Dobiti termin kod ljekara specijaliste dugo je noćna mora za mnoge pacijente. Konstantno se pacijenti žale da termin kod specijaliste čekaju po nekoliko mjeseci, a nekada je to duže i od pola godine. Situacija je zabrinjavajuća, ali iz Ministarstva zdravlja za CdM kažu da čine sve kako bi ovaj problem bio riješen.
Iz Ministarstva zdravlja navode da duge liste čekanja nisu problem specifičan samo za naš zdravstveni sistem. Mnogi zdravstveni sistemi, čak i u najrazvijenijim zemljama, suočavaju se s izazovima organizacije termina zbog velikog broja pacijenata.
“S obzirom na to da je ovo kompleksan izazov, ova administracija prepoznala je dva ključna problema u sistemu elektronskog zakazivanja. Prvi, što su se termini puštali u nepravilnim i nepredvidivim razmacima, te su se dešavali periodi od nekoliko mjeseci kada uopšte nije bilo moguće dobiti bilo kakav termin za većinu specijalističkih pregleda i dijagnostčkih procedura i drugi problem koji nije prepoznavao prioritete u zdravstvenom sistemu te se dešavalo da pacijent koji treba da bude pregledan zbog novonastalog zdravstvenog problema dođe kasnije na red za pregled u odnosu na pacijenta koji je već zbrinut i treba mu rutinska kontrola”, navode u Ministarstvu zdravlja.
Kako dodaju, imajući ove činjenice u vidu, tim Ministarstva zdravlja je preduzeo konkretne korake kako bi se ovaj proces unaprijedio.
“Kreiran je PILOT projekat koji ima za cilj izmjenu organizacije elektronskog sistema zakazivanja u klinikama koje su prepoznate kao „najopterećenije“, a to su Interna klinika (endokrinologija, reumatologija, gastroenterohepatologija i dr) i Klinika za kardiologiju. Ovaj projekat ima za cilj da ukloni dva ranije prepoznata problema u zakazivanju”, ističu u resoru Vojislava Šimuna.
Kako objašnjavaju, prvo, razdvajanjem termina na prve i kontrolne preglede omogućili su da se izdvoje prioritetni pacijenti čije čekanje na pregled ne treba da ima istu dužinu kao i pacijenata koji idu na redovne rutinske kontrole.
Pored prvih odvojili su termine i za prvi kontrolni pregled koji opet osigurava pacijentu kontinuitet u liječenju i omogućava mu da se ne izgubi u sistemu nakon prvog pregleda, pružajući mu jasne smjernice i dalji plan terapije ili dijagnostike.
Odvojili su i termine za rutinske kontrole pacijenata čime su osigurali da im termini ne budu zauzeti od strane drugih pacijenata koji nisu predviđeni za kontrolni pregled.
“Što se tiče samog načina puštanja termina i on je promijenjen, te se sada to radi kontinuirano. Termini za prve preglede su pušteni za naredna tri mjeseca, a za kontrole za narednih šest mjeseci. Čim se popuni prvi mjesec, automatski se otvaraju termini za još po jedan mjesec čime se obezbjeđuje kontinuitet i smanjuje šansa da pacijent prilikom posjete ne može dobiti termin. Ukoliko postoji povećana potreba za pregledima koja ne može biti podmirena redovnim ambulantnim radom otvaraju su prekovremene i dopunske ambulante”, poručuju iz Ministarstva zdravlja.
Kako tvrde pored pomenutog pilot projekta, Ministarstvo zdravlja je pokrenulo proces jačanja kadrovskih kapaciteta na klinikama koje imaju manjak osoblja, kroz povećanje broja ljekara (vratili pojedine ljekare iz privatnog sektora, reumatologa iz Italije i sl.) i raspisivanje užih specijalizacija u deficitarnim granama medicine.
“Godišnjim Planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2024. godinu odobreno je ukupno 217 specijalizacija i 52 uže specijalizacije od čega je skoro trećina za deficitarne grane kao što su internističke (pulmologija, gastroenterohepatologija, kardiologija, endokrinologija, reumatologija, nefrologija), pedijatrija, anesteziologija, patologija i dr”, kažu za CdM iz Ministarstva zdravlja.
Za sjeverni region raspisali su 66 specijalizacija i užih specijalizacija u cilju jačanja kapaciteta zdravstvenih ustanova u tom regionu. Za južni region raspisane su 74 specijalizacije i uže specijalizacije.
“Za centralni region raspisano je 129 specijalizacija i užih specijalizacija”, tvrde iz resora doktora Šimuna.
Prema njihovim riječima jačanjem deficitarnih grana u zdravstvenim ustanovama na sjeveru i jugu rasterećuju KCCG čime se utiče i na dostupnost termina za pacijente centralne regije kojima KCCG treba da pruža i sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite.
“Tako je recimo otvaranjem angiosale u KBC Berane u kojoj je urađeno 657 koronarografija što je dovelo do ukidanja liste čekanja na ovu proceduru u KCCG. Smatramo da je to veliki uspjeh s obzirom da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok obolijevanja i umiranja u Crnoj Gori”, zakljućuju iz Ministarstva zdravlja.
Izvor: CdM
