Jedina sigurnost da će birački spisak biti ažuran je da se istovremeno srede registri prebivališta i državljana, a sva lica za koja su se stekli zakonski uslovi, treba da budu izbrisani iz biračkog spiska.
To je saopšteno na konferenciji ,,Kako do ažurnog biračkog spiska u Crnoj Gori?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a na kojoj je predstavljena studija ”Crnogorsko državljanstvo i prebivalište – kako doći do ažurnog biračkog spiska”.
Predsjednik Upravnog odbora, CeMI, Zlatko Vujović, podsjetio je da Crna Gora ima restriktivna pravila i ne dozvoljava dvojno državljanstvo, osim u izuzecima, navodeći da su postojali napori da se to pitanje riješi.
„Značajan broj crnogorskih državljana ima nezakonito državljanstvo druge države. Odnosno, oni su strani državljani koji imaju nezakonito crnogorsko državljanstvo i utiču na izborni proces. Ukoliko bi bilo legalno dvojno državljanstvo, mi ne bismo imali taj problem“, kazao je Vujović.
Podsjetio je da su do kraja 2008. godine postojali pregovori o dvojnom državljanstvu sa Srbijom.
„Makar 35 hiljada građana Crne Gore su tada potvrđeno i dokazano od Ministarstva unutrašnjih poslov uzeli srpsko državljanstvo u periodu od 2006. do 2008. godine. Sva ta lica prema važećim zakonskim propisima, trebala su da izgube državljanstvo Crne Gore i na taj način i biračko pravo“, pojasnio je Vujović.
Ukazao je da je prema procjenama studije koja je urađena, kad je u pitanju fiktivno prebivalište, broj osoba koje bi izgubilo prebivalište i biračko pravo išao od 21 do 22 hiljade.
„Sa druge strane, državljanstvo bi izgubilo od 61 do 92 hiljade ljudi, a time i biračko pravo“, poručio je Vujović.
Predsjednik Savjeta za transparentnost i ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović, rekao je da odgovorno tvrdi da su u toj instituciji ovom pitanju pristupili pravično, „bez zadnje namjere, skrivene agende, želje i potrebe da se pravi bilo kakav etnički, nacionalni i politički inžinjering“.„Zatekli smo stanje koje je komplikovano, to nije naša krivica jer se ta komunikacija usložnjavala protokom vremena iz više razloga. Pokušali smo da uđemo u realizaciju nečega što je sređivanje evidencije“, naveo je Sekulović.
Ukazao je da ukupan broj crnogorskih državljana u ovom trenutku 780.152, dok je ukupan broj crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori 677.894.
„U ovom trenutku 102 hiljade crnogorskim državljana nisu u biračkom spisku, jer nemaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, a tu ima i maloljetnika”.
Podsjetio je da su kao primarnu grupu za provjeru vezanu za birački spisak uzeli spisak crnogorskih državljana od oko 16 hiljada državljana koji nisu vadili novu ličnu kartu od 2008. godine.
“U okviru te brojke.1.300 nikad nije izvadilo nijedan crnogorski dokument, a nalaze se u biračkom spisku i to niko do sada provjeravao nije. Po mojoj procjeni, dvadesetak hiljada ljudi su nesporno višak u biračkom spisku, jer imaju crnogorsko državljanstvo, a žive u drugim državama“, rekao je Sekulović.
Konsultant Bojan Bugarin, ocijenio je da je, kad je Vlada krenula sa inicijativama koje su se odnosile na izmjenu Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, stručni i profesionalni pristup izostao, „bez kojeg ne bi smjelo da se ulazi u potencijalno tako osjetljiva politička pitanja“.
Poslanik SD-a, Boris Mugoša smatra da je Vlada znala, otkad je stupila na dužnost, zadatak Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, među kojima je priprema izmjena i dopuna Zakona o biračkom spisku, Zakona o registrima prebivališta i boravišta, analiza primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Sekretar Državne izborne komisije Nikola Dedeić ocijenio je da postoji zajednički cilj, navodeći da je to uređen birački spisak i da svi imaju povjerenje u izborni proces.
