energije u prvoj polovini godine?
DRAGAŠ: Rezultati u prvoj polovini 2026. godine jasno potvrđuju snažan proizvodni i tržišni učinak EPCG. Proizveli smo 1.656 GWh električne energije, što je za gotovo 600 GWh više u odnosu na isti period prošle godine, kada je proizvodnja iznosila 1.058 GWh.
Istovremeno, ostvarili smo i rast prodaje električne energije na tržištu. U prvoj polovini ove godine prodato je 542 GWh, a u istom periodu 2025. 429 GWh, što predstavlja znatno povećanje tržišne aktivnosti. Takvi rezultati odrazili su se i na finansijske pokazatelje. Prihodi od prodaje porasli su sa 53,49 miliona eura u prvoj polovini 2025. godine na 57,04 miliona eura u istom periodu ove godine, što predstavlja povećanje od oko 3,55 miliona.
Koliko je EPCG zaradila u prvoj polovini godine po osnovu izvoza električne energije?
DRAGAŠ: EPCG je u prvoj polovini 2026. godine od prodaje prihodovala 57 miliona eura, što je za 3,5 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
Koliko je na zaradu EPCG i ukupan poslovni rezultat u tekućoj godini uticalo uvođenje i primjena nove takse Evropske unije CBAM mehanizma (tzv. karbonska taksa na uvoz električne energije zbog emisije ugljen-dioksida (CO₂) tokom proizvodnje električne energije) koja je počela 1. januara? Koliko je EPCG izgubila po tom osnovu tokom ove godine? Da li zbog CBAM mehanizma proizvodnja iz Termoelektrane i prodaja te energije postaje neisplativa?
DRAGAŠ: Definitivna primjena CBAM mehanizma od 1. januara 2026. godine nesumnjivo je uticala na kretanje tržišnih cijena električne energije u cijelom regionu, samim tim i u Crnoj Gori. Iako EPCG nije obveznik CBAM-a, trošak CBAM-a se u praksi prenosi na cijenu izvezene električne energije iz Crne Gore u EU.
U prvom kvartalu ove godine, zahvaljujući izuzetno dobroj hidrologiji gdje su padavine bile za oko 80 odsto veće od normale, realizovali smo prodaju od približno 500 GWh električne energije, od čega je najveći dio prodat na regionalnim tržištima kroz različite vrste ugovora koji ne podliježu dodatnom trošku po osnovu pomenutog mehanizma. Oko 27 GWh prodato je direktno na CROPEX berzi, pa po osnovu ove prodaje očekujemo trošak od oko million eura tokom 2027. godine.
S druge strane, tokom drugog i trećeg kvartala, kada su hidrološke prilike tradicionalno nepovoljnije, domaća proizvodnja iz hidroelektrana opada, a Crna Gora postaje dominantno uvozno orijentisana. U tim periodima EPCG praktično nema direktnu izloženost CBAM-u jer nema izvoza električne energije prema tržištu EU, već se fokusira na obezbjeđivanje potrebnih količina energije za domaći konzum putem uvoza.
Da li je ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja u potpunosti završena?
DRAGAŠ: Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane završena je u funkcionalnom smislu i novi ekološki sistemi pušteni su u rad. Nakon puštanja sprovedena su potrebna ispitivanja i mjerenja, koja su potvrdila da postrojenja rade u skladu sa projektovanim parametrima i najvišim evropskim standardima zaštite životne sredine. Eventualne završne garantne i administrativne aktivnosti odvijaju se u skladu sa ugovorenim procedurama. Vrijednost ukupnih radova, koji obuhvataju ekološku rekonstrukciju, adaptaciju kotla i dimnjaka i povezane projekte, iznosi približno 75 miliona eura.
Riječ je o jednom od najvažnijih razvojnih i ekoloških projekata koje je EPCG realizovala u posljednjih nekoliko decenija, a kojim je obezbijeđen nastavak stabilne proizvodnje električne energije i napravljen značajan iskorak u smanjenju uticaja rada termoelektrane na životnu sredinu.
Posebno je važno istaći da su nakon završetka rekonstrukcije sprovedena garantna mjerenja akreditovane laboratorije RACI iz Ljubljane, kao i nezavisna mjerenja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) iz Podgorice. Oba izvještaja potvrdila su da sistemi za odsumporavanje dimnih gasova i smanjenje emisija azotnih oksida ostvaruju projektovane performanse.
Rezultati pokazuju da su emisije sumpor-dioksida smanjene za 98,4 odsto, dok su emisije azotnih oksida smanjene za oko 74 odsto. Istovremeno, potvrđeno je da su emisije praškastih materija i drugih relevantnih zagađujućih materija u potpunosti usklađene sa projektovanim i zakonski propisanim vrijednostima. Nezavisna mjerenja CETI-ja tokom redovnog rada elektrane dodatno su potvrdila da nijedna izmjerena vrijednost nije premašila dozvoljene granične emisije.
To je za nas najvažnija potvrda da je projekat ostvario osnovni cilj – da Termoelektrana dugoročno i pouzdano radi uz emisije koje su ispod propisanih granica i u skladu sa najboljim dostupnim tehnikama i evropskim standardima zaštite životne sredine. Za EPCG ovaj projekat ima i širi značaj: pokazali smo da je moguće istovremeno voditi računa o energetskoj stabilnosti države i o kvalitetu životne sredine, prije svega u interesu građana Pljevalja, ali i svih građana Crne Gore.
Do koje će godine Termoelektrana biti u pogonu? Da li ćemo nakon prestanka njenog rada imati dovoljno alternativnih izvora energije koji će nadomjestiti njenu proizvodnju, s obzirom na to da je ona jedan od glavnih crnogorskih proizvodnih energetskih objekata? Da li možemo očekivati dodatno razumijevanje od Energetske zajednice po pitanju daljeg rada Termoelektrane?
DRAGAŠ: Prema važećem Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, 2041. godina navedena je kao procijenjeni rok izlaska Termoelektrane Pljevlja iz pogona. Međutim, to nije bezuslovno utvrđen datum, jer će dinamika rada zavisiti od sigurnosti snabdijevanja, realizacije procesa pravedne tranzicije, izgradnje novih energetskih kapaciteta i evropskih pravila u oblasti emisija i cijene ugljenika.
EPCG intenzivno radi na diverzifikaciji proizvodnog portfolija kroz nove solarne i vjetroelektrane, modernizaciju hidroelektrana i razvoj sistema za skladištenje energije. Cilj je da se novi izvori uvode postepeno i pravovremeno, kako prestanak rada Termoelektrane ne bi ugrozio stabilnost elektroenergetskog sistema i sigurnost snabdijevanja potrošača.
Od Energetske zajednice očekujemo konstruktivan dijalog i uvažavanje činjenice da Termoelektrana Pljevlja ima veliki značaj za energetsku sigurnost Crne Gore. Ipak, EPCG ne računa na trajna izuzeća od evropskih pravila, već na to da će ostvareni rezultati ekološke rekonstrukcije biti objektivno vrednovani i da će Crnoj Gori biti omogućen realan i održiv tranzicioni period. Naš cilj je da Termoelektrana radi u skladu sa propisanim ekološkim standardima sve dok se ne obezbijede dovoljni zamjenski izvori energije.
Kao što znate, četiri i po decenije (od gradnje Termoelektrane) u Crnoj Gori nije izgrađen značajan – veliki izvor električne energije u vlasništu državne kompanije. Nedavno je izgrađena Vjetroelektrana Gvozd. Koji su to glavne elektrane koje država, odnosno državna EPCG namjerava da započne i završi u narednom periodu?
DRAGAŠ: Naš cilj je da kroz ulaganja u obnovljive izvore energije i hidroenergetske kapacitete dugoročno ojačamo energetsku nezavisnost Crne Gore.
Kada je riječ o najvažnijim projektima, trenutno je u fokusu VE Gvozd 2. Potpisan je ugovor sa njemačkom kompanijom NORDEX, a obezbijeđeno je i finansiranje kroz kredit EBRD-a od 25 miliona eura. Projekat podrazumijeva ugradnju tri nove vjetroturbine ukupne snage 21 MW, sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 63 GWh. Nakon završetka investicije, ukupna snaga VE Gvozd iznosiće 75,6 MW, a godišnja proizvodnja više od 210 GWh, čime će to postati najveći vjetroenergetski objekat u Crnoj Gori. Istovremeno realizujemo i projekat ugradnje agregata A8 snage 58,5 MW u HE Perućica. Za taj projekat obezbijeđen je kredit KfW banke od 40 miliona eura, a trenutno su u toku tenderske procedure za izbor izvođača i implementacionog konsultanta.
Pored toga, kroz partnerstvo sa kompanijom Masdar pokrenut je razvoj solarnih elektrana Štedim i Krupac ukupne snage 190 MWp, kao i aktivnosti na ispitivanju potencijala reverzibilnih hidroelektrana većih od 400 MW. Ovi projekti predstavljaju osnovu novog investicionog ciklusa EPCG i naredne faze razvoja crnogorske energetike.
Da li je Elektroprivreda odustala od gradnje HE Komarnica? Što se dešava s tim projektom?
DRAGAŠ: Što se tiče izgradnje HE Komarnica, u toku je razmatranje optimalnog rješenja za realizaciju ovog projekta i nastavak projektnih aktivnosti. HE Komarnica ima značajan hidroenergetski potencijal, ali je riječ o složenom projektu zbog njegove ekološke osjetljivosti. EPCG nije odustala od ovog projekta, već je on u fazi dodatne razrade idejnih rješenja kako bi se pronašao model koji će biti energetski opravdan i ekološki prihvatljiv. Cilj je postići balans između energetskih potreba, ekonomskih interesa i očuvanja prirode, uz stručan i dugoročno održiv pristup.
Trenutni prioritet EPCG je projekat HE Kruševo, za koji su u toku geološka istraživanja i priprema tehničke dokumentacije u saradnji sa francuskim EDF-om. Namjera EPCG je da u ovoj godini, u saradnji sa EDF-om, potvrdi optimalno tehničko rješenje i izradi tehničku dokumentaciju potrebnu za izgradnju HE Kruševo, nakon čega bi se potpisao izvođački ugovor. Kao što je poznato, EPCG je sa EDF-om potpisala Memorandum o razumijevanju o dugoročnoj saradnji, s posebnim fokusom na projekat HE Kruševo.
Da li je EPCG i dalje u potrazi za strateškim investitorom za svoju ćerku kompaniju EPCG Željezaru? Da li ima interesovanja za Željezaru?
DRAGAŠ: EPCG-Željezara je u protekle dvije i po godine bila angažovana na izradi betonskih temelja i čeličnih konstrukcija za projekte solarnih elektrana EPCG, a nastaviće da bude uključena u sve projekte gdje za to postoje uslovi uz puno poštovanje tržišnih principa i konkurentnosti. Međutim, kompanija se trenutno ne bavi proizvodnjom čelika, a obnova čeličane i kovačnice zahtijevala bi ulaganja od više desetina miliona eura i strateškog partnera iz industrije. Zato se kao održivo rješenje razmatra postepena transformacija i diversifikacija proizvodnje, uz očuvanje radnih mjesta i bolje korišćenje postojećih kapaciteta.
Nakon završetka aktuelnih projekata u oblasti solarne energije i valorizacije postojećih kapaciteta, postoji prostor da se u okviru proizvodnih hala razvija prerađivačka industrija, na način da se pojedinačni pogoni usmjere ka proizvodnji konkretnih proizvoda za koje postoji realna tržišna potražnja. Takav pristup bi omogućio fazni razvoj fabrike, efikasnije korišćenje postojeće infrastrukture i, što je posebno važno, očuvanje znatnog broja radnih mjesta. Upravo u tome vidimo održiv pravac, model koji je zasnovan na realnim tržišnim osnovama, postepenom razvoju i maksimalnom korišćenju postojećih resursa.
EPCG je prošle godine odlučila da pokrene tenderski postupak za nabavku baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije. Kada očekujete da taj projekat bude završen i da EPCG dobije baterijska postrojenja?
DRAGAŠ: EPCG kontinuirano radi na realizaciji investicionih projekata koji su od strateškog značaja za razvoj elektroenergetskog sistema, pa tako i na projektu nabavke baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije. Realizacija ovakvih projekata podrazumijeva više faza i zavisi od sprovođenja svih neophodnih procedura, zbog čega će javnost o narednim koracima i dinamici realizacije biti blagovremeno informisana. Baterijska postrojenja za skladištenje električne energije predstavljaju važan element modernog elektroenergetskog sistema jer omogućavaju skladištenje viškova električne energije i njihovo korišćenje u periodima povećane potrošnje. Time doprinose većoj stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema, efikasnijem upravljanju mrežom, boljoj integraciji obnovljivih izvora energije i većoj sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, uz stvaranje uslova za ekonomičnije i efikasnije poslovanje elektroenergetskog sistema.
Nema najava o povećanju cijene struje
Da li u ovom trenutku imate informaciju da li će Elektroprivreda tokom ove godine uvećati cijenu električne energije? Od čega to najviše zavisi?
DRAGAŠ: Što se tiče cijene električne energije, u ovom trenutku nije donijeta odluka o njenom povećanju tokom 2026. godine, niti postoje najave ili indikatori koji bi upućivali na potrebu promjene cijene. Ukoliko bi do takvih okolnosti došlo, javnost i potrošači bi bili blagovremeno informisani. Važno je pojasniti da EPCG, od 1. januara 2023. godine, ima pravo da samostalno donosi odluke o izmjenama cijena aktivne energije, u skladu sa kretanjima na tržištu i rezultatima poslovanja, pri čemu je zakonska obaveza da javnost bude obaviještena najmanje 15 dana prije eventualne promjene.
Međutim, želim da naglasim da EPCG prilikom donošenja takvih odluka ne posmatra samo ekonomske pokazatelje. Uvijek vodimo računa i o širem društvenom interesu, sa ciljem da svaka eventualna odluka bude dugoročno održiva i za kompaniju i za građane i privredu Crne Gore. Posebno je važno istaći da je, u periodu povišene inflacije i rasta troškova života, činjenica da cijena električne energije nije rasla znatno doprinijela očuvanju životnog standarda građana. Stabilna cijena struje omogućila je domaćinstvima lakše planiranje kućnog budžeta i zaštitila ih od dodatnih finansijskih pritisaka, što potvrđuje odgovoran pristup koji EPCG nastoji da primjenjuje i u poslovanju i u donošenju odluka od javnog značaja.
Izvor: Pobjeda
