Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković, smatra da su napadi na ljekare alarm za svako civilizovano društvo i nada se da će sve institucije dati doprinos kako bi zaposlenimaa u Hitnoj bio omogućen bezbjedan rad.
U posljednje vrijeme svjedoci smo čestih napada na zdravstvene radnike, a pogotovo u službama hitne pomoći, pa su se tako i u Nikšiću, nedavno, dešavale nemile scene i to u dva navrata.
„Svaki zaposleni Hitne pomoći radi veoma odgovorno, a posao im je vrlo specifican, pun stresa i nepredvidivih situacija. Razloge za napade na zdravstvene radnike moramo tražiti u samom društvu i oni se moraju sagledati sa više aspekata što iziskuje vrlo pažljivo razmatranje svih uzroka. Ljekari i ostalo osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore radi sa veoma osjetljivom polulacijom – pacijentima koji imaju zdravstveni problem i koji očekuju da im se odmah riješi. Za sada skoro sve jedinicine Hitne medicinske pomoći na nivou države imaju video nadzor, a razmatra se i opcija uvođenja sistema koji bi bezbjednost uposlenih ali i pacijenata izdigao na znatno viši nivo“, kaže Niković, naglašavajući da su se u gotovo svim crnogorskim gradovima do sada dešavale slične situacije, te da je bilo i gorih dešavanja od nedavnih u gradu podno Trebjese.
„Moramo ovaj problem rješavati urgentno, neophodno je uvođenje novih zakonskih normi, strožih kazni za sve koji fizički nasrću na zdravstvene radnike, dok oni pokušavaju da im pruže neophodnu medicinsku uslugu. Tačno je da su naše službe pokrivene video nadzorom, ali razmatramo i da zbog specifičnosti posla uvedemo fizičko obezbjeđenje, što nije jednostavno s obzirom na to da imamo jedinice na čak 24 lokacije. Zaista je neophodno zakonski jasno definisati sankciju za svakog prestupnika i u kompletan proces moraju biti uključeni Minstarstvo zdravlja, Ministarstvo pravde, Fond zdravstva, MUP i policija“, riječi su direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Na pitanje da li je tačno da u hitnim službama najčešće rade mlađi ljekari, te da li je moguće da ponekad imaju manje senzibiliteta za bolesne, kako nekad građani tvrde, Niković uzvraća tvrdnjom da su ljekari stručni i da se maksimalno trude da odgovore zadatku koji je postavljen pred njima.
„Svaki ljekar koji završi fakultet i pripravnički staž mlad je, ali ljekar svoj posao obavlja stručno i profesionalno sa svim stečenim znanjima, pa samim tim spreman je ida odgovori brojnim izazovima koje nosi profesija koju je izabrao. Nažalost, problemi su godinama gurani pod tepih, još iz perioda kada sam ja bio mladi ljekar. Oni samo danas isplivavaju na površinu. Probleme treba rješavati institucinalno i nazvati ih pravim imenom. Uzimati zakon u svoje ruke u bilo kom obliku, verbalnom ili fizičkom, davno je prevaziđena norma, te se nadam da će građani shvatiti da smo tu zbog njih i da će nam pomoći da bolje shvatimo njihove zdravstvene probleme, ali nam moraju dozvoliti da radimo, pregledamo ih i da im pomažemo. U suprotnom, dez dijagnoze nema ni terapije, pa će i problemi ostati neriješeni“, istakao je Niković.
Nikšić je grad, kako kaže, koji je uvijek odisao duhom i posebnom kulturom življenja, pa je siguran i da su to samo sporadični slučajevi, najavljujući skoru adaptaciju upravo Hitne službe u gradu podno Trebjese.
„Uskoro ćemo imati savremeno adaptiran prostor u Nikšiću, novu medicinsku opremu, a svjedoci smo da hitne službe u Crnoj Gori nikad do 2021. godine nijesu osavremenjavane. Sve naše jedinice bile su potpuno devastirane, a sad imamo plan da ih sve do kraja naredne godine potpuno uredimo, pa će biti zadovoljniji i medicinski radnici i pacijenti“, kaže direktor Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković.
Izvor: Pobjeda
