U periodu od 19. novembra prošle godine do prvog juna ove u Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova pristiglo je 14 354 zahtjeva za rješavanje radnih sporova.
Broj podnesenih predloga odnosi se na više od 20.000 lica.
Zbog ogromnog broja predmeta i nedovoljnog broja zaposlenih, Agencija ne može preventivno da djeluje na nastajanje novih sporova, kazala je za Gradski portal Enesa Rastoder, direktorka Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
Direktorica ističe da je u periodu od 01.01.2024.g. do 01.06.2024.godine, predato je 2579 predloga, a da je broj prenesenih predloga iz 2023. godine 12.301.
„Od navedenog broja prenijetih predloga, 11.775 predloga je pristiglo u Agenciju u periodu od 19.11.2023. do 31.12.2023.godine. Razlog uvećanog broja predloga je vezan za rok zastarjelosti novčanih potraživanja iz rada i po osnovu rada, koja su nastala u periodu od 2008. do 7.01.2020., i za koja, saglasno odredbi Zakona o radu, zastarijevanje će nastupiti za 4 godine, i to 07.01.2024. godine“, kazala je Rastoder.
Istakla je da se broj podnesenih predloga odnosio na više od 20.000 zaposlenih lica, bivših zaposlenih, naslednika bivših zaposlenih, predstavnika sindikata sa spiskovima od po nekoliko stotina zaposlenih.
Dodaje da je, gotovo, u svim predlozima navedeno više predmeta sporova, što bi po broju predmeta, sporovi bili uvećani za skoro pet puta.
„Od tih predmeta su prednjačili troškovi prevoza na rad i sa rada, zahtjevi za povraćaj kriznog poreza, povraćaj sredstava uplaćenih u stambeni fond, manje isplaćene zarade, prekovremenog, noćnog, faktičkog rada, toplog obroka i regresa, jubilarnih nagrada, članstva u komisijama, misijama, disciplinske odgovornosti, godišnjih odmora, odvojenog života, naknade štete zbog nezakonitog razrješenja, po presudama“, saopštila je Rastoder.
Navodi da prioritet u radu Agencije imaju predmeti koji se odnose na neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje, prilikom odlaska u penziju.
Pokretanjem postupaka pred Agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje radnih sporova, prekida se rok za zastarjelost, i podnosioci predloga mogu u roku od 15 dana od okončanja postupka pred Agencijom pokrenuti spor pred nadležnim sudom.
„Agencija je u cilju ekonomičnosti, i ograničenih budžetskih sredstava za nagrade i naknade miriteljima, donijela 1000 rješenja o spajanju postupaka u jedinstveni postupak, za 10.000 predlagača koji su imali isti činjenični i pravni osnov i istog poslodavca“, kazala je direktorka Agencije za mirno rješvanje radnih sporova.
Objašnjava da su obrađeni svi pristigli predmeti, da je izvršena trijaža predloga, od čega je miriteljima dodijeljeno 60% predmeta.
„Ostalih 40% su u proceduri i čekaju dalje raspoređivanje miriteljima, saglasno dinamici završavanja predmeta. Od gore navedenog broja, uspješno je okončano oko 20% predloga podnosilaca. Smatramo da će svi postupci koji su započeti, biti završeni do kraja godine“, saopštila je Rastoder.
Agencija trenutno ima 45 aktivnih miritelja koji zadužuju predmete.
„Imajući u vidu da se dodjela predmeta miriteljima, saglasno Zakonu o mirnom rješavanju radnih sporova, vrši prema azbučnom redu početnog slova prezimena, i raspoloživosti miritelja u trenutku podjele predmeta, miritelji imaju srazmjeran broj predmeta u radu“, rekla je Rastoder.
Priliv novih predmeta ogroman, miritelja i budžetskih sredstava nedovoljno
Rastoder govoreći problemima u radu Agencije za mirno rješavanje radnih sporova posebno je istakla da se oni odnose na nedovoljan broj zaposlenih u Agenciji, da je ogroman priliv predmeta.
Direktorka smatra da je taj priliv bio neka vrsta vanredne situacije zbog zastare novčanih potraživanja iz rada i po osnovu rada, jer kako navodi, nakon 07. Januara, priliv predmeta je bio u očekivanom broju.
„Ograničena budžetska sredstva za nagrade i naknade miriteljima, koja saglasno Uredbi iznosi 50 eura, tako da je zadatak Agencije da organizuje posao sa što manje troškova, iz kojeg razloga se vrši spajanje postupaka. Na primjer miritelj ima naknadu po donesenom rješenju 50 eura ili ako je sporazumom obuhvaćeno više od 10 lica 70 eura, a sad se desilo da rješenje o spajanju ima i preko 100 lica“, pojasnila je Rastoder.
Direktorka Agencije ukazuje da je i jedan od većih problema nemogućnost umrežavanja savjetnika sa elektronskom bazom, nakon sajber napada, tako da su i dalje u toku testiranja softverskih rješenja za umrežavanje podataka od strane Ministarstva javne uprave.
Takođe je istakla i da je spora procedura i okončanje postupaka od oglašavanja radnih mjesta do donošenja konačne odluke o izboru kandidata, za mogućnost zapošljavanja novih lica u Agenciji.
„Zbog ogromnog broja predmeta, Agencija ne može da djeluje preventivno na nastajanje sporova, održavanjem edukacija za zaposlene i poslodavce i promociju vansudskog rješavanja sporova, jer troškove pred Agencijom snosi država, a troškovi postupaka pred sudom budu i do deset puta veći“, saopštila je Rastoder.
Direktorka Agencije se zapitala da li poslodavci prepoznaju značaj vansudskog rjepšavanja sporova.
„Mislim da prepoznju, ali prolongiraju obavezu, jer postupci pred sudom traju i nekoliko godina“, kazala je Rastoder.
Dodala je da su problem i neuredni predlozi u smislu navođenja druge strane u sporu.
„Kontakt podataka, jer su zaposleni u jednom periodu bili zaposleni u nekom organu uprave, koji je reorganizacijom , više puta, tokom godina mijenjao naziv, što nam odugovlači postupak. Zatim veliki broj organizacionih jedinica npr. u ministarstvima, gdje je protok dokumentacije i podnesaka veoma spor; nedovoljna motivacija zaposlenih za rad “pod pritiskom” (mislim na rad koji zahtijeva obavaljanje više zadataka u kratkom roku i velikom obimu). Bolovanja, privremena spriječenost za rad, gdje se u javnom sektoru odbija 10% od zarade“, zaključila je Rastoder.
Podsjećamo da je u izvještaju o radu Agencije za mirno rješavanje radnih sporova za 2023. godinu navedeno da je u periodu od 01.01. do 31.12.2023.godine, bilo ukupno 16.463 predmeta, koji su se odnosili na individualne radne sporove.
Tim izvještajem je utvrđeno da je najviše sporova bilo povodom prevoza i to 8.189 spor.
Najveći broj podnešenih predloga za rešavanje radnih sporova pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova je podnijeto u Podgorici (9118) i Nikšiću (1439), dok je najmanje podnijeto u Zeti (25) i Petnjici (3).
U izvještaju se navodi da se pokrenuti postupci mirenja u izvjestajnom periodu odnose na preko 20.000 zaposlenih, koji je uslovljeni sporovima koji su pokrenutim zbog nastupajućeg roka zastare novčanih potraživanja nastalih po osnovu rada i iz rada, u periodu od 2008.godine do 07. januara 2020.godine.
„Saglasno odredbi clana 211 Zakona o radu, novcana potrazivanja nastala po osnovu rada i iz rada, u prednje navedenom periodu, zastarijevaju za cetiri godine, sto je i uslovilo podnosenje velikog broja predmeta, od strane zaposlenih i bivsih zaposlenih kod poslodavaca iz javnog i realnog sektora. S tim u vezi, u periodu od 19.11.2023. do 31.12.2023. godine, Agenciji je podneseno 11.775 predloga, a nakon tog roka, do nastupanja zastarjelosti 07.01.2024.godine, jos preko 3.000 predmeta“, stoji u izvještaju o radu Agencije.
Dodaje se da su predloge pojedinačno podnosili zaposleni i bivši zaposleni, pravni sljedbenici zaposlenih, kao i ovlasceni punomocnici advokati i predstavnici sindikalnih organizacija.
„S druge strane, ukupan broj pokrenutih sporova koji su pokrenuti pred Agencijom do 19.11.2023.godine, iznosio je 4.151, od kojeg broja je 1.090 bilo prenesenih predmeta iz prethodne godine (2022.)“, zaključuje se u izvještaju o radu Agencije.
Izvor: Svetozar Šćekić/Gradski portal
