Više od dvije decenije iskustva u onkološkoj hirurgiji Marko Buta sada želi da stavi u službu pacijenata u Crnoj Gori. Dolazak u KBC Kotor, kaže, vidi prije svega kao priliku da znanje i iskustvo prenese u sredinu u kojoj postoji prostor za dalji razvoj ove oblasti.
„Cilj je da pacijenti u okviru javnog zdravstvenog sistema mogu da dobiju savremenu hiruršku dijagnostiku i liječenje malignih bolesti dojke, štitaste žlijezde i kože, uključujući melanom, bez potrebe da za svaku proceduru odlaze u druge centre“, kaže Buta.
Ipak, ne želi da se njegov angažman posmatra samo kroz broj operacija ili određene procedure.
„Mnogo mi je važnije da zajedno sa kolegama razvijamo sistem u kojem će pacijent od prvog pregleda do konačnog liječenja imati jasan put i u kojem će odluke biti donošene timski. Ako uspijemo da pacijentu omogućimo da dobije kvalitetnu onkološku hirurgiju tamo gdje živi, mislim da smo uradili nešto zaista važno“, ističe Buta.
Da je saradnja već počela da daje konkretne rezultate potvrđuje i hirurg Miloš Mirović, koji neposredno sarađuje sa Butom. Njih dvojicu povezuje i poseban profesionalni odnos – Buta je Miroviću mentor na užoj specijalizaciji iz onkološke hirurgije.
„Rad sa docentom dr Markom Butom doživljavam kao izuzetnu privilegiju, a ujedno i svojevrsno iskustvo i edukaciju, s obzirom na to da je docent moj mentor na užoj specijalizaciji iz onkološke hirurgije. Raditi sa tako priznatim stručnjakom predstavlja posebno iskustvo. Najviše sarađujemo u segmentu onkološke hirurgije dojke, štitaste žlijezde, paratireoidnih žlijezda i melanoma. To su oblasti u kojima je dr Buta ekspert i van naših prostora“, kaže Mirović.
Onkološka hirurgija je, objašnjava Mirović, jedna od najzahtjevnijih hirurških oblasti, između ostalog i zbog toga što se principi i trendovi liječenja često mijenjaju.
“Potrebno je iskustvo u donošenju odluka, kako prije, tako i u toku i poslije same operacije. Ovom saradnjom smo već unaprijedili rad naše ustanove, time što smo počeli da radimo onkološke operacije dojke – poštedne operacije dojke sa biopsijom limfnog čvora stražara i radikalne operacije dojke“, navodi Mirović.
Jedan od konkretnih rezultata već je prva poštedna operacija malignog tumora dojke sa biopsijom limfnog čvora stražara u toj ustanovi.
„Operacija i postoperativni tok pacijentkinje prošli su u najboljem redu. U planu su i operacije štitaste i paratireoidnih žlijezda, za koje već imamo pacijente u pripremi. Moram da napomenem da je u našoj ustanovi uvedena i nova dijagnostička procedura – biopsija dojke širokom iglom (Core Needle Biopsy), koja se ranije u našoj ustanovi nije radila“, kaže Mirović.
KBC Kotor je, prema njegovim riječima, pored KCCG, jedina ustanova u javnom zdravstvu koja pruža tu uslugu.
„Ona je svakako neizostavni korak dijagnostičkog algoritma promjene u dojci – tumora ili hroničnog inflamatornog procesa“, objašnjava Mirović.
Mogućnost da se u Kotoru rade složeniji zahvati i da pacijenti određene procedure više ne moraju da dobijaju u drugim ustanovama upravo je, kaže, cilj saradnje sa Butom.
„Ovo je svakako veliki korak u razvoju ovog segmenta hirurgije u KBC Kotor, kao i za zdravstveni sistem u cjelini i pacijente koji gravitiraju našoj ustanovi, jer su to hirurški zahvati koji se do sada u našoj ustanovi nijesu izvodili“, ističe Mirović.
Naglašava i ulogu rukovodstva KBC Kotor u razvoju ovog dijela hirurgije, te da sve to ne bi bilo moguće bez podrške i razumijevanja rukovodstva ustanove na čelu sa direktorom dr Davorom Kumburovićem.
Buta je tokom više od dvije decenije rada u onkološkoj hirurgiji, kako kaže, imao privilegiju da uči od velikih stručnjaka. Posebno izdvaja svog profesora onkološke hirurgije Radana Džodića.
„Profesor Radan Džodić imao je veliki uticaj na moje profesionalno formiranje. Od njega sam, pored hirurškog znanja, naučio koliko su u onkološkoj hirurgiji važni odgovornost prema pacijentu, preciznost i stalno usavršavanje“, kaže Buta.
Usavršavanja u Njemačkoj i Japanu omogućila su mu da upozna različite škole i savremene pristupe u onkološkoj i endokrinoj hirurgiji.
„Posebno mi je značajno što sam položio evropski ispit iz endokrine hirurgije i stekao zvanje Fellow of the European Board of Surgery – Endocrine Surgery (FEBS-Endocrine Surgery). Koliko mi je poznato, biću prvi endokrini hirurg u Crnoj Gori sa ovom evropskom kvalifikacijom“, navodi Buta.
Ipak, naglašava da savremenu medicinu ne čine samo tehnika i stručne titule, niti je to cilj, već da je najvažnije da znanje koje su stekli mogu da pretvore u bolji rezultat za pacijenta.
“To je ono što želim da donesem u Crnu Goru“, poručuje Buta.
Jedan od temelja savremene onkologije za njega je multidisciplinarni pristup. Ozbiljno liječenje malignih bolesti bez njega je, kaže, danas praktično nezamislivo, a vrijeme kada je hirurg sam donosio sve odluke o pacijentu odavno je iza nas.
„Hirurg, onkolog, radiolog, patolog, radioterapeut, nuklearni medicinar i drugi stručnjaci moraju da razgovaraju o pacijentu i zajedno donesu odluku o najboljem načinu liječenja“, ističe Buta.
Takav pristup posebno je važan zato što isti tumor kod dva pacijenta ne mora da znači i isti tretman.
„Nekome je potrebna operacija kao prvi korak, nekome sistemska terapija, nekome radioterapija, a nekada je najbolji rezultat upravo kombinacija više metoda. Za mene je dobar onkološki tim onaj u kojem nema ‘mog pacijenta’ i ‘tvog pacijenta’, već postoji samo jedan pacijent – i zajednička odgovornost da za njega napravimo najbolji mogući plan liječenja“, kaže Buta.
A kada je riječ o malignim bolestima, vrijeme ima ogromnu vrijednost. Karcinom dojke je, objašnjava, jedan od najčešćih malignih tumora kod žena, dok su promjene na štitastoj žlijezdi veoma česte u opštoj populaciji. Kod melanoma je situacija specifična jer je koža organ dostupan našem pogledu, pa promjenu često možemo sami da primijetimo.
„Kada malignu bolest otkrijemo u ranoj fazi, imamo više mogućnosti za liječenje, često možemo da primijenimo manje agresivne metode i, što je najvažnije, šanse za uspješno liječenje su značajno veće“, kaže Buta.
Zbog toga pacijentima šalje poruku da ne čekaju da ih nešto zaboli da bi otišli kod ljekara, jer, kako ističe mnoge maligne bolesti u početku ne bole.
I pored toga, u praksi još uvijek susreće pacijente koji na pregled dolaze kasnije nego što bi trebalo.
„Nažalost, još uvijek imamo pacijente koji se javljaju kasnije nego što bismo željeli. Razlozi su različiti. Nekada je to strah od dijagnoze, nekada nedovoljna informisanost, a nekada jednostavno odlaganje u stilu: ‘Sačekaću još malo'“, kaže Buta.
Postoje, međutim, promjene koje ne bi trebalo zanemarivati. Kada je riječ o dojkama, treba provjeriti svaku novu kvržicu, promjenu veličine ili oblika dojke, kao i promjenu kože ili bradavice.
„Kada je riječ o koži, posebnu pažnju treba obratiti na mladeže ili pigmentne promjene koje mijenjaju veličinu, oblik ili boju, kao i na promjene koje su nove i drugačije od ostalih“, objašnjava Buta.
Naglašava da svaka takva promjena ne znači da je riječ o malignitetu.
„Ali ljekar treba da bude taj koji će procijeniti da li je promjena bezazlena ili zahtijeva dodatnu dijagnostiku. Mislim da je jedna od najvažnijih stvari koju možemo da uradimo da ljudima skinemo strah sa riječi ‘rak’. Strah ne smije da bude razlog da se ne ode na pregled“, poručuje Buta.
Kasno javljanje ljekaru, nedovoljna prevencija i strah od dijagnoze, prema njegovim riječima, međusobno su povezani problemi. Ako bi morao da izdvoji ono sa čim se često susreće u svakodnevnom radu, to bi bili strah i odlaganje.
„Ljudi često misle: ‘Ako ne odem kod ljekara, možda neće biti ništa.’ Nažalost, bolest ne postaje manja zato što je ignorišemo“, kaže Buta.
Ali, dodaje, ne treba živjeti ni u strahu od raka, već odgovorno prema svom zdravlju, te da redovni pregledi, zdrave životne navike i obraćanje ljekaru kada primijetimo nešto neuobičajeno mogu da naprave ogromnu razliku.
“Moja poruka je jednostavna: bolje je otići na pregled i čuti da nije ništa nego šest mjeseci kasnije doći i pitati zašto se čekalo“, ističe Buta.
Odluku da dio znanja i iskustva stečenog tokom više od dvije decenije rada u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije i usavršavanja u inostranstvu stavi na raspolaganje pacijentima u Crnoj Gori objašnjava trenutkom u profesionalnoj karijeri kada čovjek, kako kaže, počne drugačije da posmatra ono što zna.
„Sve ono što sam naučio od svojih profesora, kolega i kroz rad sa velikim brojem pacijenata nema mnogo smisla ako ostane samo moje. Osjećam profesionalnu i ličnu potrebu da dio tog iskustva prenesem dalje“, kaže Buta.
Saradnja sa KBC Kotor, naglašava, ne bi bila moguća bez vizije i podrške direktora te ustanove Davora Kumburovića.
„On je prepoznao značaj razvoja onkološke i endokrine hirurgije u Kotoru i imao jasnu viziju da se ovakva saradnja ostvari. Takav pristup rukovodstva je veoma važan za razvoj jedne savremene bolnice“, navodi Buta.
Posebno mu je, kaže, drago što u Kotoru ima veliku stručnu podršku Mirovića, sa kojim ga povezuje i mentorski odnos.
„Dr Mirović je hirurg sa kojim me povezuje i jedan poseban profesionalni odnos – imao sam priliku da mu budem mentor tokom njegove subspecijalizacije iz onkologije. Danas je situacija pomalo drugačija: znanje i iskustvo razmjenjujemo svakodnevno, kako u operacionoj sali, tako i van nje. Njegova stručnost, posvećenost i energija predstavljaju mi veliko zadovoljstvo i dodatnu sigurnost u svakodnevnom radu“, kaže Buta.
Upravo u takvom odnosu vidi i suštinu medicine, da se znanje prenosi sa jedne generacije na drugu, ali i da se kroz saradnju stalno stvaraju nova znanja i iskustva.
“Mentorstvo nije odnos koji se završava kada se završi subspecijalizacija. Ako smo dobro radili, ono prerasta u kolegijalni odnos u kojem učimo jedni od drugih“, ističe Buta.
Posebno mu je značajno što će se sve odvijati kroz javni zdravstveni system, jer, kako navodi, kvalitetna zdravstvena zaštita treba da bude dostupna pacijentu bez obzira na to gdje živi i kakve su njegove finansijske mogućnosti.
Njegova namjera, dodaje, nije da u Crnu Goru dolazi samo kako bi operisao, već bi volio da napravi sa kolegama nešto što ostaje – da se razvijaju znanje, organizacija, timski rad i savremena onkološka hirurgija.
Kada je riječ o prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma, Buta kaže da jedan pregled zaista može da promijeni tok bolesti.
„Nekada razlika između ranog i kasnog otkrivanja nije samo u načinu liječenja, već u čitavom životu pacijenta poslije dijagnoze“, ističe on.
Zato ne treba čekati da se pojave bol ili ozbiljan simptom, jer neke od najtežih bolesti mogu dugo da se razvijaju gotovo neprimjetno.
„Ali želim da pošaljem i jednu drugačiju poruku: pregled ne treba da bude razlog za strah. Pregled treba da bude način da preuzmemo odgovornost za svoje zdravlje“, kaže Buta.
Bez obzira na rezultat pregleda, smatra da je odlazak ljekaru dobra odluka.
„Ako se bolest otkrije – liječićemo je. Ako se ne otkrije – još bolje. U oba slučaja, pregled je napravio nešto dobro za vas. U onkologiji često kažemo da je vrijeme veoma važno. Ja bih to rekao još jednostavnije: ne čekajte da vas bolest natjera da odete kod ljekara. Idite dok ste zdravi“, zaključuje Buta.
Izvor: RTCG
