U dopisu dostavljenom parlamentu, u koji je redakcija imala uvid, Koprivica je naveo da je ostavku podnio zbog nedavne izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kojima se, kako je kazao, učešće CDT-a u Komisiji čini bespredmetnim.
On smatra da nedavno usvojene izmjene Zakona, uz opravdano proširenje kruga kandidata za članstvo u CIK-u, dovode do toga da su stručni i profesionalni kriterijumi, koji su u prethodnom rješenju bili obavezni, pretvoreni u dodatne i praktično dobrovoljne.
“Ovim je došlo do toga da obrazovanje u oblasti izbora, iskustvo u izbornim procesima, doprinos unapređenju izbornog zakonodavstva, obuke, naučni radovi, javna prepoznatljivost i poznavanje izbornog prava više nijesu kriterijumi na osnovu kojih Komisija bira”, ocijenio je on.
Koprivica je u dopisu istakao da se ono što je ranije bilo osnov za ocjenjivanje i izbor kandidata sada eksplicitno pretvara u fakultativne uslove, pojašnjavajući da su uslovi za članstvo u CIK-u tako praktično svedeni na biračko pravo, završen fakultet i deset godina radnog iskustva, od kojih pet u široko postavljenim oblastima izbora, političkog sistema, pravosuđa ili zaštite ljudskih prava.
“To znači da za člana CIK-a može biti izabran neko ko ispunjava administrativni minimum, a da se nikada nije bavio izborima”, konstatovao je on.
Vlast i opozicija izmijenili su krajem jula Zakon o izboru odbornika i poslanika, tako da kriterijume za izbor šefa i članova CIK-a stave u drugi plan, iza formalnih uslova potrebnih za konkurisanje za te funkcije, čime su vrata institucije koja sprovodi izbore otvorili svima onima koji do sada nisu uspijevali da zadovolje standarde, a mnoge od tih ljudi prati manja ili veća stranačka sjenka.
U izmjene zakona ušlo se jer se duže od pola godine ne nazire rješenje za konstituisanje CIK-a. Pet pokušaja uspostavljanja te institucije propalo je jer oni koji su se javljali na oglase nisu ispunjavali kriterijume koji bi se mogli kolokvijalno nazvati “izbornim iskustvom”.
CDT je predlagao da se konkursi otvore za stručnjake iz drugih oblasti – prije svega informacionih tehnologija i finansija – ali je to odbijeno.
Ne žele da biraju partijce
Koprivica je ukazao da izmjene propisa dovode do veoma moguće situacije, da za članove CIK-a mogu biti izabrani kandidati koji su bili na listama partija ili koalicija, koji su bili članovi organa stranaka, koji su finansijski pomagali kampanje partija, koji su stranke predstavljali u izbornim komisijama, i koji su bez ikakve dileme vezani za pojedine političke subjekte ili centre moći koji im pripadaju – iako su priložili formalnu izjavu da nisu njihovi članovi.
“Cjelokupna javnost Crne Gore zna da se u ovakvim slučajevima ‘partijske’ biografije u Crnoj Gori uspješno ‘skrivaju’ i upravo zato su stručne i profesionalne kvalifikacije morale biti brana izboru partijskih kandidata… Navedene izmjene dovode dalje učešće CDT-a u Komisiji u konflikt s našim vrijednostima i višedecenijskim zagovaranjem za stvaranje depolitizovanog i profesionalizovanog CIK-a”, rekao je izvršni direktor CDT-a.
Napomenuo je da se ta nevladina organizacija (NVO), u toku svog osmomjesečnog rada u Komisiji trudilia dati doprinos stvaranju moderne izborne institucije koja bi uradila ozbiljnu reformu i modernizaciju crnogorskog izbornog procesa i sistema. Prema njegovim riječima, izmjene zakona dovode CDT u ozbiljan rizik da ne budu dio promjena i stvarnih reformi nego zamaskiranog kontinuiteta koji bi potencijalno mogao značiti stvaranje partijskog CIK-a umjesto partijskog DIK-a (Državne izborne komisije), što bi, po našem mišljenju, nanijelo veliku štetu izbornim procesima u budućnosti.
Koprivica je naglasio da njegova ostavka ne znači distanciranje od kvalitetnog rada koji je obavljala Komisija, te da ne žele niti na jedan način “opstruirati” njen dalji rad, ni pozitivan ishod ovoga procesa, a time ni evropski put Crne Gore, “makar smatrali da su posljednje izmjene pogrešne i da mogu prouzrokovati štetne posljedice”.
Ostavka ne utiče na izbor CIK-A
Izvršni direktor CDT-a naveo je da su prilikom odluke o davanju ostavke vodili računa o rokovima koji su predviđeni da se prijavi i izabere novi predstavnik iz redova NVO u Komisiji, pojasnivši da se prijave za kandidate za članove Komisije iz reda predstavnika NVO podnose u roku od sedam dana od dana objavljivanja javnog poziva.
“Nakon ovoga, nadležni odbor treba da u roku od deset dana od dana isteka roka za dostavljanje predloga utvrdi listu kandidata za člana Komisije iz reda NVO, a onda nakon pet dana i izabrati člana. Čitav proces traje maksimalno 22 dana, a može biti završen i značajno prije”, dodao je on.
Koprivica je naveo da je, budući da je rok za podnošenje prijava na javni konkurs za predsjednika i članove CIK-a 15 dana od njegovog objavljivanja, jasno da njegovom ostavkom neće biti izgubljeno značajno vrijeme za izbor CIK-a, jer Komisija i bez člana iz NVO odmah može raspisati novi konkurs.
“A nakon isteka roka i vremena potrebnog za pristizanje prijava poslatih poštom i tehničku pripremu materijala za ocjenu kandidata, može veoma lako biti izabran novi član komisije ispred NVO i odmah učestvovati u donošenju svih važnih odluka suštinske prirode”, kazao je on.
Ukazuje da, čak i da javni poziv bude raspisan sjutra, ukoliko se postupi na gorenaveden način i zakon se bude efikasno sproveo, ta situacija može biti razriješena “veoma jednostavno i ne bi bitno usporila zaista hitno i neophodno formiranje CIK-a, kakav god on bio”.
Izvor: Vijesti
