“Predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku na tu funkciju, jer se dostojanstvo i integritet Ustavnog suda ne štite manipulacijama i upornim promovisanjem svojih stavova koji nijesu dobili podršku većine sudija Ustavnog suda”, navodi troje sudija Ustavnog suda, Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović.
Time bi, poručuju sudije, istovremeno doprinijela uspostavljanju bolje radne atmosfere u Sudu i boljim međuljuskim odnosima.
“A što se tiče integriteta i dostojanstva nas troje sudija, mi taj integritet i dostojanstvo upravo štitimo od nje, pa nema potrebe, niti dozvoljavamo da ona o tome brine, a posebno ne na način na koji ona to radi. Ne branila ona ničiji integritet i dostojastvo na način na koji ,,brani’’ naš, a i svoj. Ko gazi ustavne, zakonske i poslovničke norme jasno je iz našeg reagovanja objavljenog prethodnog dana”, navode Šćepanović, Lopičić i Đuranović.
Nijesu, poručuju, iz hira reagovali.
“Ili radi zaštite ličnih interesa, kako ona navodi, već u cilju zaštite ustavnosti i zakonitosti i poštovanja višedecenijskog stava sudija Ustavnog suda (od njegovog osnivanja do danas) koji je primjenjivan prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju. Naša ,,draga’’, nažalost, predsjednica, u svom stilu, manipulatorski, pokušava da opravda svoje postupke tvrdeći da smo iznijeli neistine, što je velika neistina”, poručuju Šćepanović, Lopičić i Đuranović.
Naime, neistina je, ističu, da su igdje u njihovom reagovanju naveli da je samoinicijativno dostavila podatke o godinama života i staža sudija Ustavnog suda.
“Naprotiv, naveli smo da ,, Ustavni odbor, kao nadležno radno tijelo Skupštine za sprovođenje postupka javnog oglašavanja i predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, što je to tijelo, nažalost i učinilo pribavljajući podatke o navršenim godinama života i radnog staža sudija Ustavnog suda” i da je (…) ,,Predsjednica Ustavnog suda (…), u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu””, navode Šćepanović, Lopičić i Đuranović.
Dopis su, ističu, dobili na njihovo traženje 16.12.2024. godine, iako je dopis Ustavni odbor uputio Predsjednici 10.12.2024. godine, a Predsjednica odgovor Ustavnom odboru dostavila 11.12.2024. godine. Takođe je insinuacija da je raniji predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović u istoj ili sličnoj situaciji dostavio podatke za jednog sudiju Ustavnog suda.
“Te situaciji su neuporedive iz sljedećih razloga:
– ti podaci su dostavljeni nakon četiri održane sjednice Ustavnog suda, na kojima je raspravljano o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije jednom sudiji Ustavnog suda zbog stiacnja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, na kojima nije postignuta jednoglsnost, ali ni većinski stav, pa je nakon dostavljanja obavještenja Ustavnom odboru o stavovima sudija Ustavnog suda (troje sudija je bilo stava da ispunjenost uslova treba cijeniti prema Zakonu o radu, a dvojica sudija su smatrali da te uslove treba cijeniti prema Zakonu o PIO), na zahtjev tog odbora izvršeno dostavljanje traženih podataka. Nakon toga, Skupština Crne Gore je konstatovala prestanak funkcije tom sudiji sa danom početka primjene izmjene Zakona o radu, kojom je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66. godina života, umjesto sa 67.godina, kako je to ranije bilo propisano.
– u sadašnjem, konkretnom, slučaju predsjednica Armenko nije zakazala, pa samim tim ni održala ni jednu sjednicu Ustavnog suda za više od pet mjeseci koja bi za predmet odlučivanja imala ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, već je sračunato i, vjerujemo, dogovoreno odlagala zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda sa tom tačkom dnevnog reda kako bi Ustavnom odboru pružila priliku da zatraži dostavljanje podataka o godinama života i stažu sudija Ustavnog suda;
– sjednicu Ustavnog suda nije htjela da zakaže ni na pisani zahtjev troje sudija za zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda na kojoj bi se odlučilo o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću zbog predstojećeg sticanja uslova za starosnu penziju; i
– konačno, sve ovo upućuje na zaključak da je Armenko perfidno zloupotrijebila raniju situaciji primjenjujući to na sadašnju neuporedivu situaciju”, navode Šćepanović, Lopičić i Đuranović
Šćepanović, Lopičić i Đuranović poručuju i da nije tačno da ,,dugogodišnje sudije Ustavnog suda, sa višedecenijskim iskustvom ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja’’.
“Jer mi upravo zbog višedecenijskog iskustva i akumuliranog znanja nemamo problem sa razumijevanjem i pravljenjem razlike između navedenih pravnih instituta, već imamo problem sa neshvatanjem predsjednice pozicije predsjednika Ustavnog suda (prvi među jednakima), i njenim postupanjem mimo Ustava i Zakona o Ustavnom sudu”, zaključili su Šćepanović, Lopičić i Đuranović.
Izvor: Portal Analitika
