Ministarka odbrane Crne Gore Olivera Injac ocijenila je da u 2022. godini depolitizacija mora ostati kao jedan od najvažnijih reformskih procesa, koji se realizuje u cjelokupnoj državnoj administraciji, a naročito u sektoru bezbjednosti i odbrane.
“Sa tim ću nastaviti i u novoj 2022. godini, jer više decenija smo imali institucije koje su razvijane i kadrovski popunjavane kroz uticaj politike. To se reflektovalo na efikasnost reformi, a da bi mogli da realizujemo ozbiljne zadatke koji su pred nama, moraćemo da nastavimo da gradimo ozbiljnu i pouzdanu instituciju Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore. S tim u vezi, depolitizacija i profesionalizacija ostaju i dalje prioritetni ciljevi Ministarstva i Vojske”, saopštila je Injac u intervjuu portalu RTCG.
Ona je kazala da se nada da ćemo osjetiti benefite depolitizovanog Ministarstva i VCG, sa vojnom kulturom u kojoj će se vrednovati isključivo profesionalni odnos prema zadacima i obavezama.
“Naši vojnici su shvatili da ne moraju biti politički aktivni da bi napredovali, već naprotiv, da po zakonu ne smiju to biti”, navela je Injac.
U proteklih godinu dana nastavili su, kako je istakla, sa modernizacijom Vojske Crne Gore i stvaranjem boljih uslova za rad njenih pripadnika.
“Kapitalnim budžetom za 2022. obuhvaćena su tri izuzetno važna projekta u iznosu od 4.8 miliona eura. Oni uključuju infrastrukturne radove na izgradnji radarskog položaja, te izgradnju smještajnih kapaciteta za novonabavljena laka oklopna vozila, kao i helikoptere Bell. Sredstva planirana Nacrtom budžeta za narednu godinu obezbjeđuju funkcionisanje MO i VCG, te omogućavaju realizaciju planiranih aktivnosti”, navela je ministarka odbrane.
Ona je istakla da će Crna Gora u 2022. godini, uzimajući u obzir ukupno izdvajanje za potrebe sistema odbrane, obezbijediti 1.81% BDP, što je na fonu zaključaka sa NATO samita u Velsu i Briselu, gdje je postavljen cilj od 2% izdvajanja za odbranu do 2024. godine.
Na pitanje da li će se u skorije vrijeme ukinuti odluka o formiranju vojnog poligona na Sinjajevini i da li je Ministarstvo odbrane razmatralo druge lokacije ili da koristi poligone NATO partnera Injac je odgovorila da je ta odluka na Vladi.
“Odluka o ukidanju ili uspostavljanju ne samo vježbovno-strelišne prostorije „Sinjajevina“, već i svih drugih objekata i prostora koje koristi Vojska Crne Gore u nadležnosti je Vlade CG. MO i VCG trenutno razmatraju i druge mogućnosti za realizaciju osposobljavanja svojih pripadnika, pa između ostalog i prostor za poligon koji bi bio odgovarajućih dimenzija i strukture da zadovolji uslove potrebne za jednu vježbovno-strelišnu prostoriju”, navela je Injac.
Prema njenim riječima, jedinice VCG u Crnoj Gori realizuju gađanja na strelištu „Danilovgrad“, privremenom strelištu „Ranče polje“, kao i gađanje sa brodova u akvatoriji Crne Gore.
“Taktička uvježbavanja sprovode se na poligonima za uvježbavanje „Židovići“ i „Nova lokacija“ kod Pljevalja, dok se za obuku u planinskim uslovima i alpinističku obuku koriste tereni i uređeni poligoni u okolini Pljevalja, Kolašina i na Durmitoru”, dodala je Injac.
Takođe, kazala je da Crna Gora ostaje posvećena projektovanju stabilnosti van granica Alijanse kroz angažman pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misijama.
Ministarka je najavila da će ojačati transportne kapacitete Vojske Crne Gore, a fokus će biti na realizaciji projekta instalacije radara za nadzor vazdušnog prostora, unapređenju infrastrukture i posebno na ulaganju u kapacitete Mornarice.
Odgovarajući na pitanje kakav je odnos sa NATO partnerima u vojno-obavještajnom sektoru Injac je kazala da obavještajno-bezbjednosni direktorat ostvaruje saradnju i razmjenjuje podatke sa stranim obavještajno-bezbjednosnim službama i međunarodnim organizacijama u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
“Obavještajno-bezbjednosni direktorat ostvaruje blisku saradnju sa NATO i državama članicama u svim oblastima od zajednickog interesa, koja se naročito ogleda u kontinuiranoj razmjeni informacija i podataka o izazovima, rizicima i prijetnjama po nacionalnu bezbjednost i bezbjednost Alijanse. Obavještajno-bezbjednosni direktorat je u proteklom periodu učestvovao u velikom broju bilateralnih i multilateralnih aktivnosti sa NATO i NATO državama članicama, koje nastavljaju da pružaju bezrezervnu ekspertsku, edukativnu i materijalnu podršku razvoju sposobnosti i kapaciteta Direktorata u cilju unaprijeđenja interoperabilnosti sa NATO obavještajnom zajednicom”, zaključila je Injac.
