Sadržaj
Crna Gora priprema novi regulatorni okvir za uvođenje instant plaćanja, koja bi građanima i privredi omogućila prenos novca između računa praktično u realnom vremenu, bez obzira na to da li je radni dan, vikend, praznik ili noć.
Prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, pružaoci platnih usluga koji korisnicima već omogućavaju kreditne transfere biće dužni da uvedu i instant kreditne transfere. Računi koji su dostupni za obične transfere moraće da budu dostupni i za instant plaćanja, 24 sata dnevno, tokom svih 365 dana u godini.
Ključna novina je rok za izvršenje transakcije: pružalac platnih usluga primaoca moraće da u roku od najviše deset sekundi stavi novac na raspolaganje na računu primaoca i pošalje potvrdu banci ili drugom pružaocu platnih usluga platioca.
Ukoliko potvrda ne stigne u predviđenom roku, banka platioca moraće odmah da vrati njegov račun u stanje u kojem bi bio da transakcija nije ni izvršena.
Instant plaćanje preko aplikacije, bankomata i na šalteru
Instant transferi neće biti ograničeni samo na mobilno i internet bankarstvo. Pružaoci platnih usluga moraće da omoguće njihovo iniciranje putem svih kanala preko kojih korisnicima nude druge kreditne transfere.
To znači da bi instant plaćanje, u zavisnosti od ponude banke, moralo da bude dostupno preko aplikacije mobilnog bankarstva, internet bankarstva, bankomata, ali i u poslovnici banke.
Korisnici će moći da odrede i maksimalni iznos koji je moguće poslati instant transferom – po pojedinačnoj transakciji ili na dnevnom nivou. Limit će moći da se promijeni u bilo kojem trenutku prije slanja naloga.
Ako bi transakcija premašila limit koji je korisnik postavio, banka bi bila dužna da odbije nalog i obavijesti korisnika kako može da promijeni ograničenje.
Nova pravila obuhvatiće i kompanije koje bankama dostavljaju veći broj naloga u paketima, poput naloga za isplatu zarada ili plaćanje većeg broja dobavljača. Banke koje omogućavaju paketno dostavljanje običnih naloga moraće tu funkcionalnost da ponude i za instant transfere.
Banka će provjeravati da li se ime primaoca poklapa sa IBAN-om
Jedna od najvažnijih mjera zaštite korisnika biće obavezna provjera primaoca prije odobravanja plaćanja.
Kada korisnik unese ime primaoca i IBAN, odnosno međunarodni broj bankarskog računa, banka će morati da provjeri da li se uneseni podaci podudaraju.
Ako se ime i broj računa ne poklapaju, korisnik će prije konačne potvrde biti upozoren da bi novac mogao da završi na računu koji ne pripada osobi ili kompaniji koju je naveo.
U slučaju manjeg odstupanja, poput slovne greške ili nepotpunog naziva, banka bi korisniku trebalo da prikaže ime primaoca povezano sa unesenim IBAN-om. Za pravna lica provjera će moći da se obavlja i korišćenjem poreskog, registracionog ili drugog identifikacionog broja.
Ova usluga moraće da bude pružena prije autorizacije transfera i neće smjeti da se dodatno naplaćuje.
Korisnik će i nakon upozorenja moći da potvrdi transakciju, ali će prethodno biti obaviješten o mogućim posljedicama. Ako je banka pravilno sprovela provjeru i upozorila korisnika, neće biti odgovorna ukoliko korisnik ipak pošalje novac na pogrešan račun.
Ako transfer bude neuredno izvršen zato što banka nije sprovela propisanu provjeru, moraće bez odlaganja da vrati preneseni iznos i račun korisnika dovede u stanje prije izvršenja transakcije.
Instant transfer ne smije biti skuplji od običnog
Nacrtom je predviđeno da naknada za instant kreditni transfer ne može biti veća od naknade koju isti pružalac platnih usluga naplaćuje za odgovarajuću vrstu običnog kreditnog transfera.
Centralna banka Crne Gore moći će dodatno da propiše i nižu naknadu za instant plaćanja, radi podsticanja tržišne konkurencije i šire upotrebe novih platnih instrumenata.
Provjera primaoca biće potpuno besplatna.
Pružaoci platnih usluga moraće da izvještavaju CBCG o naknadama za obične i instant transfere, računima za plaćanje, kao i o broju odbijenih domaćih i međunarodnih transakcija zbog primjene restriktivnih mjera.
Jasniji troškovi konverzije novca na bankomatima i prodajnim mjestima
Izmjene zakona donose i stroža pravila za prikazivanje troškova konverzije valuta prilikom kartičnog plaćanja ili podizanja novca sa bankomata.
Prije nego što korisnik potvrdi transakciju koja nije u eurima, banka ili drugi pružalac konverzije moraće jasno da prikaže ukupan trošak preračunavanja valute kao procentualni dodatak u odnosu na posljednji raspoloživi referentni kurs Evropske centralne banke.
Na bankomatu ili prodajnom mjestu moraće da budu prikazani iznos u valuti koju koristi trgovac i iznos koji će biti naplaćen u valuti računa korisnika.
Korisnik će morati da bude obaviješten i da može da izabere između plaćanja u lokalnoj valuti i konverzije koju nudi bankomat ili prodajno mjesto. Nakon transakcije, banka će mu elektronskim putem dostavljati informacije o obračunatoj konverziji, osim ukoliko korisnik isključi takva obavještenja.
Kod internet i mobilnih kreditnih transfera koji uključuju konverziju valute, banka će prije plaćanja morati da prikaže procijenjene naknade, ukupan iznos transakcije i očekivani iznos koji će primalac dobiti u svojoj valuti.
Jednake naknade za domaća i prekogranična plaćanja nakon ulaska u EU
Nacrt predviđa i da pružalac platnih usluga za prekogranične transakcije u eurima neće moći da naplaćuje drugačiju naknadu od one koju naplaćuje za odgovarajuću domaću transakciju.
Ova i dio drugih odredbi koje se odnose na evropske platne sisteme i prekogranična plaćanja primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Cilj je da se nakon članstva ukloni razlika između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i crnogorsko tržište u potpunosti uključi u jedinstveno evropsko područje plaćanja.
Sistem koji obezbjeđuje Banka Italije
U obrazloženju Nacrta navedeno je da će instant plaćanja biti omogućena kroz projekat TIPS Clone – regionalni platni sistem zasnovan na modelu koji se već koristi u Evropskoj uniji.
Tehničku infrastrukturu centralnim bankama država regiona obezbjeđuje Banka Italije, a početak rada sistema, prema dokumentu, planiran je za drugu polovinu 2026. godine.
Donošenje izmjena zakona predloženo je po hitnom postupku kako bi se na vrijeme obezbijedio regulatorni okvir i omogućilo bankama da zaključe ugovore sa tehnološkim dobavljačima i prilagode svoje sisteme.
Nakon uspostavljanja infrastrukture za instant plaćanja, banke bi za usklađivanje sa osnovnim pravilima trebalo da imaju rok od osam dana. Za uvođenje sistema provjere primaoca predviđen je rok od devet mjeseci od uspostavljanja odgovarajuće infrastrukture, dok je za provjeru naloga koji se dostavljaju u paketima predviđeno 18 mjeseci.
Centralna banka podzakonske akte za sprovođenje zakona treba da donese u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.
Posebne mjere do 10 odsto prihoda
Za postupanje suprotno pojedinim novim pravilima Nacrt predviđa i stroge mjere.
Iznos koji bi platna institucija mogla biti obavezana da uplati Centralnoj banci može dostići do deset odsto njenog ukupnog godišnjeg neto prihoda, prema posljednjim dostupnim revidiranim finansijskim izvještajima.
Za odgovorno lice u platnoj instituciji posebna mjera može iznositi do pet miliona eura.
U obrazloženju je navedeno da za sprovođenje zakona neće biti potrebna dodatna sredstva iz državnog budžeta.
Predložene izmjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u crnogorskom platnom prometu posljednjih godina. Za korisnike bi trebalo da znače brži prenos novca, manje rizika od uplate na pogrešan račun i transparentnije naknade, dok će banke morati da prilagode aplikacije, informacione sisteme i procedure novom sistemu koji funkcioniše neprekidno.
Izvor: Investitor.me
