Finansijski pokazatelji, kako navodi, takođe potvrđuju pozitivan trend – prihodi od putovanja i turizma u prvoj polovini godine dostigli su oko 465 miliona eura, što je gotovo devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Uz tradicionalna regionalna i evropska tržišta, snažan rast zabilježen je i među gostima iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Indije i zemalja Latinske Amerike.
Kordić rezultate pripisuje intenzivnijoj međunarodnoj promociji, boljoj avio-povezanosti i otvaranju prema novim tržištima. Kao posebno važan cilj izdvaja produženje sezone i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa, kako bi koristi od turizma, osim primorja, u većoj mjeri osjetili sjeverni i centralni dio države.
Kako sada, na početku septembra, ocjenjujete ljetnju turističku sezonu, da li je ona zaista među najuspješnijima do sada, kako ste i ranije najavljivali?
KORDIĆ: Tok turističke sezone se poklapa sa našim očekivanjima i već na početku septembra možemo reći da je riječ o izuzetno uspješnoj, rekordnoj sezoni u Crnoj Gori, uz nastavak snažnog rasta turističkog prometa.
Samo tokom jula 2026. godine ostvareno je više od 623.000 dolazaka turista, što je oko 11 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, kao i više od 3,7 miliona noćenja, odnosno oko 10 odsto više.
Posebno ohrabruje rast broja stranih gostiju. U julu je registrovano više od 600.000 dolazaka stranih turista, što predstavlja rast od gotovo 12 odsto, dok su strani gosti ostvarili više od 3,6 miliona noćenja, odnosno oko 10,6 odsto više nego u julu prošle godine.
Da nije riječ samo o dobrom rezultatu u špicu sezone, potvrđuju i podaci za prvih sedam mjeseci. U tom periodu Crnu Goru je posjetilo više od 1,6 miliona turista, što je gotovo osam odsto više nego godinu ranije, dok je ostvareno skoro 8,9 miliona noćenja, takođe uz rast od oko osam odsto.
Jednako su važni i finansijski efekti. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine prihodi od putovanja i turizma iznosili su oko 465 miliona eura. To je gotovo devet odsto više nego u istom periodu 2025. godine, a čak više od 80 odsto više u odnosu na prva dva kvartala 2019. godine.
Za nas je posebno važno što se ne radi samo o rastu broja gostiju i noćenja. Sezona traje sve duže, što je jedan od ključnih ciljeva Ministarstva, a rast prihoda pokazuje da Crna Gora ostvaruje sve veću ekonomsku vrijednost od turizma. Upravo je to pravac kojem težimo – manje zavisnosti od nekoliko sedmica ljetnjeg špica, a više snažnog i održivog turističkog prometa tokom većeg dijela godine.
Ovaj veoma visoki trend rasta prihoda za dva kvartala u odnosu na 2019. godinu govori da je glavna sezona produžena na više mjeseci i da turistička privreda zarađuje više u onim mjesecima koji su ranije bili vrlo pasivni kada govorimo o turističkom prometu. To je odličan pokazatelj da smo postigli važan naum, a to je prevazilaženje izražene sezonalnosti i razvoj Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije.
Posebno je važno što dobre rezultate ne bilježimo samo na primorju. Jedan od naših ključnih ciljeva jeste bolja prostorna raspoređenost turističkog prometa i snažnije uključivanje sjevera Crne Gore u ukupnu turističku ponudu.
To su veoma važni pokazatelji, jer potvrđuju da sjever sve više privlači goste i da se njegova turistička ponuda razvija u dobrom pravcu. Naš cilj je da Crna Gora bude destinacija u kojoj se turistički promet ne koncentriše samo na obalu i nekoliko ljetnjih mjeseci, već da benefite turizma osjete i lokalne zajednice na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje.
Zato danas možemo sa mnogo više sigurnosti nego na početku sezone reći da su optimistične najave bile utemeljene i da rezultati koje bilježimo potvrđuju da je 2026. među najuspješnijim turističkim godinama do sada.
Šta je, po Vašem mišljenju, najviše doprinijelo tim rezultatima?
KORDIĆ: Ovi rezultati nijesu došli slučajno. Oni su rezultat gotovo dvije godine intenzivnog i sistemskog rada na jačanju međunarodne pozicije Crne Gore, unapređenju njene vidljivosti i otvaranju prema novim emitivnim tržištima.
Ministarstvo turizma je u tom periodu snažno pomjerilo poziciju Crne Gore ka evropskom i svjetskom turističkom vrhu. Tome su doprinijeli predsjedavanje Komisijom za Evropu Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, što je najviše mjesto koje je Crna Gora ikada imala u tom multilateralnom sistemu, zatim visoka pozicija koju Crna Gora ima u okviru Evropske komisije za putovanja, ali i priznanja koja dolaze direktno od turista. Posebno smo ponosni na činjenicu da je Crna Gora, prema ocjenama turista koje je objavila Evropska komisija za putovanja, najbolje ocijenjena turistička destinacija u Evropi. To nijesu samo priznanja, to su instrumenti koji direktno utiču na veću prepoznatljivost destinacije i odluku turista da upravo Crnu Goru izaberu za svoj odmor.
Za nas su nova tržišta, investicije i dolasci prestižnih brendova od suštinske važnosti. I lično ulažem veliki trud i rad da Crnu Goru što bolje predstavim putem najvećih svjetskih medijskih kuća i zvaničnih kontakata kako bih otvorila sva vrata mogućih benefita za domaći turizam.
Danas vrlo jasno vidimo efekte svega toga. Crnu Goru posjećuju gosti iz svih krajeva svijeta, uključujući i tržišta koja ranije nijesu bila značajnije zastupljena u našem turističkom prometu. Sada možete čuti razne svjetske jezike u našoj zemlji koja svojim gostoprimstvom ubira sve veću popularnost. Time širimo bazu turista, smanjujemo zavisnost od svega nekoliko tradicionalnih tržišta i stvaramo stabilniju osnovu za dalji rast.
Ogroman značaj ima i avio-povezanost. Crna Gora je danas povezana sa velikim brojem najvažnijih evropskih destinacija, a upravo je dostupnost jedan od presudnih faktora kada govorimo o produženju sezone i privlačenju gostiju van jula i avgusta.
Zato bih rekla da je ključ ovih rezultata u tome što smo promijenili način na koji se Crna Gora predstavlja i pozicionira na međunarodnom tržištu. Više nijesmo destinacija koja se oslanja samo na prirodne ljepote i ljetnju sezonu. Danas gradimo imidž kvalitetne, dostupne, cjelogodišnje i globalno prepoznatljive destinacije.
Kada danas imamo rast broja turista, noćenja i prihoda, kada nam dolaze gosti sa novih tržišta i kada sezona traje sve duže, onda je jasno da politika koju smo vodili daje rezultat. To je, po mom mišljenju, najvažnija potvrda rada Ministarstva u protekle dvije godine.
Odakle su dolazili gosti i da li imamo nova tržišta?
KORDIĆ: Evropsko tržište i dalje je dominantno i predstavlja našu najvažniju bazu. Tokom prvih sedam mjeseci turisti sa evropskih tržišta ostvarili su više od 7,65 miliona noćenja, uz rast od 9,22 odsto.
Ono što nas posebno ohrabruje jeste činjenica da se struktura gostiju sve više diverzifikuje. Bilježimo veoma snažan rast na brojnim evropskim tržištima – iz Rumunije je broj noćenja veći za 40,91 odsto, iz Holandije za 39,73 odsto, Italije za 37,55 odsto, Poljske za 36,10 odsto, a Litvanije za 30,85 odsto.
Istovremeno, sve snažnije rezultate ostvarujemo i na udaljenim tržištima. Gosti iz Sjedinjenih Američkih Država ostvarili su 175.627 noćenja, što je rast od 23,25 odsto, dok je sa kanadskog tržišta ostvareno 42.556 noćenja, odnosno 20,52 odsto više nego prošle godine.
Posebno bih izdvojila tržišta koja do prije nekoliko godina nijesmo mogli posmatrati kao značajnije izvore turističkog prometa. Turisti iz Indije ostvarili su 40.670 noćenja, što predstavlja rast od čak 92,18 odsto. Istovremeno, broj noćenja gostiju iz Argentine povećan je za 72,73 odsto, a iz Brazila za 50,01 odsto.
To je veoma važan signal. Naš cilj nije da zapostavimo tradicionalna tržišta, prije svega region, koji i dalje ima dominantno učešće u turističkom prometu. Naprotiv, želimo da ih dodatno jačamo, ali istovremeno i da Crna Gora postane prepoznatljiva i dostupna gostima iz sve većeg broja zemalja. Što je struktura naših gostiju raznovrsnija, to je naš turizam otporniji, stabilniji i manje zavisan od ekonomskih ili geopolitičkih kretanja na nekoliko pojedinačnih tržišta.
Upravo zato rast koji danas bilježimo iz SAD-a, Kanade, Indije i Latinske Amerike, ali i sa brojnih evropskih tržišta, smatram jednom od najvažnijih potvrda da međunarodno pozicioniranje Crne Gore daje konkretne rezultate i da naša zemlja sve snažnije zauzima mjesto na globalnoj turističkoj mapi.
Često ističete da cijena mora pratiti kvalitet. Je li to bio glavni izazov i ove sezone, i ko treba da reaguje kada turista dobije lošu uslugu, komunalni nered ili se žali na gužve u saobraćaju?
KORDIĆ: Turizam nije izolovan sektor i ovakav rast mora da prati čitav sistem. Možemo imati odličnu promociju, dobru avio-povezanost i rekordnu posjećenost, ali je iskustvo gosta na kraju zbir svega što zatekne u destinaciji – od smještaja i ugostiteljske usluge, preko čistoće i komunalnog reda, do saobraćaja, infrastrukture i funkcionisanja lokalnih službi.
Zato je odgovornost na svima nama. Potrebna je puna saradnja cijelog društva, državnih institucija, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća, saobraćajnog sektora, inspekcijskih službi i same privrede. Svako mora da uradi svoj dio posla, jer turista Crnu Goru doživljava kao jedinstvenu destinaciju i ne pravi razliku između toga čija je koja nadležnost.
Kada je riječ o cijenama, uvjerena sam da je Crna Gora ovog ljeta bila dominantno konkurentna. Više puta smo apelovali na privrednike da budu odmjereni prilikom formiranja cijena, posebno imajući u vidu ekonomsku neizvjesnost i smanjenu kupovnu moć na brojnim tržištima, i mislim da je najveći dio turističke privrede to prepoznao.
Jasno je da iskustvo gosta sa visokom cijenom neke neadekvatne usluge predstavlja lošu reklamu. To šteti Crnoj Gori kao destinaciji, a posebno tom turističkom privredniku koji će sigurno osjetiti posledice u poslovanju i izražavati nezadovoljstvo tako što će tražiti „krivca“ u drugima, a najmanje u svojoj ekonomskoj politici. Dakle, problem nastaje onda kada gost za novac koji je platio ne dobije vrijednost koju očekuje. Upravo je odnos cijene i kvaliteta jedan od najvažnijih razloga zbog kojih će se turista vratiti ili neće vratiti u neku destinaciju.
Rast koji danas bilježimo pokazuje da Crna Gora ima veliki prostor za dalji razvoj, ali istovremeno pred sve nas stavlja i veću odgovornost. Sve veći broj gostiju znači i veća očekivanja. Zato očekujem da svako iz svoje nadležnosti doprinese da svaku narednu sezonu dočekamo sa boljom infrastrukturom, uređenijim prostorom, efikasnijim saobraćajem i još kvalitetnijom uslugom. Samo tako možemo zadržati rast i, što je još važnije, pretvoriti ga u dugoročno održiv turistički razvoj.
Izvor: Pobjeda
