Predatori na internetu, ali i predatori u stvarnosti. Sve su češći i slučajevi obljube maloljetnica, koji zabrinjavaju. Naročito kaznena politika koja prati takve slučajeve. Zato se u javnosti više puta pokretalo pitanje izmjene postojećih zakona.
Potvrđena kazna zatvora od dvije godine za Danilovgrađanina koji je izvršio produženo krivično djelo obljuba nad maloljetnicom izazvala je burne reakcije u javnosti.
U Centru za ženska prava kažu da su kazne za ta krivična djela uglavnom najblaže.
Ana Jaredić iz Centra za ženska prava kaže da je prioritet kakva se poruka šalje žrtvama.
„Cilj sankcije ne bi trebalo da bude samo preventiva budućeg nasilja nego time se šalje poruka žrtvi da je ono što joj se desilo uvaženo, da je njena žrtva uvažena. A od samog postupka pa do trajanja mislimo da se prava i interesi žrtava ne uzimaju u obzir u dovoljnoj mjeri“, rekla je ona.
U Udruženju roditelji saopštili su da se u ovom slučaju čak išlo ispod tadašnjeg zakonskog minimuma od tri godine dok iz Apelacionog suda kažu da nijesu imali mogućnost da preinače izrečenu kaznu.
Mirjana Popović predsjednica Apelacionog suda navodi da nadležno državno tužilaštvo nije osporavalo visinu kazne koju je izrekao Viši sud u Podgorici.
„Kod ove činjenice, odsustva žalbe nadležnog tužilašva Aplacioni sud nije ni imao zakonskih mogućnosti da ovakvu kaznu eventualno preinače izricanjem strožije kazne“, navela je ona.
Građani su u maju protestovali zbog odluke Apelacionog suda da okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora s maksimalnih 15 na osam godina.
Predsjednica suda kaže da je svaka presuda slučaj za sebe i da se moraju uzeti u obzir okolnosti.
„Sudije kada odmjeravaju kaznu vrše individualizaciju kazne. Na taj proces koji je jedan od najsloženijih u krivičnom pravu djeluju sve okolnosti svakog konkretnog slučaja pa i one koje se odnose ne samo na oštećenog već i na optuženog“, navela je Popović.
„Mora mu kazati da su imali u vidu i sudsku praksu koja im je u tom trenutku bila dostpuna“, navela je Popović.
Na pitanje da li smatra da su kazne u slučjevima protiv polne slobode niske i u Zakonu, Popovićeva kaže da je ta kaznena politika zaslužila pažnju Apelacionog suda.
„Moramo imati u vidu da nijesu samo sudije te koje kreiraju kaznenu politiku. Mislim da je u rukama Zakonodavnog tijela da vrši izmjene zakona kojima bi se raspon kazni povećao“ navela je ona.
Ana Jaredić iz Centra za ženska prava rekla je da je seksualno nasilje specifična vrsta nasilja pa i posljedice koje ono ostavlja po žrtvu su teže.
„Teži i možda važniji od zakonskih propisa je oporavak žrtve i ponovna socijalizacija čemu svakako ne doprinose postupci koji traju nekad i duže od tri godine“, rekla je Jaredić.
U Centru za ženska prava problematizuju i način naknade štete koji se ne obavlja u sklopu istog postupka.
Izvor: RTCG
