Stomatološka zdravstvena zaštita djece i adolescenata sa autizmom u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a duge liste čekanja na stomatološke usluge, koje najčešće, zahtijevaju uvođenje u opštu endotrahealnu anesteziju, zatim nedostupnost kratkotrajne inhalacione sedacije kao metode kontrole bola, nepostojanje protokola po kojima bi postupalo medicinsko osoblje kada je u pitanju ova ranjiva populacija, nemogućnost dobijanja usluge u mjestu stanovanja, samo su neki od problema sa kojima se suočavaju oni i njihovi roditelji. Zbog nedostupnosti pravovremenih stomatoloških usluga, djeca i adolescenti koji žive sa autizmom su pod konstantnim rizikom od bolesti zuba i potpornog aparata zuba. Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom: „Dostupnost stomatoloških usluga djeci sa autizmom u Crnoj Gori“, koje je sproveo Sindikat doktora medicine Crne Gore.
Predsjednica Sindikata dr Milena Popović Samardžić, predstavljajući rezultate istraživanja, navela je da je cilj analize bio da se ispita da li je postojeća zdravstvena zaštita, sa posebnim naglaskom na stomatološke usluge, jednako dostupna svim kategorijama društva, posebno djeci sa poremećajima iz autističnog spektra (ASD). Istakla je da je zdravstvena zaštita osoba sa ASD u fokusu Evropskog parlamenta, ali i mnogih nacionalnih i međunarodnih regulativa koje imaju za cilj zagarantovanu jednakost u ostvarivanju prava na zdravlje. Ona je upozorila da, uprkos propisanoj regulativi, roditelji/staratelji osoba sa autizmom u Crnoj Gori prijavljuju brojne poteškoće na tom putu i vrlo malo konkretnih reakcija države da se navedene poteškoće prevaziđu.
„U istraživanju je učestvovalo 50 roditelja djece koja žive sa autizmom. Rezultati ankete su pokazali da se stomatološke usluge koje zahtijevaju uvođenje u opštu endotrahealnu anesteziju čekaju i do šest mjeseci, a u nekim slučajevima čak i godinu. O urgentnosti problema govori i podatak da u Crnoj Gori nije dostupna inhalaciona sedacija kao metoda kontrole bola u radu sa djecom“, istakla je dr Popović Samardžić.
Ona je kao još jednu otežavajuću okolnost navela to što se stomatološke usluge u uslovima opšte anestezije za djecu sa autizmom pružaju jedino u Stomatološkoj poliklnici Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici.
Dugo čekanje na dobijanje stomatoloških usluga, prema njenim riječima, nije jedini problem o kojem ispitanici govore.
„Ne postoje protokoli po kojima bi postupalo medicinsko osoblje kada je u pitanju ova ranjiva populacija. Nedostatak ciljane edukacije, treninga i znanja o autizmu od strane medicinskih radnika, zajedno sa poremećajima ponašanja koji ovi pacijenti mogu iskusiti, doprinose nevoljnosti nekih stomatoloških zdravstvenih radnika da liječe osobe sa autizom. Takođe, pri nacionalnom Centru za rani razvoj (nekadašnji Centar za autizam) u KCCG, ne postoji Savjetovalište za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom za sprovođenje preventivo-profilaktičkih mjera i pripremu pacjenata sa autizmom za saradnju sa stomatologom“, navela je, između ostalog, dr Popović Samardžić.
Roditelji, kako je rekla, tvrde da, osim na stomatološke, dugo čekaju i na termin kod psihijatra, ginekologa i drugih specijalista, zbog čega su često prinuđeni da pomoć potraže u susjednim državama. Takođe, iako djeca sa smetnjama u razvoju tj. djeca sa invaliditetom imaju prvenstvo kod izabranog ljekara, kažu da nerijetko nailaze na nerazumijevanje pacijenata i drugih roditelja, koji se bune jer ulaze preko reda, iako ta djeca zbog svog stanja, ne mogu da čekaju na pregled. Više roditelja je istaklo da se ne mogu oslanjati ni na privatnu praksu gdje ne postoje uslovi za pružanje zdravstvene usluge djeci sa invaliditetom.
„Zbog svega navedenog potrebno je ojačati stomatološku praksu koja će biti dostupna ranjivim kategorijama. Poželjno bi bilo pri nacionalnom Centru za rani razvoj otvoriti Savjetovalište za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom za sprovođenje preventivo-profilaktičkih mjera i pripremu pacjenata sa autizmom za saradnju sa stomatologom. Cilj je, kod djece i njihovih roditelja, izgraditi navike redovnih posjeta stomatologu koji bi sprovodio edukaciju o značaju preventivnih pregleda, značaju očuvanja oralnog zdravlja i načinima pravilnog održavanja oralne higijene (pranja zuba) u ambijentu koji je djeci poznat i gdje se mogu osjećati prijatno“, kazala je dr Popović Samardžić, govoreći o tri ključne opcije unapređenja i preporukama nakon dobijenih rezultata istraživanja. Pored otvaranja Savjetovališta za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom pri Centru za rani razvoj navedene su i opcije otvaranja i prilagođavanja školskih ambulanti za rad sa djecom sa autizmom ili pak osnivanje tri regionalna centra za pružanje stomatoloških usluga djeci sa ASD.
U sjevernoj i južnoj regiji Crne Gore nije obezbijeđena stomatološka zaštita pri zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa za pacijente sa autizmom. To pacijente južne i sjeverne regije stavlja u diskriminisan položaj u odnosu pacijente centralne regije.
„Potrebno je formirati više stomatoloških centara na teritoriji cijele države, u kojima bi se obavljale stomatološke intervencije u opštoj anesteziji, jer je samo jedna Poliklinika, pri Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, nedovoljna. Za početak bi trebalo otvoriti po jedan centar na sjeveru i jugu države, koji bi bili osposobljeni i specijalizovani za pružanje kompletne stomatološke zdravstvene zaštite djeci sa autizmom, a na taj način bi se smanjilo i vrijeme čekanja na stomatološke usluge. Takođe, kontinuirana primjena preventivnih i profilaktičkih mjera i redovni kontrolni pregledi (svakih 2-3 mjeseca, a nekada i češće) omogućila bi adaptaciju pacijenata na uslove stomatološke ordinacije, bolju saradnju sa stomatologom i unaprijedila bi održavanje zadovoljavajućeg stanja oralnog zdravlja. Redovni kontrolni pregledi pružili bi priliku da se sprovede i zdravstvena edukacija roditelja, staratelja, njegovatelja kao i samog pacijenta. Na ovaj način bi se mogle prevenirati liste čekanja i za sanaciju zuba u opštoj anesteziji. Konsultacija sa nadležnim pedijatrom, psihijatrom, psihologom iz Centra za rani razvoj mogla bi pružiti i mogućnost savjetovanja vezano za najbolji pristup koji će biti u skladu sa potrebama i mogućnostima samog pacijenta“, naglasila je predsjednica Sindikata doktora medicine.
Značaj blagovremene i sveobuhvatne primjene preventivno-profilaktičkih mjera naglasila je i prof. dr Marija Antunović sa stomatološkog odsjeka Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. ,,Preventivne mjere u stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti naše populacije su zastupljene sa svega 4%, prema podacima Fonda za zdravstvenom osiguranje iz prošle godine. Dakle, sprovode se u nedopustivo malom obimu. Prevencija zubnog karijesa je jednostavna, bezbjedna, bezbolna, jeftina i efikasna mjera očuvanja oralnog zdravlja. Zbog toga se ovom segmentu stomatološke zdravstvene zaštite mora dati prioritet, naročito u stomatološkom radu sa 430 djece sa ASD u Crnoj Gori“.
Kao veoma važan i dostupan resurs koji treba iskoristiti za rješavanje analiziranog problema, dr Popović Samardžić je navela dječije ambulante koje će biti otvorene u školama.
„S tim u vezi, ne treba propustiti da se sistemski osmisli program za djecu sa autizmom i u samom projektu otvaranja školskih ambulanti treba predvidjeti da dječiji stomatolozi u određenim terminima ili danima rade sa djecom sa autizmom i sprovode preventivno-profilaktičke mjere i osnovne terapijske procedure, dok bi se komplikovane procedure i dalje sprovodile u Stomatološkoj poliklinici KCCG. Posebno je važno istaći značaj redovne i kontinuirane primjene preventivnih i profilaktičkih mjera na nivou primarne zdravstvene zaštite kod pacijenata kod kojih je dobro stanje oralnog zdravlja postignuto sanacijom u tercijarnoj ustanovi“, istakla je dr Popović Samardžić.
Dalje preporuke za podizanje kvaliteta postojeće stomatološke zdravstvene zaštite, kako je kazala, između ostalog, odnose se na donošenje Vodiča dobre kliničke prakse za rad sa djecom, zatim primjenu metoda inhalacione sedacije u svim regionalnim centrima i specijalizovanim ambulantama za manje komplikovane stomatološke intervencije, kako bi se izbjeglo uvođenje pacijenta u opštu endotrahealnu anesteziju, koja bi se koristila isključivo kod djece sa kojima nije moguće ostvariti potreban nivo saradnje u ambulantnim uslovima. Pored toga, prema njenim riječima, u Centru za rani razvoj potrebno je formulisati edukativne programe, treninge namijenjene roditeljima i djeci sa ASD, kako bi se kroz informisanje i edukaciju pomoglo u sprovođenju prevencije karijesa, pravilne ishrane, poboljšanja oralne higijene ili pravovremene reakcije u slučaju pojave bola.
„Cilj ovog istraživanja, ali i zadatak društva u cjelini je da omogući u najvećoj mjeri blagovremene i adekvatne stomatološke zdravstvene usluge, čiji je ishod u skladu sa moralnim i etičkim normama, a koji kod djece sa autizmom treba da bude isti kao i kod njihovih neurotipičnih vršnjaka“, poručila je dr Popović Samardžić.
Izvor: RTNK
