Vlasnici bespravnih objekata koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju moći će da otkupe zemljište ispod svojih kuća i objekata putem neposredne pogodbe sa državom ili lokalnom samoupravom, predviđeno je u novom Predlogu zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji je u skupštinskoj proceduri.
Prema članu 20 zakonskog predloga, pravo svojine na zemljištu koje je u državnom ili opštinskom vlasništvu može se prenijeti neposrednom pogodbom – isključivo za površinu ispod objekta i prostor koji služi njegovom redovnom korišćenju. Uslov je da vlasnik već ima podnijet zahtjev za legalizaciju objekta.
Kupovina u ratama – do 30 godina otplate
Jedna od ključnih novina jeste mogućnost otplate zemljišta na rate:
Za objekte osnovnog stanovanja – maksimalno 360 jednakih mjesečnih rata (30 godina);
Za ostale objekte – najviše 120 rata (10 godina).
Otplata će se vršiti u skladu s ugovorom, uz odgovarajuće obezbjeđenje potraživanja. Tokom otplate, u katastarskoj evidenciji biće upisana predbilježba, a nakon isplate ukupne cijene zemljišta – izvršiće se konačna uknjižba.
Katastar ima rok: 40 dana za upis i brisanje zabilježbi
Član 21 predviđa da je Katastar dužan da u roku od 40 dana od dana prijema rješenja o legalizaciji:
upiše zabilježbu o rješenju;
evidentira izjave vlasnika o odgovornosti i odricanju od prava na žalbu;
upiše podatke o načinu plaćanja naknada.
U istom roku Katastar mora da izbriše ranije zabilježbe o nelegalnoj gradnji, zabrani otuđenja i zabrani obavljanja djelatnosti.
Ko neće moći da legalizuje objekat?
Zakon jasno propisuje i slučajeve u kojima će zahtjev za legalizaciju biti odbijen (član 22):
ako objekat ne ispunjava osnovne tehničke uslove;
ako je napravljen od neodgovarajućih materijala;
ako je riječ o privremenom objektu;
ako rekonstrukcija nije završena u predviđenom roku.
U tom slučaju, zahtjev će biti proslijeđen inspekciji koja donosi rješenje o uklanjanju objekta.
Naknade za korišćenje prostora: I do tri odsto vrijednosti po kvadratnom metru
Vlasnici bespravnih objekata koji ne pokrenu legalizaciju, kojima je zahtjev odbijen, ili koji ne pokrenu upis u katastar – plaćaće godišnju naknadu za korišćenje prostora (član 26).
Naknada se kreće:
od 0,5 odsto do dva odsto prosječne cijene izgradnje, ako postoji elaborat izvedenog stanja;
od jedan odsto do tri odsto, ako ne postoji elaborat ili objekat nije upisan u katastar.
Visinu i kriterijume određuje lokalna samouprava uz saglasnost Ministarstva, a prihod ide direktno u lokalni budžet.
Zakon uvodi elektronsku evidenciju i nadzor
Lokalne samouprave će biti obavezne da vode elektronsku evidenciju bespravnih objekata i njihovih vlasnika. Katastar je u obavezi da im, na zahtjev, dostavi sve podatke o objektima bez dozvola i njihove grafičke prikaze.
Za izradu elaborata premjera postojećeg stanja angažovaće se geodetske organizacije izabrane putem javnog tendera, a vlasnici objekata su dužni da im omoguće pristup.
Uklanjanje objekata – tek nakon odbijanja legalizacije
Objekti za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, ili im je odbijen, biće uklonjeni po rješenju inspektora za zaštitu prostora (član 31). Međutim, kada je riječ o osnovnim stambenim objektima, rušenje može biti sprovedeno tek nakon što se vlasniku obezbijedi alternativni smještaj.
Predloženi zakon donosi sveobuhvatan okvir za rešavanje problema bespravne gradnje u Crnoj Gori, kroz mehanizme legalizacije, otkupa zemljišta i strožeg nadzora. Njegova puna primjena zavisiće i od kapaciteta lokalnih samouprava i spremnosti vlasnika da pristupe legalizaciji.
Izvor: CdM
