Iako većina građana pripadnike druge vjere ne smatra prijetnjom po svoju religiju, svaki četvrti je kazao da su pripadnici drugih religija prijetnja po njegovu. To pokazuju podaci istraživanja koje je za potrebe CDT-a sproveo Institut Damar, u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika.
Ovaj dio istraživanja bavi se percepcijama građana/ki Crne Gore o ulozi religije u oblikovanju društvenih vrijednosti i identiteta.
Fokus je na pitanjima o značaju religije za očuvanje crnogorskog identiteta, percepciji o međureligijskim odnosima, stavovima o podizanju spomenika vjerskim liderima.
“Većina ispitanika (45,9 odsto) ne smatra ljude drugih religija prijetnjom svojoj vjeri u Crnoj Gori. Međutim, čak četvrtina (25,6 odsto) izražava suprotan stav. Značajan dio ispitanika (28,5 odsto) ima neutralan stav po ovom pitanju. Nešto manje od polovine građana/ki Crne Gore (46,1 odsto) smatra da je religija ključni faktor za očuvanje crnogorskog identiteta, dok gotovo trećina (31 odsto) izražava neslaganje s ovom tvrdnjom. Preostali dio ispitanika (22,9 odsto) zauzima neutralan stav”, ističu iz CDT-a.
Trećina građana/ki (33,9 odsto) smatra da političare druge vjere treba isključiti iz procesa donošenja zakona koji uređuju odnos između države i vjerskih zajednica kojima ti političari ne pripadaju. Više od trećine (39,3 odsto) ne podržava takve tvrdnje, dok 26,8 odsto zauzima neutralan stav.
Skoro dvije trećine ispitanika (62,6 odsto) smatra da se treba držati morala koji propovijeda njihova vjerska zajednica, pri čemu se 33,8 odsto u potpunosti slaže, a 28,8 odsto se donekle slaže sa ovom tvrdnjom. Neutralan stav zauzima 26,8 odsto ispitanika, dok manjina izražava neslaganje – njih 10,6 odsto.
Građani podijeljeni povodom ideje o podizanju spomenika Amfilohiju
Nešto manje od polovine građana/k (46,3 odsto) smatra da treba ispoštovati zakon i sačekati da prođe 20 godina prije donošenja odluke o podizanju spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. S druge strane, 30,6 odsto ispitanika vjeruje da bi rok trebalo skratiti ako postoji poseban društveni interes, dok je 23,1 odsto neodlučno ili nema stav o ovom pitanju.
Većina ispitanika (60,6 odsto) navodi da im ne bi smetalo da svešteno lice iz vjerske zajednice kojoj ne pripadaju dobije spomenik u Crnoj Gori. S druge strane, 21,4 odsto izražava stav da bi im to smetalo, dok 18 odsto nije sigurno ili nema stav o ovom pitanju.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.
