Sadržaj
Više od 90.000 učenika osnovnih i srednjih škola juče se vratilo u klupe, a na prvu veću pauzu – raspust, poći će ranije nego proteklih godina – 27. decembra.
Drugo polugodište, saznaju “Vijesti”, počinje 20. januara 2025, a ova školska godina imaće 183 radna dana, tri više nego ranije.
Radi se, rečeno je redakciji „Vijesti“, o pauzi koju su učenici prethodnih godina imali između prvog i drugog klasifikacionog perioda – prvi dani novembra.
Ukoliko poslanici u Skupštini Crne Gore sjutra ponovo podrže Predlog izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, školska 2024/2025. godina imaće dva polugodišta. Skupština je u avgustu usvojila taj propis, ali ga predsjednik Jakov Milatović nije potpisao.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović, ranije je saopšteno da će Školski kalendar biti donijet “početkom školske godine”.
“Uprave škola dobiće detaljna uputstva, s obzirom na to da će novi dnevnici u skladu sa izmjenom broja klasifikacionih perioda biti štampani tek naredne godine. U januaru bi trebalo da bude raspisan tender”, kazao je “Vijestima” izvor iz Ministarstva.
U tom resoru prošle sedmice održani su sastanci sa direktorima ustanova, rečeno je redakciji, kako bi im se pojasnio način funkcionisanja do izrade novih dnevnika, ali i pojasnile nedoumice u vezi sa više radnih dana u odnosu na prethodne godine.
Iz škola su “Vijestima” juče kazali da im dnevnici još nijesu dopremljeni, a juče do 15 časova, uprave nijesu dobile najavljena uputstva.
Na desetine objekata u novom ruhu
Spasoje Ostojić iz Ministarstva prosvjete precizirao je da se juče u klupe vratilo oko 70.000 osnovaca i oko 27.000 srednjoškolaca.
Tomić je u “Bojama jutra” televizije “Vijesti” kazao da je na desetine objekata rekonstruisano od početka godine, a da su radovi intenzivirani tokom ljetnjeg raspusta.
“Vjerujemo da smo spremili iznenađenja učenicima u mnogim školama – u gotovo 70 objekata su prijatniji uslovi. Neki učenici će imati konačno sisteme grijanja, neki će imati uređenije učionice, toalete, a prije svega riješili smo glavne probleme koji se tiču osnovnih stvari – krovove, fasade, stolariju,…”, kazao je Tomić.
Govoreći o gradnji novog objekta podgoričke OŠ “Vladimir Nazor”, koja je prije tri godine srušena jer nije bila bezbjedna za đake, kazao je da radovi idu planiranom dinamikom.
“Nema nepredviđenih okolnosti i vjerujemo da će već krajem februara sljedeće godine biti predata učenicima na korišćenje”, naglasio je Tomić i dodao je raspisan “tender za glavnog obrađivača projekta za buduću školu u Siti kvartu, dok se radovi nastavljaju u Baru, tivatskom naselju Radovići…”.
Tomić je naglasio da je od početka godine do juna školama isporučena informatička oprema u vrijednosti od 6,3 miliona eura.
“Od početka septembra kreće isporuka opreme u vrijednosti od 500.000 eura… U ovoj školskoj godini škole su opremljene sa oko 60 odsto opreme potrebne za idealno stanje nastave”, kazao je Tomić.
Zajednički do najboljeg modela izbora direktora
Izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, pored plana da školska godina umjesto četiri ima dva klasifikaciona perioda – polugodišta, predviđale su i da se izbor direktora vraća u nadležnost ministra prosvjete.
Predsjednik Milatović vratio je parlamentu propis, ističući da se novim Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju ponovi “uvodi loša praksa, jer će se direktori škola birati po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine”.
“Imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od najvažnijih stubova našeg društva, njegovo ponovno stavljanje pod politiCku kontrolu predstavlja korak unazad. Da naglasim da je Zakon izmijenjen bez prethodne javne rasprave i uključivanja stručne i zainteresovane javnosti, što je nažalost postalo pravilo. Zato, poštovani građani, apelujem da ostane na snazi zakonsko rješenje gdje škole biraju svoje direktore, a da zajedno radimo na unapređenju istog kako bismo išli korak naprijed, a ne korak unazad”, rekao je tada Milatović.
Tomić je, pak, juče kazao da je pitanje krovnog obrazovnog zakona “dobilo negdje i političku konotaciju u prethodnom periodu”.
“Imamo više od 30 nefunkcionalnih školskih odbora… Možete misliti kako funkcioniše ustanove gdje direktora bira nefunkcionalni organ. Imamo izreda i školske odbore koji su se oglušili na neke inspekcijske nalaze za smjenu direktora…
Bez ulaženja u meritum samog načina novog izbora direktora, mogu vam reći da je postojeći zadao dosta problema”, kazao je Tomić.
Prema njegovim riječima, preostaje da se, kroz izradu novog propisa na kojoj radi tijelo Ministarstva, nađe rješenje koje će biti na zadovoljstvo svih.
“…Da ne usporava sistem, a da ponovo otklonimo te dileme koje negdje dio javnosti ima”, zaključio je.
Uskoro i video-nadzor
Govoreći o uvođenju video-nadzora u školska dvorišta i holove, Tomić je kazao da je resor prosvjete tokom ljeta obezbijedio sredstva za 26 ustanova, koje nijesu imale tu vrstu opreme.
“Prilikom analize postojećih sistema, shvatili smo da neke škole i neki objekti nijesu baš na adekvatan način, što se tiče zakonskih preduslova, sprovodili proceduru, pa smo u komunikaciji kako s kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a ponekad i sa kolegama iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, sačinili pravilnike i akte koje smo u vidu templejta proslijedili školama… Vjerujemo da će uskoro sve škole biti pokrivene adekvatnim sistemima video-nadzora na način da će se u svakom momentu štititi ličnost djece i prosvjetnih radnika”, kazao je Tomić.
Izvor: Vijesti
