Sadržaj
U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.
Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.
Podaci MUP-a
U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.
Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.
Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.
S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.
Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.
Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…
Rusija, Srbija, Turska…
Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.
Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.
Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.
Neće biti dodatnih provjera
Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.
Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.
Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.
“Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem”, precizirao je Zirojević.
Izvor: Pobjeda
