Crna Gora više od decenije barata jedinim podatkom o broju elementarno nepismenih građana, a nove informacije o tome neće dobiti ni kroz posljednji popis stanovništva koji je završen krajem prošle godine i čiji se podaci još obrađuju.
U svijetu je juče, 8. septembra, obilježavan Međunarodni dan pismenosti, a Uprava za statistiku (Monstat), posljednjim popisom stanovništva, nije prikupila podatke o pismenosti. Podaci popisa stanovništva iz 2011. godine pokazali su da se prstom potpisuje 8.149 stanovnika, prosječne starosti 62 godine.
“Kako je stopa nepismenih utvrđena Popisom 2011. godine 1,5 odsto i prosječna starost nepismenih 62 godine, a s druge strane stopa pohađanja osnovne škole veoma visoka, Popisom 2023. se nisu prikupljali podaci o pismenosti”, odgovorili su iz Monstata.
Učenici stiču nefunkcionalna znanja
To što država nema podatke o elementarno nepismenom broju stanovnika, periodično dobija rezultate Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) testiranja prema kojima su naši petnaestogodišnjaci, uglavnom, na začelju kada je u pitanju čitalačka pismenost. Oni su, na prethodnom PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) ostvarili najgori rezultat u protekloj deceniji i zauzeli 56. mjesto u segmentu čitalačke pismenosti.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović, “Vijestima” su kazali da ti rezultati govore “o tome da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja koja oni reprodukuju za ocjenu”.
“Ali ta znanja ne umiju da primijene u realnom kontekstu. Zabrinjava što imamo mali broj izvanrednih učenika. U osnovim školama imamo 8,5 dobitnika diplome Luča. Imamo problem s kriterijumima ocjenjivanja”, kazali su iz tog resora.
Istakli su da Zavod za školstvo, Ispitni centar i MPNI rade na projektu “PISA 2025 – Nauka u fokusu” od decembra 2022. godine.
“Takođe, Ispitni centar je u saradnji s Ministarstvom, na svom vebsajtu, objavio materijale u vezi s PISA testiranjem: interaktivne zadatke iz čitanja, matematike i nauke koje učenici mogu rješavati na telefonu. Zahvaljujući tome i programu Zavoda za školstvo ‘PISA 2025 – Nauka u fokusu’, smatramo da je većina učenika trećeg ciklusa osnovne škole i prvog i drugog razreda srednje škole i njihovih nastavnika upoznata s nekim od PISA zadataka”, rekli su oni.
Podsjetili su da je, u aprilu, održano probno PISA testiranje.
“A Ispitni centar dobio je od škola povratne informacije o realizaciji testiranja, kao i sugestije šta treba učiniti da rezultati Crne Gore na PISA testiranju budu bolji. Škole su navele da je jedan od glavnih uzroka nemotivisanost učenika da rade test koji nije za ocjenu”, kazali su iz MPNI.
Djevojčice uspješnije u čitanju od dječaka
Iz Ispitnog centra Crne Gore, kojim rukovodi Miloš Trivić, kazali su “Vijestima” da je Crna Gora, tokom prvih ciklusa PISA testiranja, bilježila stalan napredak iz čitalačke pismenosti.
“I najbolji rezultat (427 bodova) postigla je 2015. godine kada je prvi put testiranje u potpunosti sprovedeno na kompjuteru. Tekstovi i pitanja iz čitalačke pismenosti bili su identični onima na koja su učenici odgovarali u testovima papir-olovka”, kazali su iz Ispitnog centra.
“Vijestima” su kazali da je pad zabilježen u ciklusu PISA 2018 kada, kako tvrde, “čitanje postaje glavna oblast”.
“Novi tekstovi i zadaci imali su karakteristike digitalnog čitanja (hiperlink, skrolovanje, tabovi, interaktivni alati za komunikaciju, procjena pouzdanosti sadržaja). Do relativno naglog pada došlo je u posljednjem ciklusu testiranja učenika 2022. godine, u periodu kada su škole u velikoj mjeri bile zatvorene usljed pandemije COVID-19. Koliko je značajan pad od 22 boda u odnosu na 2015. godinu govori podatak da razlika u bodovima od 20 bodova predstavlja jednu godinu učenja”, rekli su.
Iz Ispitnog centra su kazali da su rezultati drugog testiranja čitalačke pismenosti – PIRLS pokazali da se crnogorski učenici mogu uporediti sa đacima iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
“I statistički nisu značajno različiti. Od zemalja iz regiona učenici Crne Gore imali su bolja postignuća od učenika iz Sjeverne Makedonije (442) i Kosova (421), dok postignuća učenika iz Hrvatske (557), Srbije (514) i Albanije (513) pokazuju značajnu prednost u odnosu na postignuća naših učenika”, kazali su iz Ispitnog centra.
“Vijestima” su kazali da se može zaključiti da su djevojčice “u našoj zemlji uspješnije u čitanju od dječaka sa 19 bodova prednosti”.
“Prema odgovorima direktora, samo u 11 odsto crnogorskih škola obuhvaćenih ispitivanjem, više od 75 odsto učenika počinje školovanje imajući razvijene vještine pismenosti prije polaska u školu. Učenici iz tih škola osvojili su prosječno 481 bod. Međutim, najveći procenat škola (67 procenata) pohađalo je ‘manje od 25 procenata’ učenika koji su imali razvijene čitalačke vještine prije polaska u školu, pri čemu su učenici iz tih škola imali 494 boda u prosjeku. Dakle, rezultati učenika iz Crne Gore nijesu saglasni sa globalnim trendom. Ispostavlja se da učenici koji prije škole nijesu imali mnogo iskustva s čitanjem imaju najbolje rezultate”, zaključili su iz Ispitnog centra.
Izvor: Vijesti
