Prošla je 31 godina otkako je osnovana 72. Bojna vojna policija Hrvatske vojske čiji su pripadnici u logoru „Lora“ u Splitu, kako podsjećaju iz NVO sektora, počinili zločine i prema nikšićko-šavničkoj grupi koja je tada bila u sklopu JNA. Zbog toga, do danas, još niko nije odgovarao.
Crnogorsko tužilaštvo i dalje ne saopštava detalje o rezultatima eventualne istrage stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore u vojno-istražnom centru „Lora“ u Splitu.
Savjetnik potpredsjednika vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Branko Vuković istakao je za naš portal da se žrtve iz „Lore“ krivicom bivše vlasti dugo nijesu pominjale, a oni koji su ih zadužili vojnim pozivom i poslali u stradanje nijesu se udostojili ni da dođu na njihovu sahranu, koja je bila 12 godina nakon smrti.
„Ova bolna tema aktuelizovana je u prošlom sazivu Skupštine, tako što je tadašnji predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a sadašnji potpredsjednik Vlade Momo Koprivica pokrenuo kontrolno saslušanje. Skupština je tada na predlog Odbora kojim je predsjedavao gospodin Koprivica usvojila izvjestaj kojim se osuđuje zločin u ‘Lori’ i može se reći da je to prvi civilizacijski odnos crnogorskih institucija prema tom zločinu. Između ostalog, i tužilaštvo je zaduženo da revidira sporazum sa Hrvatskom kako bi se uspostavila simetrija u pravima i obavezama u pogledu razmjene informacija i dokaza, jer svi zločini moraju biti procesuirani, a zločinci kažnjeni bez obzira na to koje su nacionalnosti žrtve“, rekao je Vuković.
On smatra neophodnim revidiranje zakona o biračko invalidskoj zaštiti.
„I to upravo na način kako je tadašnji odbor na čelu sa predsjednikom Koprivicom i predložio, a Skupština usvojila, ali ga na žalost nije potpisao ni bivši predsjednik Milo Đukanović, ali ni sadašnji Jakov Milatović iz njima zbanih razloga. A to bi doprinijelo unaprijeđenju statusa i materijalno finansijskog položaja tih porodica“, smatra Vuković.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) kazali su našem portalu da nikakve nove informacije o rezultatima istraživanja u predmetu „Lora“ nijesu dobili.
Veselin Bojović bio je jedan od nekoliko stotina rezervista JNA koji su bili zarobljeni u Hercegovini i transportovani u logor koji je bio na lokaciji nekadašnje istoimene luke.
Bojović je juče za Portal RTCG kazao da je ogorčen zbog izostanka odgovornosti.
„Niti me ko zove, niti imam neke nove informacije. Niko me i ne obilazi. Pozovu me novinari, i na tome sam zahvalan“, rekao je Bojović.
Bivši logoraš je pričao i ranije za Televiziju Crne Gore o strahotama kojima je svjedočio tokom 125 dana provedenih u splitskom logoru.
„Na moje oči je ubijeno pet, šest ljudi. Ja sam kovao improvizovane sanduke za njih, od sanduka od municije. Mučeni su dok nijesu dušu ispustili. Gledao sam svojim očima na krugu dvojicu, Vuka Kneževića i jednog momka drugog. Teško, šta da pričam i kako“, prisjetio se Bojović.
Sjećanja na dešavanja s početka devedesetih godina prošlog vijeka, ne blijede.
„To ti dođe u toku noći, probudiš se i dođe ti pred oči, mučenje, jaukanje, vriska, katastrofa. Vidi se po meni šta sam osjetio. A svašta sam osjetio, od čizama, od indikatora na struju, prikopčavanja, od bačanja po podovima. Najviše batinjanja, maltretiranja“, prisjetio se Bojović.
I poslanik koalicije ZBCG Jovan Vučurović rekao je tokom jedne skupštinske rasprave rasprave da je žrtve svjesno zaboravio prethodni režim i da je zato Sporazum državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske neophodno sagledati ne samo sa pravnog, nego i iz moralnog ugla, i zaključiti kako je prethodna vlast ponižavala Crnu Goru i njene građane.
Iz HRA su ranije naveli da je posebno važno imati u vidu 14 pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Republike Hrvatske.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu (ŽDOS) od 2007. godine istražuje okolnosti stradanja 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u „Loru“: Radivoja Petkovića, Neđeljka Jankovića, Miljana Šušića, Ratka Simovića, Duška Barovića, Borivoja Zirojevića, Dragomana Doknića, Radomira Vulića, Miloša Perunovića, Ranka Vujovića, Pavla Popovića, Dragana Jakovljevića, Luke Gazivode i Luke Adžića.
„Međunarodni crveni krst je od njih 14, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije, Adžić je umro u Nikšiću. Posmrtni ostaci ostalih 12 pripadnika ove grupe pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno“, saopšteno je ranije iz HRA.
Svi pomenuti vojnici bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja.
Izvor: RTCG
