Nizak krvni pritisak se definiše kao vrijednost krvnog pritiska koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu u određenim uslovima i relativan je pojam.
Vrijednosti krvnog pritiska razlikuju se zavisno od aktivnosti, godina starosti, ljekova i zdravstvenog stanja. Veliko je pitanje koliko nizak treba da bude krvni pritisak kako bi se dugotrajno stanje niskog krvnog pritiska označilo kao bolest – hronična hipotenzija sa simptomima i/ili smanjenjem kvaliteta života.
Podjela i uzrok nastanka
Hipotenzija definiše se krvnim pritiskom manjim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta u ambulantnim uslovima uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglice, nesvjestice, anksioznost ili depresija, osjećaj jakog lupanja srca, znojenje) i odsutnost drugih bolesti.
Osim trajno prisutnog niskog krvnog pritiska (hronična primarna, idiopatska) kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lekovima, i akutna stanja s naglim padom krvnog pritiska od kojih su ortostatska (posturalna) i postprandijalna hipotenzija najučestalije.
Klinička slika
Trajno nizak krvni pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska, kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snabdijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje. U tom slučaju može nastati vrtoglavica, omaglice, slabost tijela, poremećaj vida pa i kratka nesvjest (sinkopa).
Primarna hipotenzija – trajno nizak krvni pritisak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan uticaj geografskog područja, ishrane (naročito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni pritisak.
Sekundarna hipotenzija – stanja koja mogu uzrokovati nizak pritisak su: krvarenje, infekcije, dehidratacija, različite bolesti srca – infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produženo odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani “udar”, šok, pad pritiska nakon obavljanja male i/ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekotine, uznapredovali dijabetes, oštećenja kičmene moždine.
Ljekovi koji mogu uzrokovati hipotenziju:
Antihipertenzivi
Diuretici
Antagonisti kalcijuma
Beta blokatori
Antidepresivi
Analgetici iz grupe narkotika
Alkohol
Ortostatska (posturalna) hipotenzija je nagli pad pritiska nakon zauzimanja stojećeg položaja. Ako je uzrokovana bolestima, stanjima i ljekovima naziva se sekundarna ortostatska hipotenzija. Idiopatska ortostatska hipotenzija postoji kad se ne može utvrditi bolest ili lijek koji bi je uzrokovao, često je pokazatelj poremećaja funkcije određenih djelova nervnog sistema.
Postprandijalna hipotenzija – javlja se kod određenog broja osoba neposredno nakon jela. Češća je kod starijih osoba, osoba s inače povišenim krvnim pritiskom i onih s određenim poremećajima autonomnog nervnog sistema. Osobe s ovim stanjem ne smijju uzimati antihipertenzive prije jela i nakon jela trebaju prileći. Uzimanje određenih ljekova prije jela može pomoći npr. nesteroidni antiinflamatorni ljekovi, oktreotid, kofein, dihidroergotamin. hipotenzija)
Dijagnoza
Prvo treba utvrditi da li je hipotenzija primarna ili sekundarna, odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili ljekove koji dovode do sekundarne hipotenzije. Nakon pregleda cijelog tijela potrebno je u više navrata izmjeriti krvni pritisak i frekvencu srca u ležećem, sjedećem i u stojećem položaju. Laboratorijska testiranja treba ograničiti na glukozu, kompletnu krvnu sliku i funkciju bubrega. Nakon toga je preporučljivo obaviti praćenje krvnog pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti, odnosno njegovo 24-satno mjerenje.
Liječenje
Liječenje je usmjereno ka olakšanju simptoma, nije potrebno ako nizak krvni pritisak ne uzrokuje simptome niti smanjuje kvalitet života.
Mjere liječenja su sledeće:
Mjere u vezi sa ishranom uključuju povećanje uzimanja soli.
Ustajanje iz kreveta treba biti postupno.
Povećati tjelesnu aktivnost.
Kofein.
Ako opisane mjere ne dovode do zadovoljavajućeg povišenja krvnog pritiska i olakšanja simptoma preporučuju se ljekovi.
Mogući terapijski režim uključuje dihidroergotamin, etilefrin, amezinium, njihovu kombinaciju ili postupno dodavanje mineralokortikoida.
Liječenje sekundarne hipotenzije zavisi od uzroka.
Pogledajte sva pitanja i odgovore u vezi sa niskim krvnim pritiskom (hipotenzijom).
Izvor: Stetoskop.info
