Ne plašimo se rezultata popisa, već želimo da što prije vidimo realno stanje u našoj zemlji. Ukoliko srpski jezik na popisu bude većinski, otvorićemo dijalog o konstatovanju ove realnosti, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
„Na Petrovdan, 12. jula, Viši sud je donio oslobađajuću presudu za sve okrivljene u montiranom procesu „Državni udar”. Smatram da je to velika pobjeda cijele Crne Gore i nauk da se takve stvari nikome i nikada više ne dese. Sve grane vlasti moraju raditi u interesu građana, a posebno pravosuđe“, rekao je Mandić u intervjuu za „Politiku” odgovarajući na pitanje da li bi i sada podržao izbor Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca ako njegovo tužilaštvo u ponovnom postupku traži da Milan Knežević i Mandić ponovo budu osuđeni na kaznu zatvora od pet godina za takozvani državni udar.
Crna Gora slavi Dan državnosti. Koje su pozitivne, a koje negativne strane ove odluke? Koji su bili prioriteti za uspostavljanje slobodne i demokratske države, a u čemu se nije uspelo?
MANDIĆ: Dan državnosti i opštenarodnog ustanka spoj je vjekovne borbe za slobodu i ideje o stvaranju suverene i međunarodno priznate države našeg naroda na temeljima kosovskog zavjeta. Simbolika dva podjednako važna događaja koja su u vezi s ovim datumom – dobijanje državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i otpočinjanja opštenarodnog ustanka protiv okupatora 1941. zapravo predstavlja kontinuitet brojčano malog, ali idejama velikog naroda. Tokom sudbonosnog 19. vijeka narodna predanja i nadanja dobila su svoj okvir u književnosti i nacionalnoj politici koje su stvorili najumniji ljudi iz redova srpskog naroda. Ključnu ulogu u stvaranju, ali i sprovođenju nacionalne ideje o oslobođenju srpskog naroda i ujedinjenju s drugim južnoslovenskim narodima vodila je svetorodna loza Petrović Njegoš.
U javnosti se često zaboravlja da niste bili protiv Njegoševe Crne Gore, već protiv referenduma koji je doveo do stvaranja privatne države, čiji su vlasnici postali prva familija i njihova političko-kriminalna pratnja. Kako komentarišete tu percepciju?
MANDIĆ: Na referendumu 2006. godine mnogi su se zalagali za ideju „prvo država, pa onda demokratija” i danas vidimo rezultate takve ideje koju je nametnula Demokratska partija socijalista. Ja sam bio jedan od učesnika bloka za zajedničku državu upravo iz razloga što smo bili za onu iskonsku, Njegoševu Crnu Goru, koja je u istoriji stremila ka narodnom jedinstvu i stvaranju zajedničke države. Nažalost, geopolitički momenat je diktirao da tada na referendumu uz izuzetno malu i kontroverznu razliku, pobjedu odnese blok za nezavisnu državu. Nakon tog referenduma Crna Gora je do 2020. godine svakim danom sve više tonula u kriminal i korupciju. Naš je cilj da ona ponovo postane ona iskonska, tradicionalna Crna Gora, čija će načela ponovo biti čojstvo, junaštvo, ali i mir i stabilnost.
Da li smatrate da je floskula „koncept građanske države” tokom tridesetogodišnje vladavine Mila Đukanovića bila politički paravan iza kojeg su se stvarali država moćnih pojedinaca i endemska korupcija?
MANDIĆ: Režim Mila Đukanovića je imao brojne floskule, od kojih je jedna bila koncept „građanske države”. Dovoljno je da pogledate Ustav Crne Gore da vidite da je taj koncept u samom temelju narušen kada je u pitanju status zvaničnog jezika. Naravno, DPS je tokom svoje tridesetogodišnje vladavine koristio sve što mu je bilo na raspolaganju da sebe predstavi kao modernu, evropsku, umjerenu partiju, dok je nas pokušao prikazati kao ekstremiste. Ovih dana je to u potpunosti razobličeno i svi na svijetu mogu da vide kako je zaista funkcionisao taj režim. Mi sada naporno radimo da riješimo nagomilane krize i probleme koje nam je ostavio bivši korumpirani režim i oporavimo Crnu Goru.
Kao predsjednik parlamenta možete li javnosti objasniti zašto su rezultati popisa još uvijek tajna i ko zagovara stav da oni nisu važni?
MANDIĆ: Moram podsjetiti da smo prilikom osiguravanja da popis prođe bez bilo kakvih opstrukcija i bojkota od strane opozicije donijeli Zakon o popisu, koji je predviđao dodatne metode kontrole upisanih podataka, prije svega onih koji se tiču nacije, vjere i jezika kako niko ne bi imao argument da postoji bilo kakva manipulacija rezultatima. Trenutno je u fazi javni tender za izradu softvera kojim bi građani Crne Gore tokom zakonski predviđenog roka imali mogućnost da provjere podatke koji su upisani u popisnu bazu podataka. Prethodna tri tendera su se završila neuspješno jer nije bilo zainteresovanih kompanija, usljed toga što djelovi izvršne vlasti nisu pokazali dovoljan senzibilitet prema ovom pitanju i nije ponuđena adekvatna naknada za izradu softvera. Informisan sam da će ovoga puta to biti drugačije i da se već javilo više softverskih kompanija. Prije samog raspisivanja tendera vršena je opstrukcija komisije koja je trebalo da raspiše isti od onih koji se plaše rezultata popisa – DPS-a, jer je mjesto predsjednika komisije kojeg imenuje ta partija bilo upražnjeno od decembra prošle godine, pa sve do kraja aprila ove godine. Rezultati će biti objavljeni nakon što svi koraci budu ispunjeni, a očekujem da će to biti uskoro.
Mnogi vjeruju da su povoljni popisni rezultati za srpski narod razlog zašto se o njima sve manje govori i da bi oni mogli prisiliti parlament na ustavne promene u vezi s jezikom i pismom…
MANDIĆ: Kao što sam objasnio u prethodnom pitanju, stvar je kombinacija opstrukcije DPS-a i nedostatka senzibiliteta vlade. Mi se ne plašimo rezultata popisa, već želimo da što prije vidimo realno stanje u našoj zemlji. Ukoliko srpski jezik na popisu bude većinski, otvorićemo parlamentarni i društveni dijalog o konstatovanju ove realnosti i u najvišem pravnom aktu Crne Gore – njenom Ustavu. Verujem da ne postoji niko ko bi bio protiv, ukoliko to bude činjenično stanje nakon svih temeljnih provjera i kontrola. Rezultati popisa ne smiju biti dovedeni u pitanje i smatram da zbog toga vrijedi sačekati.
Bili ste zatvarani, progonjeni i još vam sude. Možete li navesti koje slobode je srpski narod u Crnoj Gori dobio od 2020. godine, kada je smijenjen bivši režim?
MANDIĆ: Srpski narod, a vjerujem i svi ostali u Crnoj Gori nakon 2020. godine dobili su slobodu. Danas više niko nema strah da iskaže svoje mišljenje, da podari svoj glas na izborima listi koju istinski podržava, da konkuriše u nekoj kompaniji a da u startu ne bude diskvalifikovan jer pripada jednoj ili drugoj naciji. Vidimo da je i životni standard građana mnogo bolji nego što je to bilo prije promjene vlasti, a svakako i cilj ove vlasti jeste da na kraju njenog mandata Crna Gora bude apsolutni lider u regionu po visini plata i penzija i po stopi zaposlenosti.
Parlamentarna većina podržava vlast premijera Milojka Spajića, koji još ne otvara vrata svog kabineta vašim kadrovima i kadrovima stranke Milana Kneževića.
MANDIĆ: Rekonstrukcija Vlade će se desiti vrlo brzo, već krajem jula. Tim potezom vlada će dobiti dodatnu stabilnost, jer ona treba da traje četiri godine. Ministri iz redova koalicije „Za budućnost Crne Gore” daće snažan doprinos daljem razvoju Crne Gore.
Da li mislite da se potezi na političkoj sceni povlače pod uticajem stranih zemalja? Koji je vaš stav prema tome?
MANDIĆ: Politička je realnost da strane zemlje, posebno one velike sile, imaju svoje ciljeve i interese u svakoj državi, ne samo u Crnoj Gori, ali ne smatram da se ključni politički potezi u našoj zemlji povlače pod uticajem velikih sila, kao što je to možda bio slučaj prije promjene vlasti.
Da li smatrate da u Crnoj Gori postoji organizacija koja intenzivno potpiruje vatru na svaki pomen Srbije i svega srpskog, agresivno iskazujući mržnju prema srpskom narodu? Kako odgovarate na optužbe da radite po diktatu Aleksandra Vučića i da li ste zaista predsjednik crnogorskog parlamenta ili, kako tvrde opozicija i nevladine organizacije, radite u interesu Srbije?
MANDIĆ: Mislim da ne postoji političar u Crnoj Gori koji se više zalaže za mir i stabilnost u Crnoj Gori od mene. Kolege iz parlamentarne većine mi često zamjeraju koliko sam u skupštini tolerantan prema opoziciji. Svi su svjedoci koliko sam napada i niskih udaraca od strane opozicije prećutao upravo zbog toga što smatram da je budućnost Crne Gore jedino u pomirenju, tako da ja radim u interesu građana Crne Gore i srpskog naroda koji predstavljam. U nedostatku argumenata protiv naše politike koja svakoga dana stvara brojne zapažene rezultate, ti krugovi pokušavaju da iskonstruišu priču kako se te odluke zapravo ne donose u Crnoj Gori već da iznad nas postoji neko ko upravlja tom situacijom. Za razliku od tih koji prave konstrukcije, mi radimo isključivo u interesu građana Crne Gore.
Logično pitanje je zašto mediji u Crnoj Gori već komentarišu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, iako on nije ni kročio u zemlju…
MANDIĆ: Mediji se vode onim što im donosi veći tiraž. Oni bliski bivšem režimu sigurno prodaju više novina, odnosno imaju veću gledanost ukoliko forsiraju narativ koji njihovi konzumenti očekuju. Samim tim, prirodno je da tema posjete predsjednika Srbije dobije veliku pažnju medija čija je uređivačka politika uperena protiv zvanične Srbije.
Izjavili ste da je međunarodna zajednica prepoznala Skupštinu Crne Gore, parlamentarnu većinu i 44. vladu kao apsolutne lidere u regionu, postigavši više za nekoliko mjeseci nego brojni prethodnici. Međutim, neki tvrde da premijer Spajić vješto čisti institucije od Srba, dok srpski lideri ćute.
MANDIĆ: Volio bih da ti koji tvrde da premijer Spajić ili bilo ko iz parlamentarne većine „čisti institucije” od Srba pogledaju podatke kolika je bila zastupljenost pripadnika srpske nacionalnosti u državnim institucijama prije promjene vlasti i sada. Evo, ovih dana vidimo i da je ćirilično pismo konačno ravnopravno zastupljeno na brojnim institucijama, uključujući i MUP, pa sada Policija Crne Gore ima vozila koja njeguju i ćirilicu. Danas trobojke krase brojne kabinete i opštine u Crnoj Gori gdje Srbi čine većinu stanovništva. Dovoljno je proći Crnom Gorom i razgovarati s građanima, pa vidjeti da je slika života u Crnoj Gori potpuno drugačija nakon smjene režima 30. avgusta. Ja primjećujem mnogo više nasmijanih lica, posebno mladih ljudi koji sada vjerovatno imaju veću želju da ostanu u našoj zemlji, a ne da idu trbuhom za kruhom. Naš je cilj da učinimo ovu državu zemljom iz koje se neće odlaziti, već u koju će se dolaziti.
Usvojili ste „preko noći” mnoge važne zakone kako bi Crna Gora dobila status kandidata za članstvo u EU. Međutim, nakon nekoliko nedjelja pokrenute su inicijative za njihove izmjene jer su loše koncipirani, a neki su i u suprotnosti s Ustavom.
MANDIĆ: Ti zakoni nisu uklesani u kamenu, takvu poruku smo dobili i od naših partnera u EU i logično je da bi svi trebalo da se prilagode realnom stanju. Prilikom cijele ove priče oko IBAR-a, bilo je jako bitno da pokažemo spremnost da svoju legislativu prilagodimo onom iz EU, a naravno da i kolege iz međunarodne zajednice podržavaju naše izmjene ovih zakona gdje je to neophodno kako bi pratili realno stanje i bili usklađeni sa Ustavom.
Podržali ste izbor Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca. Da li biste ga i sada podržali ako njegovo tužilaštvo u ponovnom postupku traži da Milan Knežević i vi budete ponovo osuđeni na kaznu zatvora od pet godina za takozvani državni udar?
MANDIĆ: Na Petrovdan, 12. jula, Viši sud je donio oslobađajuću presudu za sve okrivljene u montiranom procesu „državni udar”. Smatram da je to velika pobjeda cijele Crne Gore i nauk da se takve stvari nikome i nikada više ne dese. Sve grane vlasti muraju raditi u interesu građana, a posebno pravosuđe.
Izvor: Politika.rs
