Sadržaj
Vlada Crne Gore nedavno je donijela odluku da obustavi postupak priznavanja obrazovnih isprava izdatih na Nezavisnom univerzitetu za političke i društvene nauke “NUBL” i Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerzitetu “Victoria International University” i Visokoj školi “Union” iz Mostara, kao i Internacionalnom univerzitetu Brčko i Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banja Luka, protiv kojih se u BiH vodi krivični postupak.
Ipak, u resornom ministarstvu kažu da ne posjeduje bazu podnijetih zahtjeva i izdatih rješenja, pa ne raspolažu brojem diploma sa ovih univerziteta koje su u našoj zemlji nostrifikovane prethodnih godina.
U planu uspostavljanje baze podataka
“Novim zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, predviđeno je uspostavljanje baze podataka o podnijetim zahtjevima i izdatim rješenjima, što će značajno unaprijediti sam postupak priznavanja obrazovnih isprava”, pojasnili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija odgovarajući na pitanja Portala Analitika.
Kako kažu, u svim slučajevima gdje postoji osnov sumnje da je obrazovna isprava falsifikovana, podnijeli su krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu i sa takvom praksom će nastaviti i ubuduće.
“Ovo je samo još jedna od aktivnosti koje Ministarstvo preduzima u borbi protiv sumnjivo i lako stečenih diploma, a sve u cilju zaštite javnog interesa i crnogorskog tržišta rada”, kažu u Ministarstvu.
Šta kaže zakon
Advokatica i bivša pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović nedavno je pojasnila da Krivični zakon Crne Gore kao krivično djelo poznaje samo upotrebu lažne i neistinite isprave tj. falsifikovane isprave.
“Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, odnose se upravo na falsifikat. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mil. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje”, naglasila je Kurpejović u ranijoj izjavi medijima.
Diplome mil, kako je pojasnila, služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija, ali je, dodaje, jako teško utvrditi da je riječ o takvoj diploma.
“To je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva jer najčešće nemate dokaz da je kupljena”, navela je Kurpejović.
Rješenje je, kaže, da, do eventualne izmjene Krivičnog zakona, poslodavci reaguju.
“Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori”, istakla je Kurpejović.
Crna Gora može preduzeti određene korake kako riješila problem
Viša pravna savjetnica u NVO Centar za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović za Portal Analitika podsjeća da trenutno ne postoji centralizovana elektronska baza podataka o priznatim inostranim obrazovnim ispravama u Crnoj Gori, koja bi omogućila jednostavnu pretragu i identifikaciju obrazovnih ustanova čije diplome se priznaju.
“Od 2008. godine podnijete su desetine hiljada zahtjeva za priznavanje diploma, među kojima su se vjerovatno našli i zahtjevi sa spornih ustanova iz Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da pravo na priznavanje inostranih diploma imaju crnogorski državljani, strani državljani i lica bez državljanstva. Crnogorski organi nemaju pravo da preispituju diplome ustanova koje su registrovane, akreditovane i licencirane u inostranim državama, i koje rade u skladu sa zakonodavstvom tih zemalja. U slučajevima kada inostrana ustanova obrazovanja potvrdi da je određeno lice steklo diplomu, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore vrši priznavanje te diplome prema zakonodavstvu Crne Gore”, pojašnjava Kaluđerović.
Ipak, smatra da Crna Gora može preduzeti određene korake kako bi se riješio ovaj problem.
“Na primjer, Vlada može naložiti svim državnim organima da, putem personalnih dosijea zaposlenih, provjere validnost obrazovnih kvalifikacija i diploma stečenih na šest spornih visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je već zabranilo priznavanje diploma sa tih ustanova na osnovu istrage sprovedene u BiH, koja je pokazala da su te institucije bile umiješane u izdavanje falsifikovanih diploma”, ističe ona.
Zbog toga je, kaže, i opravdano da se stavi pod sumnju validnost svih diploma stečenih na tim fakultetima.
“Ukoliko ne postoji centralizovana baza podataka, postoji mogućnost da se, pretragom arhive Ministarstva prosvjete, utvrdi koliko je rješenja o priznavanju diploma izdatih od tih ustanova”, dodaje Kaluđerović.
Nejasne, neprecizne i blage norme u Zakonu o priznavanju inostranih isprava
Upozorava da ne treba zaboraviti da su mnoge sumnjive diplome iz inostranstva postale problem zbog nejasnih, nepreciznih i dosta blagih normi u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava iprocedura.
“Loš zakonodavni okvir je takve diplome legalizovao i stvorio osnovu za zapošljavanje,vjerovatno i na važnim pozicijama. Vjerujem da bi proces utvrđivanja stvarnog stanja mogao da krene u pravom smjeru, jer obrazovne vlasti imaju odgovornost da se time bave. Takođe, postoji mogućnost da će konačno doći do izmjena Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija kojim će se propisati rigidniji kriterijumi za priznavanje, čije izmjene se čekaju od 2018.godine. Iako je ovo složen i dugoročan proces, možda je sada pravi trenutak da se krene u njegovo rješavanje i uspostavi centralizovana baza podataka”, kaže Kaluđerović.
Ipak, smatra da bi takva istraga mogla naići na otpor, jer bi mogla ugroziti interese onih koji su stekli diplome sa sumnjivih ustanova, kao i onih koji su im omogućili zaposlenje na osnovu tih diploma.
“Politička volja biće ključna za dalji tok ovog procesa, jer je jasno da bi temeljita istraga otkrila ne samo neispravne diplome, već i potencijalne zloupotrebe u zapošljavanju na važnim pozicijama”, zaključuje Kaluđerović.
Izvor: Portal Analitika
