Ministarstvo zdravlja u narednom periodu radiće na tome da ograniči i cijene ljekova koji se kupuju u apotekama, a ne propisuju na teret državnog budžeta, i to kroz izmjenu Zakona o ljekovima.
To su “Vijestima” potvrdili iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun, pojasnivši da trenutno razmatraju opcije koje će da doprinesu unapređenju regulative u ovoj oblasti.
Ministarstvo zdravlja, prema saznanjima “Vijesti”, još nema jasan plan na koji način bi se mogla ograničiti cijena ljekova u slobodnoj prodaji, s obzirom na to da se mora voditi računa o tome da je Crna Gora malo tržište i da bi svaki “radikalniji” potez mogao da dovede do povlačenja proizvođača, a posljedično i do nestašica.
U odgovoru “Vijestima”, iz ovog resora poručuju da će o predlogu novog zakona da bude sprovedena javna rasprava, tokom koje će da budu razmotrena sva pitanja od značaja za oblast ljekova, uključujući i formiranje, odnosno ograničavanje cijena i medikamenata koje se kupuju u maloprodaji.
Radi dodatnog usklađivanja sa propisima EU, pristupiće se izmjenama Zakona o ljekovima. U okviru tih aktivnosti, biće razmotreno i pitanje cijena ljekova koji se ne propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja… U odlučivanju o normativnom uređenju pitanja od šireg društvenog značaja, a oblast uređenja ljekova van liste svakako to jeste, veoma važan faktor je i ishod rezultata javne rasprave”, odgovorili su iz Ministarstva.
Cijene ljekova koji se izdaju na recept u apotekama ili koriste u javnim zdravstvenim ustanovama ograničene su Vladinim propisima. Sa druge strane, za ljekove za koje država smatra da ne pripadaju korpusu esencijalnih za zdravlje stanovništva (takozvana “negativna lista”), koje građani plaćaju iz džepa, cijene određuje proizvođač, a korektivni faktor može biti konkurencija, što najčešće dovodi do snižavanja cijena.
Veliki broj građana Crne Gore tvrdi da su medikamenti koje u apotekama plaćaju iz džepa mnogo skuplji nego u susjednim zemljama, pa nerijetko odlaze u Srbiju kako bi nabavili mjesečnu terapiju.
Pregovori su jedini ispravan model
Upitan kako komentariše najave Ministarstva zdravlja da bi i cijena ovih ljekova u narednom periodu mogla da bude ograničena, nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ocijenio je da cijene sa negativne liste “moraju” biti rezultat tržišnih uslova.
“U par navrata sam slušao ministra zdravlja i ostavlja utisak čovjeka koji ima viziju razvoja, i lično kod mene budi nadu da može nešto popraviti u urušenom zdravstvenom sistemu. Posebno ohrabruju imenovanja direktora Kliničkog centra, Montefarma, Doma zdravlja Podgorica, jer ukoliko napravi ekipu menadžera koji znaju šta treba imamo se čemu nadati. Konkretno, za negativnu listu ljekova stava sam da time Vlada ne treba da se bavi na taj način, odnosno da ograničava cijene, jer je njen primarni zadatak kada pričamo o ljekovima – definisanje osnovne i doplatne liste”, smatra Čirgić.
On je istakao da “vjeruje da Vlada može više uraditi kod postizanja boljih cijena za naše tržište kroz pregovore sa najvišeg nivoa sa predstavnicima proizvođača”.
“Cijene ljekova sa negativne liste ‘moraju’ biti rezultat tržišnih uslova, jer ih inače nećemo imati. Treba da znamo da ti ljekovi imaju mnogo manji promet u odnosu na ljekove sa osnovne i doplatne liste i na jednom malom tržištu, kao što je naše, za proizvođače je često pitanje isplativosti njihovog plasmana. Dakle, smatram da je neophodno da prihvatimo da smo mi malo tržište koje ne može uticati na cjenovnu politiku farmaceutskih kuća, ali da se kroz pregovore može doći do boljih cijena čak i za negativnu listu. Restriktivne mjere mogu imati za posljedicu povlačenje ljekova sa našeg tržišta”, ocijenio je Čirgić.
