Predsjednik Džo Bajden je u nedjelju najavio da neće tražiti da bude ponovo izabran za predsjednika 2024. godine i podržao je potpredsjednicu Kamalu Haris da postane demokratski kandidat. Ali odluka 81-godišnjaka — nešto više od 100 dana do izbora — izazvala je još mnogo pitanja o tome šta slijedi do kraja njegovog predsjedničkog mandata i tokom kampanje.
CNN je objavio odgovore na ključna pitanja:
Da li je Bajden i dalje predsjednik?
Da. Bajdenova najava odnosila se isključivo na njegovu ulogu kao demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima u novembru. To nema nikakvog uticaja na njegovu trenutnu ulogu ili mandat predsjednika, za koji je rekao da namjerava da služi u cjelosti.
Bajden će ostati predsjednik sve dok njegov nasljednik ne položi zakletvu 20. januara 2025. godine.
„Iako je moja namjera bila da tražim reizbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se fokusiram isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika za ostatak mog mandata“, napisao je Bajden.
Uprkos Bajdenovoj izjavi, pojedini republikanci ga pozivaju da odmah podnese ostavku.
Ali, opet, nema naznaka da Bajden ima namjeru da se povuče ranije.
Bajden je podržao Harisovu. Da li je to čini demokratskim kandidatom?
Ne. Nakon njegove objave, Bajden je podržao Kamalu Haris, svoju potpredsjednicu, da bude demokratski predsjednički kandidat.
Harisova je u izjavi rekla da je „počašćena“ što je dobila Bajdenovu podršku i da namjerava da „zasluži i osvoji“ nominaciju za predsjednicu u svojoj prvoj javnoj izjavi nakon Bajdenove objave.
Nekoliko istaknutih demokrata brzo joj je dalo podršku, ali to je automatski ne čini kandidatom demokrata.
Kako će biti izabran demokratski kandidat i ko će to biti?
Zakari Volf i Itan Koen sa CNN-a izložili su kako će se složen proces zamjene Bajdena vjerovatno odigrati sada kada Bajden više nije pretpostavljeni kandidat demokrata.
Pojedinačni delegati će sada izabrati partijskog kandidata tokom demokratske konvencije (DNC) u Čikagu sljedećeg mjeseca — ili, potencijalno, tokom virtuelne prozivke. Ali kako je Bajden osvojio skoro sve delegate tokom primarnog procesa, delegati će sada moći da glasaju kako god žele.
To ne znači da kandidat kojeg Bajden nije podržao ne bi mogao da obezbijedi nominaciju. Pojedine demokrate pozivaju na „otvoreni proces“ za zamjenu Bajdena, kojim bi se i drugi kandidati, osim Harisove, pridružili trci.
Prema partijskim pravilima, kandidati moraju ispuniti određene uslove da bi bili nominovani, uključujući prikupljanje stotina potpisa delegata iz nekoliko država; oni moraju biti „bona fide (prave) demokrate“; i moraju obezbijediti „značajnu podršku za svoju nominaciju“.
Iako će ovu odluku donijeti nacionalni predsjedavajući DNC-a, stranka još nije objavila više detalja o tome kako će tačno proces funkcionisati.
Ko bi drugi mogao biti novi kandidat ako ne Harisova?
Iako je Haris dobila Bajdenovu podršku, imena mnogih istaknutih demokratskih predstavnika nezvanično su navedena kao alternative koje bi mogle ići protiv nje. Većina tih pojedinaca, međutim, nije najavila ili na drugi način signalizirala da namjeravaju da se takmiče za tu ulogu.
U nedjelju uveče, međutim, izvori bliski senatoru Džou Mančinu, bivšem demokrati koji je postao nezavisan i dolazi iz Zapadne Virdžinije, rekao je Džejku Taperu sa CNN da Mančin razmišlja da se ponovo registruje kao demokrata i pokuša da dobije nominaciju.
Mančin je ranije pozvao Bajdena da odustane od trke u nedjelju ujutru u emisiji CNN „State of the Union“.
Kako će biti izabran potpredsjednik novog predsjedničkog kandidata?
Demokratska stranka bira potpredsjedničkog kandidata uglavnom na isti način kao i predsjednika, iako obično nema punog glasanja. U praksi, koga god predsjednički kandidat izabere za svog potpredsjednika, delegati obično prihvataju.
Šta se dešava sa novcem prikupljenim za Bajdenov reizbor?
Bajdenov tim je za ove izbore prikupio ukupno 240 miliona dolara krajem juna. Ta sredstva su podijeljena između DNC-a, savezničkih komiteta i samog Bajdenovog predizbornog odbora. Samo ovaj drugi u budžetu ima 95,9 miliona dolara na kraju prošlog mjeseca, pokazuju podaci Savezne izborne komisije.
Mnogi stručnjaci za finansiranje kampanje kažu da bi, ukoliko bi Harisova postala kandidat, sav novac koji bi ostao na bankovnim računima kampanje bio prebačen na njenu političku operaciju jer je ona već dio tog tima.
Ali neki republikanski advokati nisu saglasni, tvrdeći da, prema nekim tumačenjima, Bajdena i Harisovu mora formalno imenovati njihova stranka prije nego što se novac može prebaciti.
„Ako je predsjednik Bajden posvećen da preda baklju svojoj potpredsjednici, ona će prvo morati da postane legalni kandidat svoje stranke“, napisao je advokat Čarli Spajs u tekstu u Vol Strit Džurnal ranije ovog mjeseca.
Ako Haris ne postane kandidatkinja, kampanja Bajden-Haris bi mogla da prebaci cio budžet na Demokratski nacionalni komitet.
Komitet bi tada bio ovlašćen da finansijski podrži još jednog istaknutog demokratskog kandidata i raspodijeli novac kandidatima koji su niže na listi zajedno sa njihovim savezničkim odborima. DNC bi naišao na ograničenja u pogledu potrošnje i doprinosa, ako bi izabrao ovaj put.
Druga opcija koju kampanja ima je da se transformiše u politički akcioni komitet, trošeći Bajdenova sredstva na nezavisne troškove kao što su reklamne kampanje za novog predsjedničkog kandidata. Ali ne bi im bilo dozvoljeno da koordiniraju te aktivnosti ni sa jednim od kandidata koje podržavaju.
Da li se ovo ikada ranije desilo?
Iako nijedan američki predsjednik nije bio pod pritiskom da izađe iz kampanje za reizbor zbog zabrinutosti zbog njegove mentalne sposobnosti, nije bez presedana da sadašnji predsjednik odustane od kampanje za reizbor – ali to je rijetkost.
Ovo je prvi put da je američki predsjednik sa jednim mandatom odustao od reizbora u posljednjih nekoliko decenija. Podsjeća se na odluke bivših predsjednika Lindona B. Džonsona i Harija S. Trumana da ne traže druge mandate 1968. i 1952. godine. Bajdenova odluka je, ipak, donesena samo nekoliko mjeseci prije izbora, i to je posljednja takva odluka u istoriji.
Najmanje pet drugih bivših predsjednika takođe je odbacilo mogućnost drugog mandata.
Izvor: CNN
