Za državu je važno da ima Ustavni sud u punom mandatu jer je on praktično Evropski sud u malom na nacionalnom nivou, kazala je Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić.
Zato je, ističe, značajno da sudije budu izabrane na osnovu meritokratije, odnosno stručnosti, etičnosti i profesionalnosti, a nikako na osnovu drugih kriterijuma.
“To je veoma važno za građanina, jer on očekuje da Ustavni sud riješi problem ukoliko ga je iznio pred tim sudom, a prije nego što se obrati Evropskom sudu”, napomenula je Pavličić, gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.
Pored donošenja odluka po ustavnim žalbama Ustavni sud ima, podsjeća, i druge vrste nadležnosti, prije svega normativnu.
“Ohrabrujuće je da imamo toliki broj kandidata koji su sebi dali za pravo da konkurišu i da odlučuju o tako važnim pitanjima za državu jer poslije njihove odluke nema ispravke. Ispravka može po Ustavnoj žalbi ići pred Evropski sud, ali onda država plaća velike penale zbog pogrešne primjene prava ili pogrešnog pristupa”, pojašnjava Pavličić.
Ne smijemo, kaže, zaboraviti ni nadležnost Ustavnog suda kada je riječ o izbornim procesima.
“Uvedena je žalbena nadležnost u izbornim procesima i bez toga ne može da bude jedan proces završen na način kako to demokratije prepoznaju”, ističe Pavličić.
Dodaje da nije logično i nije normalno da ne postoji kompletan Ustavni sud kad ga je već država u zakonodavnoj nomenklaturi uvela kao pravosudnu instituciju.
“Kada ga već imamo u sistemu vlasti on zaista mora da bude funkcionalan na način da je popunjeno svako sudijsko mjesto”, kaže Pavličić.
Uslovi koji su stavljeni su uopštena formulacija da bude istaknuti pravnik, pa se postavlja pitanje, naglašava, ko procjenjuje tu istaknutost i uglednost i na osnovu čega.
“Koliko te ličnosti koje budu sudije Ustavnog suda zaista uživaju stručni i profesionalni kredibilitet najbolje će govoriti primjer da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine izabrao za sudiju bivšeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava. Koliko im je značajno da sudska praksa koju proizvodi taj sud zaista bude usklađena sa onim što je sudska praksa Evropskog suda”, ističe Pavličić.
Ako nama to nije praksa, pojašnjava, onda dolazimo do problema da države budu tužene pred međunarodnim sudskim organima, a kasnije, ako dođemo do EU, bićemo i članica Evropskog suda pravde, pa će u svakom slučaju ta normativna nadležnost itekako doći do izražaja.
Zato je važno da oni koji odlučuju i biraju kandidate za sudije Ustavnog suda to urade, kako je rekla, na osnovu stručnosti i znanja koja su ti kandidati pokazali u dosadašnjoj svojoj profesiji.
Nije strano da određeni konkurs ‘propadne’ i da ne budu izabrane određene pozicije i kandidati, jer npr., dodaje Pavličić, nijesu zadovoljili osnovne kriterijume. Međutim, ono što je neprihvatljivo je, naglašava, toliki broj jer se na taj način minimizira značaj određene institucije.
“Moralo se analitički pristupiti zašto nije došlo do izbora. Konačno, da li će ta aplikacija biti posmatrana kako je posmatra savjetodavno tijelo kada bira sudije Evropskog suda? Vjerujte, i u tom savjetodavnom tijelu sjede političari, ali je njihov cilj da izaberu najbolje”, smatra Pavličić.
Poručuje da je to nešto o čemu moramo da povedemo računa, da zaista otvorimo oči, te dignemo ruku za nekoga ko može da obnaša funkciju sudije Ustavnog suda.
