Strategija visokog obrazovanja koja je stupila na snagu 2017. godine uvela je novi model studiranja 3+2+3. Iako je ovaj model usklađen sa evropskim standardima, izazovi s kojima se susreće crnogorsko visoko obrazovanje ukazuju na potrebu za dodatnom analizom i prilagođavanjem ovog modela kako bi se bolje uskladio s potrebama tržišta rada, navodi se u novoj Strategiji razvoja visokog obrazovanja za period 2024-2027. godine, koja je objavljena na sajtu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iako je model 3+2+3 uveden s ciljem unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranja konkurentnog kadra, realnost pokazuje da tržište rada još uvijek ne prepoznaje u potpunosti kompetencije stečene ovim modelom.
„Treba uzeti u obzir da ovoj Strategiji nije prethodila temeljna analiza dosadašnjeg modela studiranja 3+2+3 koji, u značajnoj mjeri, još uvijek nije prepoznalo tržište rada. Osim toga, s pravom se postavlja pitanje da li je za pojedine poslove potrebno znanje i vještine koje se stiču završetkom bečelor studija, odnosno master studija“, navodi se u novoj Strategiji.
Dodatno, preovladava skepsa prema tome da li trogodišnje osnovne studije mogu pružiti adekvatne kompetencije za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje. Prethodni model četvorogodišnjeg obrazovanja, koji je uključivao specijalističke studije, bio je bolje prihvaćen, kako od strane studenata tako i poslodavaca.
„Dosadašnja organizacija osnovnih studija nije imala jasne pokazatelje učinaka, koja treba da obezbijede odgovarajući status visokoškolaca. Od početka realizacije trogodišnjih studija stvoreno je nepovjerenje da prvi ciklus visokog obrazovanja (trogodišnje studije) može obezbijediti odgovarajuće kompetencije za potrebe tržišta rada“, ističe se u Strategiji.
Kako navode, ono što je neophodno uraditi sada, kada implementacija novog 3+2+3 modela traje, u cilju smanjenja uočenih nedostataka jeste detaljna analiza i poređenje postojećeg modela studija i potreba tržišta rada. To je neophodno kako bi se utvrdilo da li postojeći model zaista odgovara na izazove modernog tržišta i da li su stečene kompetencije relevantne za radna mjesta.
„Treba uraditi detaljnu analizu postojećeg modela studija i potreba tržišta rada, polazeći od činjenice da je uspostavljeni Crnogorski okvir kvalifikacija uporediv sa Evropskim okvirom kvalifikacija“, preporučuje se u Strategiji.
U kakvom položaju se nalaze visokoškolci sa VI stepenom obrazovanja pokazuju i podaci potražnje na tržištu rada. Za VII-1 podnivo obrazovanja potražnja je iznosila čak i do 93 odsto, dok je potreba za VI nivoom obrazovanja 3-4,5 odsto ukupnih potreba.
Dodatno, kako se navodi u Strategiji broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta za VII-1 podnivo kvalifikacija je u posljednjoj godini posmatranog perioda bio je znatno veći od broja nezaposlenih (5.557 u odnosu na 4.101), dok je kod VI nivoa učešće slobodnih radnih mjesta ispod 10 odsto od broja nezaposlenih (216 u odnosu na 2.908).
Napominjemo da su na ovaj problem upozoravali i sami studenti, koji su ranije Ministarstvu uputili prijedlog o vraćanju starog modela studiranja.
Prethodna Strategija razvoja visokog obrazovanja postavila je kao jedan od ciljeva usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, ali dosadašnja praksa jasno pokazuje da ovo usklađivanje nije u potpunosti ostvareno.
„U periodu do usvajanja Zakona iz 2017. godine nije normativno bio prepoznat značaj ishoda učenja, tako da oni nijesu bili sastavni dio kurikuluma studijskih programa. U novom Zakonu, ishodi učenja su naglašeni kao obavezan sadržaj programa… Polazna faza njihove implementacije, posebno za studijski program, urađena je nesistematično, tako da je postupak za njihovo definisanje po nivoima, poštujući taksonomiju bio pojednostavljivan kako po suštini, tako i po značaju.“, navodi se u Strategiji.
Kako pojašnjavaju, iako su određene ustanove napravile napredak u primjeni ishoda učenja, postoji potreba za stalnim preispitivanjem, optimizacijom i poboljšanjem ovih ishoda na osnovu savremenih trendova u obrazovanju i potrebama tržišta.
„Ishode učenja treba stalno preispitivati, optimizovati i poboljšavati na bazi savremenih trendova obrazovanja i tržišta rada. Neophodno je realizovati i stalno usaglašavati ishode učenja poređenjem sa referentnim univerzitetima kako bi se postigla bolja prepoznatljivost i povećala konkurentnost“, navodi se.
Dodatno, preporuka je i uspostavljanje kontinuirane analize nezaposlenosti nakon stečenog visokog obrazovanja, kao i praćenje otvorenih radnih mjesta, što bi moglo da poveže potrebe i ponudu radnih mjesta i ubrzano obezbijedi pozitivne efekte kod zapošljavanja poslije završetka studija.
Izvor: Gradski.me
