Akcija za socijalnu pravdu (ASP) je ocijenila kako će po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu rad crnogorskih tužilaca biti ocjenjivan jednom u četiri godine, u 40 odsto predmeta će im se tolerisati izostanak rezultata, mandat Tužilačkog savjeta se sa četiri povećati na pet godina, a Skupštini Crne Gore će se oduzeti predlaganje dva člana tog tijela, pa se jedan vraća tužiocima, a jednog će birati Advokatska komora Crne Gore.
“Prednja rješenja iz izmjena Zakona o državnom tužilaštvu izazivaju skepsu da će tužilaštvo, koje se u zemlji većinski percipira kao upitno objektivno, sklono uticajima i blisko ranijoj vladajućoj garnituri Demokratske partije socijalista, ne samo opet kontrolisati rad Tužilačkog savjeta, već da ne treba očekivati značajnije pomake u tužilačkim istragama”, navode iz ASP-a.
Prema sadašnjem zakonskom rješenju, navode iz ove NVO, Tužilački savjet ima predsjednika, koji je Vrhovni državni tužilac, i deset članova.
“Od toga su četiri člana iz reda tužilaca, četiri su ugledna pravnika, jedan je predstavnik Ministarstva pravde, a jedan je iz reda nevladinih organizacija, a upravo ovakav sastav Tužilačkog savjeta pokrenuo je određene promjene u tužilaštvu, koje su rezultirale izvjesnim rezultatima, pa su neke od tzv „većih riba” ipak završile iza rešetaka”, kazali su iz ASP-a.
Novim rješenjem se Skupštini, pojasnili su iz ASP, oduzima pravo da bira četiri ugledna pravnika, već će ona birati samo dva, a od ta dva člana Tužilačkog savjeta jednog će ubuduće birati tužioci, pa će oni imati pet članova, a jednog će predlagati Advokatska komora Crne Gore, dok Ministarstvo pravde i nevladine organizacije zadržavaju pravo na po svog predstavnika. Nema obrazloženja zašto se predlaže da Advokatska komora Crne Gore ima svog predstavnika u Tužilačkom savjetu, saopštavaju iz ASP-a.
“U isto vrijeme, izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) definišu pojam „visokog javnog funkcionera”, prema kojima će on provoditi istrage u odnosu na korupciju, ali se čini da definicija nije do kraja razrađena i nije jasno zašto se određena lica ne podvode pod taj pojam. Među visokim javnim funkcionerima su tri ključne državne funkcije i njihovi generalni sekretari, poslanici, član vlade, državni sekretar i generalni direktor u ministarstvu, direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost, Agencije za sprječavanje korupcije, Agencije za zaštitu konkurencije, sudije, tužioci, ombudsman, zaštitnik imovinsko pravnih interesa”, dodaju u saopštenju.
To su, pojasnili su, starješina organa uprave i njegov pomoćnik za izvršenje krivičnih sankcija, zaštitu tajnih podataka, poreze, carine, igre na sreću, kapitalne projekte, nekretnine, državnu imovinu, zaštitu životne sredine i inspekcijske poslove.
“Međutim, ostaje nejasno da li poslovi za kapitalne projekte uključuju samo Upravu za kapitalne projekte, ili i starješinu Uprave za saobraćaj, koja na godišnjem nivou provodi postupke iznosa više desetina miliona eura, te da li poslovi zaštite životne sredine obuhvataju i Upravu za šume i Upravu za vode. Nejasno je i zašto starješina Uprave za kadrove, koja provodi zapošljavanja u javnoj administraciji, nije u ovoj grupi”, tvrde iz ASP.
T”akođe se definicijom prepoznaje kao visoki javni funkcioner gradonačelnik Glavnog grada i Prijestonice, predsjednik opštine, predsjednik skupštine opštine, ali ne i glavni administrator opštine, koji je uz predsjednika opštine jedna od ključnih figura na lokalnom nivou, navode iz ASP-a. Definicija prepoznaje kao visokog javnog funkcionera guvernera i člana Savjeta Centralne banke Crne Gore, ali van definicije ostaje upravljački tim Investiciono razvojnog fonda, koji godišnje odlučuje o dodjeli kredita vrijednih preko 100 miliona eura i čiji savjet bira upravo vlada”, kazali su iz ASP-a.
Kao javni funkcioner prepoznati su i izabrano ili imenovano lice u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu.
Prema Zakonu o privrednim društvima, podsjećaju iz ove NVO, to su samo ortačko, komanditno, akcionarsko i doo (društvo sa ograničenom odgovornošću), navode iz ASP-a.
“SDT više neće biti nadležno za izbornu korupciju. Takođe ni za krivična djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju i zloupotrebe ovlašćenja u privredi, ako je pribavljena korist preko 40 hiljada, iako su upravo ova dva krivična djela izuzetno značajna i bilo bi opravdano da se zadrže u nadležnosti specijalnog tužilaštva, uz podizanje novčanog praga za gonjenje”, kazali su iz ASP-a.
Akcija za socijalnu pravdu je već ukazala da su u izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđena određena rješenja, koja se ne mogu tumačiti kao korak naprijed, već naprotiv, pa se može ocijeniti da se IBAR zakonima, iako građani željno isčekuju njihovo usvajanje i to se ne smije prokockati, ipak najviše raduju tužioci i sudije, a građani već sada mogu da zaborave da će im biti isporučena ona stvarna pravda, koju većina godinama čeka, zaključuju se u saopštenju.
