Ministarstvo finansija donijelo je novi Pravilnik o načinu prodaje imovine poreskog obveznika u postupku prinudne naplate, kojim je precizirana procedura prodaje zaplijenjenih nepokretnosti i pokretnih stvari.
Pravilnik je stupio je na snagu 5. juna. Tada je prestao da važi raniji propis koji se, sa izmjenama, primjenjivao od 2005. godine.
Prodaju imovine sprovodi posebna komisija koju obrazuje starješina poreskog organa. Komisiju čine predsjednik i dva člana iz reda zaposlenih, a njen zadatak je da vodi postupak prodaje i sačini zapisnik o njegovom početku, toku i zaključenju.
Vrijednost se određuje prema tržišnoj cijeni
Vrijednost nepokretnosti procjenjuje se prema tržišnoj cijeni na dan procjene, a poreski organ može angažovati ovlašćenog procjenitelja ili sudskog vještaka.
Poreski dužnik ima pravo da se u roku od osam dana izjasni o izvršenoj procjeni.
Ukoliko ospori utvrđenu vrijednost, a procjenitelj ili sudski vještak ostane pri svom nalazu, može se obaviti nova procjena koju radi drugo nezavisno stručno lice. Troškove nove procjene snosi poreski obveznik, a tako utvrđena vrijednost smatra se konačnom.
Na osnovu procjene poreski organ rješenjem utvrđuje početnu vrijednost nepokretnosti.
Nepokretnost se može prodavati usmenim javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom.
Oglas o prodaji objavljuje se na oglasnoj tabli i internet stranici poreskog organa, kao i u medijima. Mora sadržati opis i adresu nepokretnosti, početnu vrijednost, iznos obezbijeđenog poreskog duga, uslove prodaje, rok za uplatu, vrijeme razgledanja i podatke o pravima i teretima koji ostaju na nepokretnosti.
Za učešće potrebno jemstvo od deset odsto
Na javnom nadmetanju mogu učestvovati samo ponuđači koji su položili jemstvo u visini od deset odsto utvrđene početne vrijednosti nepokretnosti.
Jemstvo se mora uplatiti na račun poreskog organa najkasnije dan prije održavanja nadmetanja. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena novac se vraća u roku koji ne može biti duži od deset dana.
Pravilnikom je predviđeno održavanje najviše tri usmena javna nadmetanja.
Na prvom nadmetanju nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene početne vrijednosti.
Ako prva prodaja ne uspije, na drugom nadmetanju cijena ne može biti niža od 75 odsto početne vrijednosti, dok se na trećem može spustiti na polovinu početne vrijednosti.
Uz izričitu saglasnost poreskog dužnika, datu na zapisnik, nepokretnost se može prodati i po cijeni nižoj od navedenih pragova.
Između dva nadmetanja mora proteći najmanje 15 dana. Za prva dva potrebna su najmanje dva ponuđača, dok se treće može održati i uz jednog učesnika koji je položio jemstvo, pod uslovom da su prethodna dva nadmetanja bila neuspješna.
Poslije licitacija cijena može pasti na trećinu
Ako nepokretnost ne bude prodata na javnim nadmetanjima, prelazi se na prodaju neposrednom pogodbom.
Zainteresovani kupci ponude dostavljaju u pisanom obliku i zatvorenoj koverti, najkasnije dan prije održavanja neposredne pogodbe. I u ovom postupku moraju prethodno položiti jemstvo od deset odsto početne vrijednosti.
Prodajna cijena nepokretnosti neposrednom pogodbom ne može biti niža od jedne trećine utvrđene početne vrijednosti.
Postupak se može održati i ako postoji samo jedan ponuđač. Kupcem se smatra onaj ko ponudi najvišu cijenu.
Ukoliko dva ili više ponuđača dostave ponude sa istim najvišim iznosom, komisija među njima organizuje usmeno nadmetanje. Ako se kupac ni tada ne izabere, prednost ima ponuđač koji je ranije dostavio ponudu.
Kupac mora da plati u roku od 15 dana
Kupac je dužan da postignutu cijenu, umanjenu za već položeno jemstvo, uplati na račun poreskog organa u roku od 15 dana od zaključenja prodaje.
Ako ne uplati novac u propisanom roku, prodaja se proglašava ništavom, kupac gubi položeno jemstvo i više ne može učestvovati u daljem postupku prodaje te nepokretnosti.
Poreski organ potom može pozvati drugog najpovoljnijeg ponuđača, pod uslovom da njegova ponuda nije niža od minimalno dozvoljene vrijednosti. Drugom ponuđaču ostavlja se rok od 30 dana od dana zaključenja prodaje za uplatu cijene.
Nakon uplate pune cijene i pravosnažnosti rješenja o prodaji, poreski organ donosi rješenje kojim se nepokretnost predaje kupcu i omogućava upis prava svojine u katastar.
Poreski obveznik dužan je da nepokretnost preda kupcu u roku od osam dana od prijema rješenja, osim ako se sa kupcem drugačije dogovori.
Vozila i oprema takođe mogu na prodaju
Pravilnik uređuje i prodaju zaplijenjenih pokretnih stvari, poput vozila, mašina, opreme, robe i drugih vrijednosti.
Prodaja se sprovodi po isteku 15 dana od dana popisa, uz prethodno izvršenu procjenu. Za pokretnu imovinu procijenjene vrijednosti veće od 10.000 eura oglas mora biti objavljen i u medijima.
Na prvom javnom nadmetanju pokretna stvar ne može biti prodata ispod procijenjene vrijednosti. Na drugom se cijena može spustiti na 65 odsto, a na trećem na 50 odsto procijenjene vrijednosti.
Kod neposredne pogodbe cijena, po pravilu, ne može biti niža od polovine procijenjene vrijednosti. Uz saglasnost poreskog dužnika može se spustiti i ispod tog iznosa, ali ne ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.
Za učešće na usmenom javnom nadmetanju za pokretne stvari pojedinačne procijenjene vrijednosti veće od 2.000 eura potrebno je položiti jemstvo od deset odsto.
Kupac pokretne stvari dužan je da postignutu cijenu plati u roku od osam dana od dana dostavljanja zapisnika o prodaji. Imovina se kupuje u viđenom stanju, bez mogućnosti naknadnog vraćanja.
Kvarljiva roba može se prodati bez javnog oglasa
Posebna pravila važe za kvarljivu robu, stvari koje nije moguće adekvatno skladištiti, kao i za imovinu kod koje bi troškovi čuvanja bili nesrazmjerno visoki ili postoji opasnost od značajnog pada cijene.
Takva roba može biti prodata neposrednom pogodbom bez prethodnog javnog oglašavanja, a prodajna cijena utvrđuje se dogovorom poreskog organa i kupca.
Kvarljivom se smatra roba kojoj rok upotrebe, prema deklaraciji proizvođača, ističe u roku od 45 dana od oduzimanja.
Ukoliko prodaja zaplijenjene pokretne imovine ne uspije, stvari se mogu ustupiti državi uz prethodnu pisanu saglasnost poreskog dužnika.
Kvarljiva i druga osjetljiva roba može, radi sprečavanja propadanja ili nastanka štete, biti ustupljena državnom organu, lokalnoj upravi, javnoj ustanovi ili Crvenom krstu i bez saglasnosti dužnika.
U tom slučaju poreski dug umanjuje se za iznos jedne trećine procijenjene vrijednosti ustupljene stvari.
Izvor: Bankar.me
