foto: ASCG
Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera ocijenio da novoizabrani predsjednik Skupštine Andrija Mandić, zbog svoje političke prošlosti, ni po koju cijenu ne bi smio da ima pristup osjetljivim podacima koji se tiču NATO saveza.
On upozorava da bi dijeljenje podataka moglo biti mnogo restriktivnije nego do sada.
„Postoje mehanizmi NATO-a, koji su i do sad primjenjivani, da se pri dijeljenju informacija, u odnosu na jednu zemlju koja je članica NATO-a, ogleda i primjenjuje onaj princip najslabije karike u lancu, a ovdje je to definitivno, u ovom momentu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Zbog svega onoga što znamo o njegovoj prošlosti, on ni po koju cijenu ne bi smio imati pristup bilo kakvim osjetljivim podacima koji se tiču i NATO saveza, ali i koji se tiču svega onoga što može predstavljati opasnost za neke mnogo kompleksnije stvari, za nacionalnu bezbjednost i za Alijansu. U tom smislu, mislim da će i to dijeljenje podataka biti mnogo restriktivnije nego što je do sad bio slučaj. Dakle, koliko je slaba ta najslabija karika, toliko se prema nama otvaraju i dijele podaci, tako da ne vidim opasnost, u tom smislu što mi sada nećemo ni dobijati informacije koje bi mogle biti kompromitovane“, kazao je Kentera u rubrici “Čuvari poštenja” Gradskog portala.
On navodi da se na taj način štiti sistem.
„Drugi momenat predstavlja i procjena naših bezbjednosnih službi, obavještajnih prije svega, kako će postupati u skladu sa tim, znajući ko je predsjednik Skupštine, znajući za što je optužen i kako će dijeliti podatke koji su osjetljivi sa osobom koja je na toj poziciji – rekao je Kentera.
Članstvo Crne Gore u NATO-u je, kako kaže, najveća garancija njenog suvereniteta, a Kentera ne vjeruje u priču oko toga da neki ljudi u Crnoj Gori žele to da preispituju.
„Maloprije smo pomenuli upravo gospodina Mandića i prvo njemu to nikako ne bi bilo u interesu, jer nikad, ni u jednoj drugoj varijanti on niđe drugo ne može biti predsjednik Skupštine nego u nezavisnoj Crnoj Gori. Ne bi možda bio ni poslanik, ni on, ni Milan Knežević, ni svi oni… Tako da njima to nikako ne bi odgovaralo i mislim da prvi oni nikada ne bi voljeli da vide Crnu Goru koja bi ponovo izgubila državnost, jer upravo na ovaj način oni najviše dolaze do izražaja“, naglasio je on.
Da li je Vlada Milojka Spajića proevropska pokazaće, kaže Kentera, vrijeme i djela.
„Ono što je sad ključno jeste da se ova vlada pokaže na djelu, ne na riječima, kao prethodne dvije. One su bile vrlo dobre na riječima a ništa konkretno nijesu uradile, a to je potvrdio i posljednji izvještaj Evropske komisije. Ukoliko postoji snažna politička volja da sprovedemo u djelo sve ono što moramo kako bi postali članica Evropske unije, onda vjerujem da je taj optimizam koji postoji, da će Crna Gora do 2030. postati članica EU, realan. Ponavljam, to će se isključivo bazirati na djelima, na tome koliko postoji političke snage i volje, i koliko će neko stvarno da zasuče rukave i radi svoj posao, da ne gleda lične i partijske interese, da ih ne stavlja na prvo mjesto već da prioritet bude državni interes, što do sada nije bio slučaj. Na kraju, ko god dobije podršku gradjana u tolikom broju kao što je to sada slučaj, zaslužuje šansu. Da li će je opravdati, građani će to vrlo brzo znati da ocijene“, ocijenio je on.
„Prihvatio bih da budem na čelu građanskog, proevropskog bloka, zavisno od okolnosti i toga ko bi bio u njemu“
Komentarišući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića da razmišlja o osnivanju nove stranke, Kentera kaže da svako ima pravo da bira u kom pravcu želi da gradi i razvija svoju budućnost. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebni novi ljudi i ljudi od integriteta, stručni, koji će na prvo mjesto staviti interes države.
„Jedino na taj način ova zemlja može ići naprijed. Da se ne bavimo toliko prošlošću, stvarima koje su se dešavale, jer njih ne možemo ispraviti, nego da gledamo što nam je činiti i kako da se pokrene privreda, kako da se pokrene zamajac da ova zemlja izađe iz svega ovoga u čemu se nalazi. Treba gledati kako da se obnovi sistem obrazovanja i kulture, koji su ključ napretka, da se napravi korjenita reforma u ta dva sektora, pa onda sve ostalo. Ako ta dva sektora nemate stabilna i jaka, ako ne gradite kulturu i obrazovanje na osnovama koje su zdrave i ako ne gradite ono što čini jednu naciju jakom, ne možete očekivati ni da vam sektor bezbjednosti ili čitava država bude jaka. Dakle, ljudi od integriteta, nekompromitovani, ljudi kojih, po mogućnosti nije bilo ili makar ne u toj mjeri, u javnom životu, i ljudi koji su spremni da izađu i kažu zaista ono što je činjenično stanje, a ne da gledaju kako će se dodvoriti jednoj ili drugoj strani, jednim ili drugim biračima, te da to kasnije bude cijena koja će se plaćati kada se budu formirale vlade“, istakao je Kentera.
Navodi da se upravo vidi da su partijske podjele prema funkcijama u stvari ključ svega, a to je ono što nikako nije dobro.
„Stabilna vlada, koju čine svi oni kojima je na prvom mjestu Crna Gora pa tek onda partijski i svi ostali interesi“, naglasio je Kentera.
On je kazao i da nikada nije bježao od izazova ali da sada ne razmišlja o formiranju političke partije. Sve, kako je rekao, zavisi od okolnosti i osoba u okruženju.
„U ovom momentu ne razmišljam o formiranju političke partije, a to da li bih se stavio na čelo suverenističkog bloka… Moram prvo da kažem da taj termin suverenistički nije uopšte adekvatan i da smo ga davno prevazišli, odnosno da je ta priča za nama. Prije bih rekao građanski blok, proevropski blok, prodemokratski, koji je za ovakvu Crnu Goru kao što sam maloprije objasnio. I naravno, nikada nijesam niti bih bježao od nekih izazova, ali sve zavisi od okolnosti i od toga ko je tu, oko vas. To je ključ“, poručio je Kentera.
Izvor:Gradski.me
