Duge veze zahtijevaju puno truda i to je neosporno.
U kulturi trenutnog zadovoljstva i privlačnosti nečeg novog, primamljivo je prekinuti vezu i pobjeći, posebno nakon izdaje ili prevare. Ponovna izgradnja povjerenja nije trenutno baš popularna i društveno prihvatljiva, ali se često isplati. Razlog za to je što nas emotivni i partnerski odnosi izazivaju na način koji koristi našem mentalnom zdravlju i blagostanju, pa čak i produžava naše živote.
Da li nam duge veze zaista pomažu da živimo duže?
Studije pokazuju da su ljudi u dugim vezama zdraviji i da žive duže. Jedna velika studija otkrila je 20 posto manje šanse da ljudi koji su vjenčani preminu prije vremena u odnosu na njihove vršnjake koji nisu u braku. Druga istraživanja, pak, ističu da brak pozitivno utiče na kardiovaskularno zdravlje i bolju stopu preživljavanja u slučaju karcinoma. Sa druge strane, nedavna neurološka istraživanja sugerišu da samci imaju 42 posto veći rizik od razvoja demencije.
Zašto?
Jednostavno rečeno, duge veze nude jedinstven sistem podrške.
Vaš partner pomaže vam u suzbijanju nezdravih navika promovišući one dobre — poput posjete ljekaru, te umjerenog unošenja hrane i pića. Partner je tu kao podrška za uspostavljanje rane dijagnoze, ali i oporavak, ukoliko do bolesti već dođe. Osim toga, emocionalni i intelektualni angažman oko partnera vremenom dovodi do očuvanja kognitivnih funkcija.
Duge veze su takođe povezane sa većom finansijskom stabilnošću, a bračni parovi posebno su skloni da udružuju svoja finansijska sredstva. Ekonomska stabilnost smanjuje stres i obezbjeđuje resurse za zdravije stilove života.
Naravno, ništa od ovih benefita dugih veza i brakova ne dešava se samo od sebe, jer je lična odgovornost i angažman oba partnera i te kako važan. Osim toga, muškarci često imaju više koristi, jer žene imaju tendenciju da preuzmu veći dio brige i njege o drugim članovima domaćinstva, a da zauzvrat ne dobiju uvijek isto. Ipak, rezultati brojnih istraživanja sugerišu da osobe koje su u dugim vezama uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, brže se oporavljaju nakon bolesti, sklonije su dužem životu i sporijem slabljenju kognitivnih funkcija, što, složićete se, nikako nije zanemarljivo.
Izvor: City Magazine/Psychology Today
