Sadržaj
Institucija ombudsmana mora da ima nezavisnost u izboru kadra, ali i finansijsku nezavisnost da ne mora da traži od Ministarstva finansija odobrenje za korišćenje sredstava u granicama dodijeljenog budžeta i u skladu sa zakonom. Važno je propisati da je državni organ dužan da obavijesti ovu instituciju što je uradio povodom preporuka koje je dobio jer se mišljenja, koja sačinjavamo, ne poštuju, rekao je Pobjedi ombudsman Siniša Bjeković, dok iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kažu da će se novim zakonom poboljšati struktura institucije zaštitnika, nadležnost, kompetencije i nezavisnost koja trenutno nije u punoj mjeri obezbijeđena.
Ministarstvo je predlagač zakona. Radna grupa za izradu nacrta tog akta formirana je u septembru, a utvrđivanje propisa trebalo bi da se završi u prvom kvratalu iduće godine. Iz Ministarstva kojim rukovodi ministar Fatmir Đeka kazali su Pobjedi da je u planu da se nakon toga akt uputi Skupštini na usvajanje.
“Zakonom će se unaprijediti pravni okvir i ojačati sama struktura, nadležnost, kompetencije i nezavisnost koja trenutno nije u punoj mjeri obezbijeđena”, kazali su oni.
Međunarodna zajednica, koja duže vrijeme prati napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji, traži da se unaprijedi položaj institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ombudsman Bjeković kaže da je zato izrada novog zakona važna za cijelu državu na putu evropskih integracija i obaveza koje imamo prema međunarodnim partnerima. Istakao je da bez izmjene zakonodavstva ne možemo računati na jačanje statusa kod Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava, na način da ćemo iz statusa B napredovati u status A.
“Nezavisnost institucije je potrebna da bismo dobili status A”, kazao je Bjeković.
Ključne izmjene
Bjeković je istakao da kroz ovaj akt treba da se unaprijedi proces izbora ombudsmana, finansijska nezavisnost institucije, kao i nezavisnost u izboru kadra, ali i da se reguliše praksa što se preporuke koje sačinjavaju ne poštuju.
Kada je riječ o procesu izbora ombudsmana, smatra da u tom dijelu nema prostora za bitnu izmjenu, da je ovo pitanje uređeno Ustavom. Stava je da treba da se pojača procedura izbora, te da, kao i posljednjeg puta, u njoj učestvuje više kandidata. Predsjednik države predlaže ombudsmana i Bjeković kaže da to nije problem, ali da je pitanje da li će svako održati potreban nivo, da sve bude transparentno i da je važno da imamo rješenje koje će da izdrži sve probe vremena.
“Institucija ombudsmana mora da ima i finansijsku nezavisnost, da ne mora da pita Ministarstvo finansija i traži odobrenje za korišćenje sredstava u granicama dodijeljenog budžeta i u skladu sa zakonom, što je već učinjeno u slučaju nekih drugih organa. S tim u vezi, treba podsjetiti da je samo u tri slučaja Ustav propisao ,,samostalnost i nezavisnost“ organa i to za sud, sudski savjet i ombudsmana, a da je zakon o zaštitniku eksplicitno propisao finansijsku nezavisnost zaštitnika”, kazao je Bjeković.
Upitan da li smatra da preporuke zaštitnika ljudskih prava i sloboda koje sačinjavaju u predmetima treba da budu obavezne, Bjeković kaže da bi u principu to bilo idealno, ali da se neće ići ka tom rješenju, jer može da se desi da jednu odluku donese ombudsman, a drugačiju sud.
“Treba kroz zakon precizirati da je državni organ dužan da obavijesti ombudsmana što je uradio po pitanju preporuka koje je dobio. To nije sada propisano”, rekao je Bjeković.
Problem u zapošljavanju
Ombudsman je precizirao da je nužno da se omogući instituciji da sama kroz raspisivanje konkursa bira kadar koji joj je potreban. Smatra da aktuelno rješenje nije dobro, jer angažuju službenike kroz posredovanje Uprave za ljudske resurse.
“Treba da imamo pravo da sami regrutujemo kadar i biramo”, kazao je on.
Ispričao je da dosadašnje iskustvo pokazuje da preko Uprave za kadrove čekaju i po devet mjeseci da se neko angažuje kao zamjena, te da im se dešava apsurdna situacija, da kada dođe zamjena – vraća se onaj zaposleni koji je trebalo da bude zamijenjen. Kroz novi zakon, smatra, trebalo bi da se ojača i položaj zamjenika ombudsmana. To se ne odnosi samo na tu poziciju, već i na odgovornost. Do sada je sva odgovornost bila na ombudsmanu.
“Tu izmjenu traži i Komitet za prava djeteta kao dodatni vid garancije nezavisnosti ovog dijela nadležnosti, ali i u skladu sa preporukama u vezi sa nekim drugim kao što je zaštita od diskriminacije i prevencija torture”, rekao je Bjeković.
Nije isključeno da će ovaj zakon tražiti intervencije i u nekim drugim zakonima, ali će se o tim pitanjima razgovarati tokom izrade nacrta novog zakona, poručio je Bjeković.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, upitani kako gledaju na aktuelni položaj institucije, kažu da cijeneći ostvarene rezultate u radu, ta ustanova uživa veliko poštovanje među građanima, civilnim sektorom, institucijama i međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori.
“Imajući u vidu srodnost nadležnosti i neupitan fokus na svakodnevnim kontinuiranim aktivnoostima u cilju unapređivanja poštovanja ljudskih prava, saradnja Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i zaštitnika ljudskih prava i sloboda je na visokom nivou što daje dodatni podstrek izradi strateških i zakonodavnih okvira u cilju jačanja pravnog sistema države”, kazali su oni.
Dodaju da su članovi radne grupe koja piše zakon predstavnici relevantnih institucija koji svojim aktivnim učešćem daju doprinos što kvalitetnijem rješenju i to: Vrhovnog državnog tužilaštva, Odbora Skupštine Crne Gore, Vrhovnog suda Crne Gore, Službe predsjednika Crne Gore, Ministarstva pravde, Ministarstva evropskih poslova, kao i predstavnici NVO. U svojstvu posmatrača su predstavnici institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Delegacije EU u Crnoj Gori, Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
“U narednom periodu, u skladu sa uočenim potrebama u cilju efikasnosti rada, očekuje se i proširenje sastava radne grupe”, kažu iz Ministarstva.
Godinama i stručna javnost ukazuje da je neophodno da se ojača institucija koja štiti ljudska prava i slobode građana. Kritikuju se donosioci odluka što ustanova, pored ostalog, nema ni sopstveni prostor, a na to su ukazivali i iz Evropske unije kroz izvještaje.
“Ulaganje u kadrovsku infrastrukturu i njeno jačanje je takođe važno, jer može bitno uticati na kvalitet rada i ispunjenje obaveza koje stoje pred institucijom u novim uslovima, posebno imajući u vidu da je to najčešće proces na duži rok, a ne puko popunjavanje slobodnih radnih mjesta”, navodili su oni.
Institucija koja ima zadatak da izgradi građansko društvo zaživjela je u crnogorskom sistemu 2003. godine. Tada je donijet Zakon o ombudsmanu. Prvi zaštitnik ljudskih prava i sloboda bio je Šefko Crnovršanin koji je nedavno saopštio da je bio izazov raditi u takvoj insituciji, jer je imao poteškoća i da nađe kadar zato što su svi bili skeptični kako će da zaživi takva ustanova. Nakon Crnovršanina, funkciju ombudsmana obavljao je Šućko Baković, a potom je izabran Bjeković.
Ombudsmanu mandat traje šest godina.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda bira se na prijedlog predsjednika države. U postupku utvrđivanja prijedloga kandidata predsjednik obavlja konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda. Nakon raspisivanja javnog poziva za predlaganje kandidata, predsjednik upućuje Skupštini prijedlog.
Najviše pritužbi na rad državnih organa
Ombudsman učestalo u izvještajima o radu ukazuje na problem da državni organi ne poštuju njegove preporuke. U prošlogodišnjem izvještaju je konstatovano da gotovo da nema ministarstva ili organa javne uprave kojem ombudsman nije posvetio pažnju, a u 57 slučajeva preporuke nijesu ispoštovane.
Najviše pritužbi ombudsmanu tokom 2023. godine pristiglo je na rad državnih organa i državne uprave – 349, na rad sudova – 79, državnog tužilaštva – 19, Uprave policije – 67, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja – 252, organa lokalne samouprave i lokalne uprave – 49 i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica – 162.
U izvještaju je istaknuta i zabrinutost povodom brutalnih slučajeva vršnjačkog nasilja, problemu o kojem se dosta govori, ali na koje društvo i dalje traži efikasan sistemski odgovor.
Izvor: Pobjeda
