Prije samo nekoliko dana u Crnoj Gori se desio pravosudni zemljotres jer je prvi put javno prikazano kako su se “kupovale presude” za lažni državni udar. Pokazalo se ono što smo mi oduvijek govorili, da pod vladavinom DPS zakoni nisu bili jednaki za sve, što su potvrdile prepiske sa skaj-aplikacije.
U slučaju Milana Kneževića, Mihaila Čađenovića, grupe državljana Srbije i u mom, za presudu koja bi nas osudila na decenijske robije, mafija iz “kavačkog klana” je pripremila ogromne količine novca za potkupljivanje sudija. Danas kada na površinu isplivava sve ono negativno iz našeg pravosuđa jasno se može vidjeti kako je ono funkcionisalo za vreme bivše vlasti Mila Đukanovića.
Ovo, u razgovoru za “Novosti”, ističe Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, članice koalicije ZBCG, prvi Srbin u nezavisnoj Crnoj Gori koji obavlja ovu značajnu funkciju.
Napominje da su svi oni dušebrižnici koji non-stop pričaju o raznoraznim ugroženostima odjednom utihnuli:
– Treba da se utvrdi ta mreža ljudi u crnogorskom pravosuđu, koji su spremni da zakucaju na vrata sudija i da ih pitaju “koliko ste vi raspoloženi da vam mi damo novca da vi donesete presudu koja nama politički odgovara”. Ovdje podvlačimo crtu, ljudi koji su bili spremni na to treba da odgovaraju i treba da odu na resocijalizaciju, da im bude pravilno odmjerena zakonska kazna, kako bi i oni kada izađu iz zatvora bili mnogo bolji ljudi nego što su to bili kada su pošli u zatvor.
Na pitanje da li se može desiti da se Crna Gora “pomiri” sa mafijom, odgovara odrično:
– Više puta sam pomenuo pomirenje, ali nikada nisam rekao da Crna Gora treba da se miri sa kriminalcima. Treba da se mire pošteni ljudi, a kriminalci moraju da odgovaraju. Mi smo kao DF mnogo propatili i ne želimo da ikada iz nas sijeva bilo kakva mržnja, već želimo da pravda bude zadovoljena, jer je pravda jedini oslonac za budućnost Crne Gore.
Srbi su konačno dočekali da imaju “svog čovjeka” na mjestu šefa crnogorskog parlamenta.
– Nakon veličanstvene narodne pobjede 30. avgusta 2020. godine okrenut je taj novi list, kako u društvu kao cjelini, tako i u svima nama. Prva demokratska smjena vlasti u istoriji Crne Gore, donijela je lijek koji je bio preko potreban svima nama – slobodu. Mislim da svi građani u našoj zemlji i te kako dobro vide da više nema onog straha i represije koji su postojali za vreme autokratske vlasti bivšeg režima i to je definitivno najveća tekovina na koju se kao moderno društvo možemo ponositi. Srpski narod u Crnoj Gori je konačno uvidio da je vrijeme diskriminacije prošlo i da neko ko se toliko dugo godina borio za istinu, pravdu i za svoj narod i ko nikada nije odstupio od svojih principa može biti izabran na jednu od najvažnijih državnih funkcija.
Čeka nas popis stanovništva. Koje benefite, konkretno Srbi, mogu očekivati?
– Popis stanovništva je neophodan za Crnu Goru kao zemlju i kompletno društvo, jer bez podataka koje nam popis daje ne možemo da pripremamo bilo kakve dugoročne strateške planove. Ono što je svakako najbitnije jeste činjenica da će ovo biti prvi put da će se građani moći slobodno izjasniti. Neće više biti pritisaka kakvi su postojali kroz istoriju, a koji su bili najistaknutiji 2011. godine, kada je figurativno iznad popisnog listića stajalo rešenje o stalnom zaposlenju ili mnogo češće rešenje o otkazu. Popis sam po sebi ne nosi korist za jedan ili drugi narod, ali ono što je svakako bitno jeste da će se konačno ispraviti istorijska nepravda i otkloniti bilo kakva sumnja u validnost podataka. Uvođenjem softvera za kontrolu svaki građanin će imati mogućnost da proveri da li je ono što je popisivač stavio u popisnicu ispravno unijeto u bazu podataka.
Mogu li se očekivati ustavne promene nakon popisa u dijelu jezika i da srpski dobije status službenog?
– I na popisu koji je organizovao bivši režim najveći broj građana je govorio srpskim jezikom. Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rešenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje.
Više puta ste kolegama iz današnje opozicije govorili da tamne stranice života treba ostaviti u prošlosti.
– Treba da se okrenemo budućnosti. Nakon velike narodne pobjede i oslobođenja Crne Gore, glavni cilj koji je pred nama, postalo je pomirenje. Upravo kako se nikada ne bi povratila ona tama koja je pokrivala Crnu Goru za vrijeme bivše vlasti i kako niko nikada više ne bi prošao ono što je prošao nekadašnji Demokratski front. Mi kao nova većina i nova vlast treba da uložimo svoj maksimum kako bismo otupili one oštrice koje su postojale i prevazišli jaz podjela koji je sistematski produbljivan tokom prethodnih trideset godina.
Za crnogorske nacionaliste niste dobrodošli na mjestu na koje ste nedavno izabrani.
– Crnoj Gori je neophodno pomirenje. Smatram da je put koji zagovara svakim danom sve manje brojna grupa okupljena oko pojedinih funkcionera i poslanika DPS pogrešan i vjerujem da će vremenom i ta struja shvatiti da griješi i da je jedini put kojim naša zemlja može da ide put zajedništva. Srpski narod u Crnoj Gori je oduvijek želio da do tog pomirenja dođe. Mi smo i tokom perioda najgore diskriminacije nad nama tražili da se sa tim prekine i da imamo najbolje moguće odnose sa našim rođacima Crnogorcima. Bilo kako bilo, ruka svakog od nas je uvijek ispružena i svakim danom vidimo da sve veći broj ljudi koji su u nekom momentu i vjerovali u kvazinacionalističke ideje koje je zagovarao DPS sada shvata da Srbi nisu bili nikakav bauk i da svi mi treba da živimo i radimo zajedno.
Koliko su odnosi Podgorice i Beograda relaksiraniji u odnosu na raniji period?
– Mislim da je svima jasno da su odnosi mnogo relaksiraniji nego što je to bilo tokom vladavine DPS, a pogotovo tokom perioda litija, kada je bivša vlast ušla u ono što se slobodno može nazvati “terminalnom fazom”. Vidimo da su oni “otrovni napadi” koje je nekada gotovo svakodnevno protiv zvaničnog Beograda pokretala bivša vlast svedeni na minimum i da se takvim stvarima sada bave samo ekstremni elementi u tom bloku. Ne sumnjam da ćemo u narednom periodu te odnose dodatno osnažiti, jer smo jedni drugima najbliži. Crna Gora i Srbija dijele isprepletenu zajedničku istoriju i uvijek su imale poseban senzibilitet za stvari koje se tiču one druge. Posebno bih želio da sa mjesta predsjednika Skupštine dam što veći doprinos popravljanju odnosa Srbije i Crne Gore.
Može li Crna Gora postati deo “Otvorenog Balkana?
– Kao politička organizacija, uvijek smo davali značaj svim regionalnim inicijativama koje za cilj imaju povezivanje naroda Balkana, pa tako i “Otvorenom Balkanu”. Smatrali smo i smatramo da ovakve i slične inicijative osim glavnog cilja, a to je podizanje životnog standarda građana zemalja učesnica, imaju i drugi efekat, da se u najboljem svijetlu pokažu zajednici razvijenih evropskih zemalja kojoj svi stremimo, Evropskoj uniji. Naravno, osim naše dobre volje kao potencijalne zemlje članice, tu je neophodno da zemlje koje su prvobitno i otpočele rad oko ove inicijative daju svoj maksimum da ona opstane i da se razvija.
Konačno je u punoj funkciji Ustavni sud. U fiokama čeka na hiljade predmeta.
– Nakon duže vremena kompletiran je Ustavni sud. Više neće biti moguće da se predmeti ne rješavaju jer je najčešći rezultat glasanja bio neriješen (tri prema tri). Pred sudijama je izuzetno mnogo posla, jer su oni najviša instanca za rešavanje brojnih problema koji su od posebne važnosti za građane naše zemlje.
Ne želim tajne podatke
A ostajete li pri stavu da ćete tražiti da vam ne dostavljaju tajne podatke sa sjednica Savjeta za bezbjednost i odbranu?
– Ja sam više puta ponovio da hoću da rasteretim i naše međunarodne partnere i same partnere iz parlamentarne većine na način što ne želim da mi se dostavljaju tajni podaci od nadležnih službi. Čovjek sam sa velikim političkim iskustvom i prepoznao sam da bi upravo te podatke neko mogao da zloupotrijebi i da oni procure, ne bi li za to okrivili mene. Kada uspostavimo neophodno povjerenje, možda ću zatražiti da se procedura dostavljanja tih podataka ponovo uvede.
Važno je da znamo svoju istoriju
A očekujete li da ove godine ne bude tenzija prilikom obilježavanja događaja iz 1918?
– Te tenzije su vještački podizane svih ovih godina. Ja ću podsjetiti da je isti ovaj DPS, koji je 2018. donosio deklaracije o poništavanju odluka Podgoričke skupštine, 1992. predvodio referendumsku kampanju za potvrđivanje istih tih odluka, kada se skoro 97 odsto građana izašlih na birališta izjasnilo za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom. Smatram da građani uopšte ne percipiraju te podjele iz vizure koju je nekada plasirao DPS, već da zdravorazumski rezonuju i razumiju da su sve to bili istorijski momenti u kojima su prethodne generacije pravili vlastite izbore za budućnost. Crna Gora je danas slobodna zemlja i upravo u tom kontekstu, smatram da i mi danas pravimo izbore naše generacije. Podrazumijeva se da svi imaju pravo da obilježavaju i proslavljaju ono što smatraju za shodno, dok god to ne ugrožava prava nekog drugog stanovnika Crne Gore. Važno je da znamo svoju istoriju i da momente koji se zloupotrebljavaju za stvaranje vještačkih podjela ostavimo istoričarima koji će, siguran sam, utvrditi činjenično stanje i dovesti do opšteg konsenzusa u našem društvu.
Izvor: Novosti
