Crnogorski pravni sistem doveden je do apsurda i glavni je pokretač problema, jer je pokrovitelj koruptivnih radnji, navodi se u istraživanju o Ustavu i pravnom sistemu Crne Gore profesora prava Jovana Kojičića.
Kojičić, čije istraživanje je nagradila Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), ocijenio je da relevantne međunarodne organizacije Crnu Goru vide kao „zarobljenu državu“.
Kojičić je istakao da u Crnoj Gori ne postoje neophodni uslovi za konceptualno razumijevanje vladavine prava.
On je, govoreći o dobijanju pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ocijenio da je to politička podrška i “vjetar u leđa” Crnoj Gori da počne sa promjenama loših navika u sistemu.
“Mislim da je važno da se IBAR desio. Iako možda u perspektivi običnog čovjeka zvuči naivno, vjerujem da Evropska unija (EU) dobro zna šta radi. Vjerujem da odlično poznaju stvarne probleme, ali i apsurde u sistemu”, rekao je Kojičić agenciji MINA.
Kako je kazao, budući procesi vode stvarnoj spoznaji sistemskih anomalija.
Kojičić je naveo da se, pod međunarodnim pritiscima, formalno usvajaju politike i reforme, ali najčešće u realnim životima su to, kako smatra, samo slova na papiru.
“Formalni zakoni postoje u knjigama, i oni se selektivno ili različito sprovode, u skladu sa nepisanim (neformalnim) pravilima igre. Ova pravila su ipak ključna, jer dominantno određuju dinamiku i tokove procesa”, rekao je Kojičić i dodao da ulogu IBAR-a vidi u pomoći u suprotstavljanju takvim silama.
Govoreći o promjenama u sistemu, Kojičić je kazao da se gotovo četiri godine nakon promjene vlasti suštinske promjene u sistemu ne dešavaju.
U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, težište je na konvergenciji moći, gdje se lični i partijski interesi u tome najviše zloupotrebljavaju.
“Partijsko zapošljavanje i disciplina i dalje su dominantno oličenje djelovanja, pozornosti, percepcije, predstavljanja, izbora, znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema u zajednici”, naveo je Kojičić i dodao da partijski uticaji liče na simbiotski odnos i stvaraju disfunkcionalnu relaciju.
Kako je kazao, to dugo opstaje zahvaljujući “vulgarnostima” u pravnom sistemu koje niko ne pomišlja i ne želi da mijenja.
Kojičić je rekao da je, u aktuelnim okolnostima, pomoć vladavine prava limitirana, navodeći da bi se najprije moralo znati njeno stvarno značenje.
“To ćemo biti u prilici tek pošto pristupimo uređenju pravnog sistema, a postojeći očistimo od brojnih anomalija”, naveo je Kojičić.
Kojičić je rekao da je ustaljena praksa da svako pravilo zahtijeva novo, da bi se odredila ispravna interpretacija, što je dovelo do beskonačne regresije pravila.
“Pravo se ne poštuje, a nacionalna rješenja zamagljuju ustavna načela i garancije, ne postoji niko ko zvanično brine o tome, tu mislim na decenijsku obespravljenost ljudi da nijesu u mogućnoosti da ostvare zagarantovana prava”, rekao je Kojičić.
On je dodao da se dopušta svako odstupanje od standarda, što su prepreke za promjene.
„To najbolje ilustruje zanemarivanje sistemskih vulgarnosti u interesu ličnih i partijskih dobiti na račun istih vulgarnost (na primjer, nedonošenje zakona o Vladi i Skupštini). To objašnjava na koji način političari razumiju vladavinu prava, a zapravo ne znaju o čemu govore“, rekao je Kojičić.
Govoreći o zakonima o Vladi i Skupštini, on je rekao da okolnost da se gotovo kompletan crnogorski pravni sistem zasniva na Uredbi o Vladi Crne Gore predstavlja personifikaciju degradirajuće slabosti u sistemu.
„Na osnovu te uredbe donosile su se druge uredbe, akta iste pravne snage—što je nespojivo, nekompatibilno i neprihvatljivo sa aspekta Ustava i garancija o uređenju i karakteru države i prava“, naveo je Kojičić.
Kako je rekao, na taj način se, u kontinuitetu, gomilala hiperprodukcija pravnih propisa iste pravne snage i niže.
„Bilježi se donošenje akata iste pravne snage koji su postali važeći u pravnom sistemu nakon stavljanja van snage (višeg pravnog) akta na osnovu kojeg su donijeti. Novi zakoni donijeli su nove odluke, a stare odluke su i dalje na snazi“, rekao je Kojičić.
On je kazao da su umnožavanje pravila i sukobi zakona bili i ostali ključne stvari koje stvaraju dispozicije i ugrožavaju vladavinu prava i ljudska prava.
“Uočava se da aktuelni crnogorski pravni sistem više zavisi od neformalnih društvenih normi, a manje od zakonskih”, rekao je Kojičić.
Kako je istakao, 18 godina od nezavisnosti države porastao je jaz između bogatih i siromašnih, a očekivalo se da će se smanjiti, kulturne vrijednosti štedljivosti i rada, poštenja u vladi i vladavine prava nijesu prepoznatljive karakteristike, a ni danas nije jasno šta vladavina prava uopšte može da znači.
Kojičić je kazao da je takav sistem sklon zloupotrebi kodifikacije zakona, pa se „prilagođavanjem“ zakona i podzakonskih akata propisi prilagođavaju raznim interesima.
„Umnožavanje pravila povećava rizik od kršenja prava. U takvim okolnostima pojedinačna prava sve je teže sagledati u povezanoj cjelini pravnih normi“, kazao je Kojičić i dodao da zloupotrebom propisa dolazi do urušavanja čitavog sistema i organizacije, ali i hijerahije upravljanja.
Kako je rekao, pravni sistem ne uspostavlja pravilan, predvidljiv i stabilan pravni poredak.
„Načelo zakonitosti nije u osnovi uspostavljene prakse. Zakoni nijesu predvidivi i lako razumljivi, a brojni su nedovoljni, neusklađeni ili čak potpuno suprotstavljeni i/ili neregulisani. Sprečavanje zloupotrebe ovlašćenja nije u razumnoj mjeri zaštićeno od samovolje”, naveo je Kojičić.
On je naglasio da jednakost pred zakonom i nediskriminacija nijesu pravilo u praksi, dok su nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravo na pravično suđenje pritisnuti ozbiljnim unutrašnjim i spoljašnjim slabostima i značajna su prepreka demokratiji.
„Sve je uslovilo slabe institucije i pretpostavljenu političku i neformalnu dominaciju moći u stvarnom odlučivanju i upravljanju“, rekao je Kojičić.
On je kazao da je hiperprodukcija pravnih propisa dovela do kontradiktornih i zloupotrebama podložnih situacija, pa su donošeni zakoni koji na najperfidniji način urušavaju temelje države i javni interes, za šta su primjeri broj službenih automobila, odlaganje suđenja, veting, nedonošenje presuda i slično.
„U zakonima su definisane norme koje omogućavaju razne vrste zloupotreba. U pravosudnim zakonima, na primjer, to su zloupotrebe određivanja pritvora, ili oslobađanje pritvorenih zbog neblagovremenog presuđivanja u roku od tri godine“, rekao je Kojičić.
Na primjer, dodao je Kojičić, Zakon o izgradnji objekata je sukobljen sa zakonima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i o otpadu.
„Zaštita zdravlja preduslov je za očuvanje ljudskog dostojanstva koje je u srži svih evropskih vrijednosti o ljudskim pravima“, kazao je Kojičić i rekao da je primjer za to zagađenost u Pljevljima, gdje, kako je dodao, država više od deceniju nije sprovodila zakone.
On je istakao da su neodgovornost i nekažnjivost glavne karakteristike aktuelnog pravnog sistema, što se mora promijeni da bi se uspostavila ispravna logika.
„Sistem bi morao da predstavlja logički sređenu i neprotivrječnu cjelinu pravnih normi koje se sve drže međusobno, zavise jedna od druge i garantuju ustavne vrijednosti. To danas nije slučaj, a primjera je previše“, istakao je Kojičić.
On je naveo da se, nakon jednopartijskog sistema, koji po običaju predstavlja ideološki obojen jednopiramidalni patronalni autokratski režim, očekivalo da višepartizam donese promjene Crnoj Gori.
“Međutim, to se nije desilo prema zahtijevanim pravilima. Nasljedstvo i neprikosnovena moć jedne partije uslovila je dinamiku, i stvorena je čitava mreža nezadovoljnih”, naveo je Kojičić.
Kako je rekao, to je bio novi oblik jednopiramidalnog sistema unutar višepartijskog-demokratskog sistema.
Kojičić je istakao da je pravni poredak ostao zanemaren i bio je u sjenci stvarne klijentelističke moći.
“To je nužno uslovilo nejednakosti, siromaštvo, socijalno raslojavanje, nepravdu i opšte poremećaje u društvu”, naveo je Kojičić.
Kako je rekao, ranije sankcije međunarodne zajednice i izolacija države bili su opravdanje za novu piramidalnu šemu, ali jedan pokrovitelj je ostao u osnovi sistema.
“Tako su stvoreni enormno bogati pojedinci sa jednim pokroviteljem, ali i čitava mreža nezadovoljni. To je odredilo razliku u odnosu na očekivani višestranački sistem”, rekao je Kojičić.
On je objasnio da je to jačalo i nacionalistička i identitetska pitanja, kao bitnu pretpostavku za udaljavanje od stvarnih problema i udaljavanje od novog jednopiramidalnog načina upravljanja.
Kojičić je, objašnjavajući paternalističku analizu, rekao da svi pokazatelji ukazuju da crnogorski sistem ne funkcioniše na bazi formalnih pravila, već na osnovu ličnih odnosa u mrežama koje vode moćni pokrovitelji.
Kako je rekao, glavni problem je što se prepoznavanje problema ili teme koja opterećuje društvo i vladavinu prava rijetko javlja sve dok veći dio problema nije u toku.
“Niko se ne trudi da razvije perspektivu da se problemi analiziraju i rješavaju. Najsvježiji primjeri su zakoni o Vladi ili Skupštini, koji se decenijama unazad namjerno izbjegavaju”, naveo je Kojičić.
On je istakao da je zato bilo moguće da Crna Gora dobije Vladu koja po obimu i funkcionalnosti više podsjeća na personalizovane nagrade za partijske subjekte i novo koaliciono poznanstvo, nego što ima ideološku i razvojnu komponentu i javni interes.
“Politički subjekti rade prvenstveno unutar svojih partijskih miljea, a ne za zadovoljenje društvenih interesa”, dodao je Kojičić.
On je istakao da činjenica da čitavu deceniju država navodno nema uspjeha i kapaciteta da se popiše i definiše kulturno blago, najslikovitije ukazuje na skrivene uticaje građevinske, kulturne, ali i drugih povezanih “mafija”.
Prema njegovim riječima, druga ilustracija su cijene ljekova koje građani plaćaju u apotekama, jer isti u susjednoj državi koštaju dva ili tri puta manje, a nabavljaju se od istog dobavljača.
On je rekao da su sistemske protivrječnosti i razlike konstitutivni faktor problema u društvu.
Govoreći o orjentaciji političara, Kojičić je kazao da, iako se razvijaju interpretacije političkih teza za koje se tvrdi da odgovaraju interesima naroda, to nije tačno.
“Umjesto interesa za znanje, prvenstveno je sve politički određeno. Ova dvojna orijentacija je fundamentalna za razumijevanje vulgarnosti u sistemu, koji ne može potvrditi validnost pravnih teorija i pravne filozofije”, rekao je Kojičić.
Kako je naveo, sve zajedno suprotstavljeno je tradicionalnim teorijama, a rezultat su prakse kakve jesu.
“Takav sistem i ponašanje sami po sebi su smetnja za vladavinu prava”, istakao je Kojičić.
On je rekao da crnogorske političare ne povezuje konvergencija prema jednom gledištu ili jednom problemu, već prema interesima moći.
Kojičić je istakao da se suštinske promjene sređivanja i uređenja pravnog sistema u Crnoj Gori ne dešavaju.
“I dalje se insistira na razlici između političkih vrijednosnih i politički činjeničnih sudova, koji su jedino sposobni za istinu u strogom subjektivnom smislu. Zaštita i valorizacija društvenih interesa odvija se putem privilegovanja razlike kao dijela nekog novog iskustva političke elite”, dodao je Kojičić.
On je zaključio da na taj način, umjesto promjena na bolje, nastaju novi problemi.
Izvor: RTCG
